Connect with us

Politika

DRINIĆ “Odluku o MANDATU donijeću nakon konsultacija sa STANIVUKOVIĆEM I BORENOVIĆEM”

Narednih dana o mandatu osvojenom na izborima konsultovaću se sa predsjednikom stranke Branislavom Borenovićem i predsjednikom Gradskog odbora PDP-a i gradonačelnikom Banjaluke Draškom Stanivukovićem, istakao je narodni poslanik Nebojša Drinić.

U narednom periodu mora da donese odluku da li će zadržati mandat u Narodnoj skupštini Republike Srpske ili će preuzeti odbornički mandat u Skupštini grada Banjaluka.

– Poštujući njihovo mišljenje da li sam potrebniji u republičkom ili gradskom parlamentu, donijeću konačnu odluku. Nikada ne donosim odluke ishitreno.

Naučio sam da radim kao dio tima. Da ne namećem samo svoje želje i htijenja, već da poštujem hijerarhiju i stavove naše političke porodice – naveo je Drinić za BL portal.

On je na proteklim izborima dobio najveće povjerenje u PDP-u osvojivši 7.955 glasova, odnosno 38,12 odsto od ukupnog broja glasova koje je dobila ova partija. Tako je iza sebe ostavio i Branislava Borenovića koji je dobio skoro duplo manje glasova Banjalučana, tačnije 4.222 glasa ili 20,23 odsto.

Kakvu god odluku da donese u dogovoru sa Stanivukovićem i Borenovićem, Drinić navodi da je izrazito zadovoljan ličnim uspjehom i rezultatom na izborima.

– Počastvovan sam ogromnom podrškom koju su građani pružili mojoj kandidaturi. To je najveća satisfakcija za sve što sam radio protekle četiri godine i dokaz da sam na pravom putu.

Bio sam suočen sa mnogim političkim spletkama, medijskim linčom i manipulacijama, ali narod očito više vjeruje svojim očima i ušima nego tendencioznim i senzacionalističkim naslovima – tvrdi Drinić.

Odličan izborni uspjeh vidi kao rezultat vremena koje je uložio radeći na terenu i razgovarajući sa ljudima u svim dijelovima Banjaluke.

– Mnogo vremena provodim sa narodom, razgovarajući o njihovim potrebama i problemima i nastojim da im koliko je mom biću dato pomognem da riješe problem. To je ključ mog uspjeha.

Nisam salonski političar koji sjedi uštogljen u fotelji i demagoški obrazlaže probleme. Ja sam čovjek iz naroda, uvijek od akcije i na terenu. Nema naselja gradskog, ni prigradskog u našoj Banjaluci koje nisam obišao – dodaje Drinić.

Pored ličnog, ističe i da je ponosan na uspjeh PDP-a na izborima u Banjaluci.

– Izuzetno sam zadovoljan i neizmjerno zahvalan svim ljudima koji su iskoristili svoje pravo glasa i podržali djela i najmlađeg gradonačelnika u istoriji Banjaluke Draška Stanivukovića koji je za četiri godine ostavio neizbrisiv trag. Time su pokazali da žele dalji rast i razvoj naše Banjaluke – poručio je on.

Uvjerava da će mu razvoj Banjaluke biti u fokusu i u budućnosti, a sve političke aktere u gradu i Srpskoj poziva na konstruktivan dijalog.

– Banjaluka je pokazala da želi naprijed. Obaveza svih nas iz gradske i republičke vlasti iz pozicije i opozicije je da suprotstavljamo argumente i borimo se za bolji život svih građana, prenosi Srpskacafe.

Nasilna retorika pojedinih pokušaj je da nas zauvijek drže u raljama duboko podijeljenog društva – istakao je i zaključio da bi volio da se svi, kako je naveo, okrenu trajnim vrijednostima, da se bore idejama, a ne ličnim uvredama i podvalama.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno