“Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS) očekuje da će ovu godinu završiti sa minusom od oko 29 miliona KM zbog loše hidrološke situacije i povećanog uvoza struje, izjavio je danas generalni direktor ERS-a Luka Petrović.

Petrović je istakao da će proizvodnja struje u ERS-u biti drastično manja i iznosiće oko 4.500 gigavat-časova.

– Već smo kupili oko 13 odsto struje na tržištu po skupim cijenama, a zbog razlike u nabavnim i prodajnim cijenama ERS će zabilježiti minus od oko 29 miliona KM, što je usvojila i Vlada Republike Srpske – rekao je Petrović nakon sjednice kolegijuma direktora ERS-a u Trebinju.

On je naveo da se nedostajuća količina struje mora nabaviti na berzi po cijeni za 72 evra za ovu godinu, dok se građanima prodaje po cijeni 34 evra, a privredi po 75 evra.

– Kada imate dvije sušne godine zaredom, kao što je prošla i ova godina onda može doći do poremećaja novčanih tokova jer nije bilo izvoznih kapaciteta – pojasnio je Petrović.

On je istakao da je ERS posljednjih nekoliko godina prodavala prosječno od 100 do 200 miliona KM struje na spoljnom tržištu, a uvozila je oko 30 do 60 miliona KM struje.

– Ove godine to se promijenilo i imamo izbalansiran uvoz, odnosno negdje na nivou od 60 ili 70 miliona evra ili oko tri puta povećane troškove za uvoz struje – rekao je Petrović.

On je odbacio spekulacije koje se tiču kreditnog zaduženja ERS-a, navodeći da su imali jedan kredit od 78 miliona KM koji su vratili i dodatnih 60 miliona KM koji su koristili za plaćanje nedostajuće struje.

Potrebno je, kaže, pristupiti kratkoročnim i srednjoročnim mjerama u ERS-u.

Prema njegovim riječima, očekuje se i tematska sjednica Vlade o ERS-u za koju će predložiti da se održi u Ugljeviku iz koga trećine struje odlazi Slovencima, čime će se odbaciti i razne spekulacije kada se neke stvari vide na licu mjesta.

Kolegijum direktora ERS-a zatražio je i dodatnu racionalizaciju svih troškova poslovanja u svim preduzećima iz tog sistema, te da se investicije koje doprinose većoj proizvodnji struje apostrofiraju, a ostale da se stave na “stendbaj”.

Petrović je podsjetio da su u toku dvije kapitalne investicije od kojih je prva Hidroelektrana “Dabar” od koje je do sada realizovano 60 odsto novca od investicije vrijedne 661 milion KM.

Drugi projekat je, napomenuo je, izgradnja tri hidroelektrane Bistrica na kojima su aktivnosti u toku, a pojavila su se i neka klizišta što će biti predmet dodatnih finansijskih konstrukcija.

Podsjetio je da je ERS prije dvije godine ostvarila rekordnu dobit od 146 miliona KM kada je bila dobra hidrološka situacija.

U bijeljinskoj Toplani se sjete da će zima tek kad jave u prognozi – ovako je član Predsjedništva PDP Miloš Stanišić prokomentarisao vijest o problemima i dugovanjima ovog preduzeća prema dobavljačima uglja iz prethodnog perioda, dok je račun i dalje blokiran.

On je rekao da je Gradska toplana u Bijeljini svedena na ispod hiljadu potrošača, sa starim kotlovima, ogromnim zagađenjem i sve većim dugovima.

„Umjesto da se mreža širi i modernizuje, kako bi više domaćinstava imalo priključke i kako bi sistem izdržao poslovanje – opet gledamo isti scenario: novi krediti da bi se vraćali stari. To nije domaćinsko poslovanje“, rekao je Stanišić.

Ovo je rekao da ovaj model stalnog gašenja požara na kredit vodi samo u još veće probleme i naglasio da se građanima Bijeljine moraju ponuditi trajna i održiva rješenja.

„Svaki put čekaju da zahladi pa se tek tada sjete da ljudima treba grijanje. Jedno rješenje je ulaganje u modernizaciju i širenje mreže kako bi više domaćinstava dobilo priključak, a drugo je da se za isti novac subvencionišu građani za prelazak na drugi sistem grijanja čime bi trajno bio riješen problem grijanja, ali i zagađenja u gradu“, objasnio je Stanišić.

On je podsjetio da je trenutna gradska vlast već imala rukovodstvo Toplane koje je dovelo preduzeće u plus, ali da je „očigledno da takva, zdrava politika nije poželjna na duže staze“.

„Ako hoćemo da Bijeljina ima budućnost moramo je voditi domaćinski – sa znanjem, odgovornošću i poštovanjem prema svakom dinaru građana“, poručio je Stanišić.

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na čijem dnevnom redu je Prijedlog zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za ovu godinu zakazana je za sutra.

Predloženi zakon o budžetu utvrdilo je Predsjedništvo BiH na vanrednoj sjednici 19. avgusta, bez glasa srpskog člana Željke Cvijanović.

Za izvjestioce na sjednicama Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH određeni su ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić i njegov zamjenik Muhamed Hasanović, koji bi poslanicima i delegatima trebali da daju sve potrebne informacije u vezi sa budžetom.

Prema Globalnom okviru fiskalnog bilansa i politika u BiH za period 2025. do 2027. godine usvojenom 24. februara utvrđen je okvir za finansiranje institucija BiH za ovu godinu u iznosu od 1.570.500.000 KM.

Na sjednici Predstavničkog doma 1. septembra usvojen je zaključak kojim se Prijedlog zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za ovu godinu vraća Predsjedništvu BiH na doradu, budući da nije analitički i sadržajno strukturisan da može biti realizovan u dijelu koji se tiče povećanja plata.

Za ovaj zaključak tada su glasala 23 poslanika, 11 je bilo protiv, a pet uzdržanih, a zamjenik ministra finansija i trezora u Savjetu ministara Muhamed Hasanović, koji je obrazlagao prijedlog, potvrdio je da predloženi budžet nije provodiv.

Početak hitne sjednice zakazan je za 12.00 časova.