Osim za raspravu o tačkama dnevnog reda, delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH tokom 16. hitne sjednice, imali su vremena i za viceve.
Tačnije, ispričao ga je Nikola Špirić, predsjedavajući Doma naroda. On je istakao da nema potrebe da pojedinci budu “nabrijani” i da mu se obraćaju da je “dresiran”.

– Nema potrebe za gruba obraćanja. Sad ću vam ispričati vic. “Kaže mali Mujica, prvi razred trči kući, babo babo umalo ne dobih peticu, drugi dan babo babo umalo ne dobih peticu, treći dan isto. Pita ga babo pa zašto nisi dobio. Kaže Mujica, dobio je onaj do mene”. Tako isto kolega Vuković, devet puta poslije sjednice ode kući i kaže umalo nisam postao predsjedavajući, a kada ga pitaju zašto nije, kaže dadoše Špiriću. Nije ovo stolica Nikole Špirića. Ovo je srpska stolica koja je protkana biračkom voljom srpskog naroda na izborima 2024. i većinskom voljom NSRS. Ne mogu vam tu pomoći Bošnjaci – rekao je Špirić i poručio opoziciji da će do “kraja ostati jedno veliko ništa”, prenosi Oslobođenje.

Tri delegata HDZ-a su napustila današnju sjednicu Doma naroda BiH čime je ona završena.

Srpski delegat Želimir Nešković (SDS) poručio je da se Dragan Čović (HDZ) “upetljao u sopstvenu zamku po modelu HDZ-a koji je sam kreirao” te tvrdi kako su ova dešavanja “razotkrila pokušaj manipulacije dnevnim redom i političkom procedurom”.

Nešković kaže da je sjednica zakazana “nakon više od 20 dana od zahtjeva novoformirane većine od osam delegata za održavanje hitne sjednice”, čime je, kako ističe, ponovo prekršen Poslovnik.

– Mi smo jasno tražili tri tačke: smjenu Špirića, dva ministra i tri zamjenika ministara u Savjetu ministara. Umjesto toga, dobili smo 27 tačaka, a naše su gurnute na kraj – rekao je Nešković.

On je oštro kritikovao i odsustvo konsultacija sa prvim zamjenikom predsjedavajućeg, što je, po njegovim riječima, postalo ustaljena praksa koju Čović i Špirić koriste kako bi dnevni red sastavljali bez saglasnosti većine. Prema njegovom mišljenju, sve je usmjereno na to da se delegati nove većine dovedu u poziciju da odbiju važne tačke, čime bi bili optuženi za blokade.

Međutim, kako kaže, desilo se suprotno.

– Htjelo se napraviti tako da mi ne glasamo za ratifikacije i sporazume. Nasuprot tome, podržali smo sve – i evropske zakone i finansijske sporazume važne za građane, kao što je, recimo, rješavanje pitanja grijanja na Palama – naveo je Nešković, prenosi Kliks.

Dalje navodi da je kulminacija konfuzije nastala tokom rasprave o izbornom zakonu BiH, koji je HDZ predložio, ali je nakon usvajanja hitne procedure, šefica hrvatskog kluba zatražila pauzu.

– Nakon pauze – nije bilo kvoruma jer se upravo delegati HDZ-a nisu vratili u salu. Znači, sami su upali u sopstvenu zamku. Čekam gospodina Čovića da dođe i objasni zašto nema predlagača zakona – dodao je Nešković.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) planira uvođenje pomoćnog sastava policije, što je predviđeno Prijedlogom Zakona o izmjeni i dopunama zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, koji je prije nekoliko dana usvojila Vlada Republike Srpske.

U ovom prijedlogu, koji je u posjedu “Nezavisnih novina”, navodi se da MUP može uspostaviti pomoćni sastav policije u slučajevima kada treba da se nadoknadi veliki broj policijskih službenika za obavljanje određenih policijskih poslova.

“Na pripadnike pomoćnog sastava policije kada su angažovani primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na prava i dužnosti policijskih službenika”, ističe se u prijedlogu.

Kako se dodaje, izbor pripadnika pomoćnog sastava policije obavlja se putem javnog konkursa, a uslove za postupak prijavljivanja, selekciju i izbor kandidata koji učestvuju u javnom konkursu za pripadnika pomoćnog sastava policije propisuje Vlada podzakonskim aktom.

“O angažovanju pomoćnog sastava policije odlučuje ministar, na prijedlog direktora policije”, navodi se u Prijedlogu zakona.

Kako je definisano, prava i obaveze pripadnika pomoćnog sastava policije, način angažovanja, organizacija i rad pomoćnog sastava, obuka, način držanja i nošenja oružja i pripadajuće opreme, kao i izgled, oblik i sadržaj službene legitimacije propisuje Vlada podzakonskim aktom.

Obrazloženo je i uvođenje ovog sastava.

“Obrađivač navodi da će formiranjem pomoćnog sastava policije Ministarstvo unutrašnjih poslova biti u mogućnosti da efikasnije odgovori na različite bezbjednosne i druge izazove jer se kroz praksu pokazalo da aktivni broj policijskih službenika u vanrednim situacijama nije dovoljan i da određene okolnosti zahtijevaju angažovanje većeg broja policijskih službenika, odnosno lica koja su prošla odgovarajuću obuku i stekla potrebna znanja, a sve s ciljem pružanja efikasnog odgovora u navedenim situacijama u kojima je brza reakcija često ključ uspjeha”, navodi se u Obrazloženju Prijedloga, koji je u posjedu “Nezavisnih novina”.

Predloženim zakonskim rješenjem uvodi se mogućnost da Ministarstvo unutrašnjih poslova uspostavi pomoćni sastav policije i to u određenim slučajevima.

“To će biti kada je potrebno nadoknaditi veliki broj policijskih službenika za obavljanje određenih policijskih poslova. Propisuje se da će se izbor pripadnika pomoćnog sastava policije vršiti putem javnog konkursa, te da će se na pripadnike pomoćnog sastava u vrijeme njihovog angažovanja primjenjivati odredbe Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima koje se odnose na prava i dužnosti policijskih službenika”, navedeno je u obrazloženju.

Pored navedenog, propisuje se da o angažovanju pomoćnog sastava policije odlučuje ministar na prijedlog direktora, kao i to da pripadnici pomoćnog sastava policije kada su angažovani primjenjuju policijska ovlašćenja, pod nadzorom policijskog službenika Ministarstva unutrašnjih poslova.

“Zakonom je dato ovlašćenje Vladi Republike Srpske da podzakonskim aktom uredi prava i obaveze pripadnika pomoćnog sastava policije, način angažovanja, organizaciju i rad pomoćnog sastava, obuku, način držanja i nošenja oružja i pripadajuće opreme, kao i izgled, oblik i sadržaj službene legitimacije pripadnika pomoćnog sastava. Takođe, predloženim zakonskim rješenjem propisuje se da Ministarstvo unutrašnjih poslova, radi realizacije poslova i zadataka, može upotrijebiti opremu za ometanje signala za komunikaciju i sisteme za prepoznavanje objekata, a s ciljem otklanjanja bezbjednosnih rizika”, ističe se u obrazloženju.

Formiranjem pomoćnog sastava policije, kako se dodaje, “Ministarstvo bi moglo efikasnije odgovoriti na navedene izazove jer se kroz praksu pokazalo da aktivni broj policijskih službenika u vanrednim situacijama nije dovoljan i da određene okolnosti zahtijevaju angažovanje većeg broja policijskih službenika, odnosno lica koja su prošla određenu obuku i stekla adekvatna znanja, a sve s ciljem pružanja efikasnog odgovora u navedenim situacijama u kojima je često brza reakcija ključ uspjeha”.

“Osim vanrednih situacija izazvanih elementarnim nepogodama i krizama izazvanim epidemijama, već duži period suočavamo se i sa problemom priliva ilegalnih migranata, a koji, pored humanitarne krize, izaziva i krizu bezbjednosnog karaktera”, navedeno je u obrazloženju.

Ministarstvo, dodaje se, “može doći u situaciju da iz redovnog sastava policije ne može izdvojiti na duži period dovoljan broj svojih pripadnika u te svrhe, odnosno za obavljanje zadataka sprečavanja i otklanjanja bezbjednosnih incidenata i očuvanja same bezbjednosti u vezi sa migrantskom krizom koja je u kontinuitetu prisutna već nekoliko godina jer bi se na taj način mogla ugroziti unutrašnja bezbjednost u Republici Srpskoj”.

“Takođe, napominjemo da ovakvo zakonsko rješenje za navedene situacije poznaju i zakonodavstva država Evropske unije i država u regionu, a zakonska rješenja su ista ili slična u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji”, dodaje se u obrazloženju.

Pored navedenog, kako je naglašeno, “a iz razloga bezbjednosnog rizika do kojeg dolazi upotrebom bespilotnih letjelica (dronova), a imajući u vidu tehnološka dostignuća u ovoj oblasti i potrebu da se na adekvatan način odgovori na sve bezbjednosne izazove, definisana je mogućnost preduzimanja policijskih mjera i radnji u smislu upotrebe sistema i opreme u navedenu svrhu”.

“Shodno navedenom, pristupilo se izradi Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima po hitnom postupku”, navedeno je u obrazloženju.