Connect with us

Banjaluka

DRAGAN MILANOVIĆ “Sutra ističe zakonski rok za zakazivanje sjednice, ZNAMO DA JE ZAKAZATI NEĆE”

19. septembra navršiće se tačno dva mjeseca kako odbornici banjalučkog gradskog parlamenta nisu sjeli u skupštinske klupe. Iz kluba odbornika PDP-a stiže apel da se u klupe ipak sjedne i riješe bar oni gorući problemi koji muče mještane, kaže šef kluba odbornika PDP-a u Skupštini grada Dragan Milanović

– U zakonu jasno stoji da se u roku od dva mjeseca mora održati bar jedna sjednica Skupštine grada. Tu je zakon bio pomalo neprecizan jer u njemu ne stoji da li je u pitanju vanredna ili redovna, ali mi redovnu nismo imali puna četiri mjeseca. Mi i dalje insistiramo da se ta sjednica održi, bez obzira na period u kojem se nalazimo jer građani Banjaluke ne smiju da čekaju. Do prije samo dva tri dana imali smo ogromne vrućine i dug sušni period, rekordan unazad mnogo godina. Imali smo taj veliki problem sa rezervoarom Tunjice i veliki problem sa sjeverozapadnim dijelom grada, i upravo zbog toga smo insistirali na toj sjednici. Da riješimo konačno taj problem, jer je poznata činjenica, da se ne ponavljam da prije desetak godina to nije urađeno kako treba – kaže Milanović.

On je rekao da je u konkretnom slučaju, većina odbornika u Skupštini grada jako neodgovorno postupila. Neodgovorno je postupilo i samo rukovodstvo Skupštine koje ne želi da zakaže zasjedanje.

– Pazite zakon je jasno sve predvidio. U dva mjeseca morate imati bar jedno zasjedanje. Istina, zakon nije predvidio nikakvu sankciju u tom slučaju. I onda kada ukombinujete da nemate sankciju i da nemate ličnu odgovornost prema građanima koji su vas birali, onda dolazite u ovu situaciju. Mi nemamo mehanizam da rukovodstvo Skupštine grada natjeramo da zakaže sjednicu. Postoji mogućnost da jedna trećina odbornika ili sam gradonačelnik zakaže sjednicu, ali pored toga kada dođe do tog termina, ne posjavi se skupštinska većina i opet ne možemo održati sjednicu, tako das mo u jednoj pat poziciji, stoga se bojim da ćemo ući u period kada će biti kasno, tako da ćemo i naredne godine biti sa istom problemima – kaže Milanović.

Što se tiče priče o betonizaciji Bnajaluke, izgradnji parkova i šetališta uz rijeku Vrbas, Milanović ističe da kod građana sigurno nema dileme.

– Ja još nisam čuo da neko kaže da obale Vrbasa sada nisu lijepe. Još nisam čuo da neko kaže da niej dobro graditi plaže i šetališta, da nije dobro graditi parkove. To je po meni jedna politička tema, koja nije na pravoj adresi. Mi smo na žalost svjedoci činjenice da upravo na tim projektima vidimo vandalizam na djelu. Ne želim da optužujem bilo koga ali je simptomatično, da kante za otpatke na šetelištu koje su uz Vrbas, budu gurnute ili bačene u sam Vrbas, da česma u parku Oslobođenja bude polomljena nakon samo dva tri dana, da se tri noći za redom lupaju sandučići i osigurači za rasvjetu na Kastelu, da on ne bi svijetlio, na Sokolskom su nekim pilama odrezali sprave za vježbanje, pa i slova su ukradena iz parka koji ni završen nije, pa su se naredni dan pojavila. Tako da vidimo jedan čudan odnos prema gradskoj imovini, umjesto da svi apelujemo da se to ne dešava, neko to koristi kao politički adut – kazao je Milanović.

Govoreći o besplantim politikama ove gradske uprave, obzirom da se u javnosti često mogu čuti preispitivanja da li je sve to bilo neophodno, i da li je time oštećen budžet grada Milanović je rekao da je tih politika mbilo zaista puno, ali das u one svakako dobro došle.

– Ne možemo smatrati da je budžet oštećem, ako su korisnici tih politika građani, jer je budžet grada u suštini budžet građana Banjaluke. Neke naše politike s početka mandata bile su da će se donositi politike koje će građani osjetiti. Ipak očito da to nekome ne odgovara, jer smo imali ogroman piritisak inspekcijskih organa na preduzeća koja su uzela učešća po pitanju kartica prijateljstva za penzionere, sve sa ciljem da se ta besplatna politika ne realizuje. Ja mislim da je to pogrešno. Mi treba da se takmičimo u pozitivnom smislu, ko će građanima predložiti nešto bolje, više, kvalitetnije, pametnije, efikasnije, nešto što će građani imati više koristi, a ne voditi politiku tako što ćete unižavati, osporavati i kočiti ono što neko drugi uradi a pri tome je dobro.

Govoreći o projektima koji zaslužuju pažnju. Milanović je naveo obnovu kuće Milanovića, jednog od najstarijih objekata u centru grada, koji je bio pred rušenjem, a sada je postao dom brojnim umjetnicima i projektima iz oblasti kulture.

– To je jedan od najboljih projekata koji je urađen u posljednje vrijeme. Prije nekoliko godina je profesor Pevulja došao na ideju, jer je upravo on bio i prijatelj porodice Milanović, bio je asistent profesora Branka Milanovića, on je prvi predložio gradonačelniku da se taj projekat realizuje. On je to prihvatio i sada je ta kuća zasjala nekim novim sjajem. On je sada ukras grada i jedna nova inistutcija kulture u gradu na Vrbasu – kazao je Milanović nadajući se da će ona postati novi simbol Banjaluke.

On je na kraju apelovao na skupštinsko rukovodstvo da sjednicu zakaže u zakonskom roku, iako je, kako kaže svjestan, da po prvim reakcijama, sjednice ipak neće biti.

Related Topics:

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ uputio saučešće “MLADENE BANJALUKA TE NEĆE ZABORAVITI”

Sve nas je duboko potresla vijest o iznenadnoj smrti Mladena Žižovića, čovjeka koji je svojim radom, zalaganjem i sportskim duhom ostavio neizbrisiv trag u fudbalu na ovim prostorima.

– Njegov doprinos sportu u Banjoj Luci ostaće upamćen zauvijek. Nećemo zaboraviti sve što je učinio za FK „Borac“, kao ni istoriju koju je ispisao, donoseći ponos i radost našem gradu i svim ljubiteljima fudbala. U ime Grada Banjaluke i u svoje lično ime, izražavam najdublje saučešće porodici. Počivaj u miru, Mladene. Banjaluka te neće zaboraviti – poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković.

Nastavi čitati

Banjaluka

BIH NESTAJE U TIŠINI! Porodilišta prazna, autobusi puni, STATISTIKA NE LAŽE

Bosna i Hercegovina nestaje. Ne oružjem, već praznim porodilištima, punim autobusima za odlazak i kolonama na granicama za prelazak u jednom pravcu. Statistika ne laže, a ono što govori, teško je i čuti.

Analize kažu da je u Bosni i Hercegovini, u odnosu na 1991. godinu. nevjerovatnih 1,5 miliona ljudi manje. BiH danas ima tek 2.865.656 stanovnika, od čega 995.000 u Republici Srpskoj, a 1,8 miliona u Federaciji BiH.

Demograf Stevo Pašalić za Srpskainfo kaže da najveći broj stanovnika gubimo, ne negativnim prirodnim priraštajem, već iseljavanjem.

“BiH je od 2007. godine u negativnom prirodnom priraštaju. Od 2013. godine, od popisa, Republika Srpska izgubila je 64.995 djece, a BiH 115.000, 116.000 djece. Ali je zbog migracija izgubila 1.300.000 ljudi”, upozorava Pašalić.

Ističe da je BiH 1991. godine imala, a to se nikad više nećemo ponoviti, 4.377.033 stavnika.

“Prirodnim priraštajem i migracijskim odlivom izgubili smo 1.511.000 stanovnika. Moje procjene, a niko ih nije pobio, pokazuju da BiH danas ima 2.865.656 stanovnika, od toga Republika Srpska 995.107, a Federacija BiH 1.802.000 stanovnika”, naglašava Pašalić.

Još će gore biti ako se trendovi nastave. Naime, uz negativni prirodni priraštaj, može se očekivati da Srpska do 2050. godine izgubi još 250.000, 300.000 ljudi.

Zabrinjavajuće podatke iznijela je i Agencija za identifikacione dokumente (IDDEEA BiH). Oni pokazuju da je 2023. godine u BiH rođeno 33.156 djece, godinu kasnije 32.421, a do kraja oktobra 2025. samo 23.663.

To je skoro 9.500 djece manje u odnosu na 2023. godinu.

“Najveći broj novorođene djece i dalje bilježi Federacija BiH 15.341, Republika Srpska 7.738 i Brčko distrikt 584. Ovi podaci ukazuju na nastavak trenda smanjenja broja novorođene djece u Bosni i Hercegovini, što predstavlja važan pokazatelj demografskih kretanja u zemlji”, ističu iz IDDEEA BiH.

Nisu ovo samo statistički podaci. Ovo govori o ozbiljnoj krizi povjerenja građana u sistem, u budućnost i u smisao ostanka. Sociolog Mirjana Čeko poručuje da kada mladi ljudi odustaju od roditeljstva, to znači da su već odustali od ideje da se u ovoj zemlji može živjeti dostojanstveno.

“Glavni uzroci kontinuiranog pada nataliteta leže u kombinaciji ekonomske nesigurnosti, nestabilnosti tržišta rada i urušenih društvenih vrijednosti. Mladi ljudi danas odrastaju u ambijentu u kojem obrazovanje ne garantuje zaposlenje, rad ne donosi sigurnost, a trud se rijetko prepoznaje. U takvim okolnostima odluka o zasnivanju porodice postaje teret, a ne radost”, kaže ona za Srpskainfo.

Ekonomski faktori imaju presudan uticaj, jer niska primanja, nesigurni ugovori, skupo stanovanje i slaba podrška roditeljima čine da se rađanje djece doživljava kao rizik, a ne kao investicija u budućnost. Čeko poručuje da mladi ne odbijaju roditeljstvo, oni odbijaju da djecu dovode u sistem koji im ne nudi osnovnu sigurnost.

I da, migracije dodatno produbljuju problem.

“Odlaze upravo oni koji bi sada trebali biti nosioci demografskog i ekonomskog oporavka odnosno mladi, obrazovani i radno sposobni. Time Bosna i Hercegovina ne gubi samo broj stanovnika, već i svoj najvredniji resurs koji predstavlja upravo ljudski potencija”, upozorava ona.

Pad nataliteta nije isključivo domaći fenomen, ali su uzroci u BiH specifični. Dok u razvijenim zemljama smanjenje broja rođenja proizlazi iz promjene životnih stilova i izbora, u BiH je to posljedica hronične nesigurnosti i slabe socijalne infrastrukture.

“Drugim riječima, tamo je riječ o individualnim odlukama, a ovdje o sistemskom neuspjehu, a posljedice ovakvog trenda biće dugoročne i ozbiljne. Uz rastući broj starijih i smanjenje radno aktivnog stanovništva, penzioni sistem i socijalne usluge postaće teško održivi. Još važnije, društvo bez mladih postaje društvo bez dinamike, bez kreativnosti, bez nade”, naglašava Čeko.

Prema njenim riječima, država mora prestati da nudi simbolične, jednokratne mjere koje služe isključivo za političku promociju.

“Potrebna je cjelovita populaciona politika koja obuhvata stabilno zapošljavanje mladih, povećanje plata, dostupne vrtiće, stambene olakšice, fleksibilne uslove rada i društvenu poruku da je roditeljstvo vrijednost koju zajednica zaista podržava. Dok god mladi ljudi osjećaju da moraju birati između života u BiH i dostojanstva, oni će birati odlazak. A država koja gubi svoju djecu, gubi i budućnost”, upozorava Čeko, piše Srpskainfo.

Nastavi čitati

Banjaluka

BANJALUKA DIJELI STIPENDIJE STUDENTIMA! Do 400 KM za deficitarna zanimanja

Grad Banjaluka raspisao je konkurs za dodjelu stipendija studentima prvog ciklusa na visokoškolskim ustanovama za akademsku 2025/2026. godinu, a studenti mogu da konkurišu za jednu od tri vrste stipendija.

Kako je navedeno iz Gradske uprave Banjaluka, u pitanju su stipendije za uspjeh u školi odnosno na studiju i stipendije prema socijalnom statusu u iznosu od 150 KM, te stipendije za deficitarna zanimanja u iznosu od 400 KM.

“Kada je riječ o deficitarnim zanimanja za akademsku 2025/2026. godinu, to su: Matematika i informatika, nastavni smjer – Diplomirani profesor matematike i informatike – 240 ECTS, Fizika, nastavni smjer – Diplomirani profesor fizike – 240 ECTS i Biologija, nastavni smjer – Diplomirani profesor biologije – 240 ECTS”, navode oni.

Iz Gradske uprave ističu da je prijave na konkurs, sa potrebnom dokumentacijom, potrebno dostaviti do 3. decembra 2025. godine putem Prijemne kancelarije Gradske uprave (kancelarija 16).

“Obrasci za podnošenje zahtjeva za stipendiju, zainteresovani mogu preuzeti ispred prijemne kancelarije u Gradskoj upravi (pretinac broj 64)”, kažu u Gradskoj upravi dodajući da se obrasci nalaze i na internet stranici grada.

“Sve informacije o javnom konkursu zainteresovani mogu dobiti putem zvanične internet stranice Grada Banja Luka, www.banjaluka.rs.ba, a za dodatna pojašnjenja i na telefon Gradske uprave, broj: 051/244-496”, ističu oni.

Inače, za stipendije iz budžeta Grada ukupno za učenike i studente biće izdvojeno 1,8 miliona KM.

Nastavi čitati

Aktuelno