Connect with us

Društvo

DRVA IMA ZA IZVOZ ALI NE I ZA DOMAĆE POTROŠAČE Šleperi krenuli ogrevno drvo iz BiH već u Evropi

Prvi šleperi ogrevnog drveta iz BiH juče su otišli u evropske zemlje, nakon što je iz nove odluke o zabrani izvoza oblovine i proizvoda od drveta izuzet taj energent.
Na vanrednoj telefonskoj sjednici Savjet ministara BiH u utorak je donio novu odluku o zabrani izvoza određenih šumskih sortimenata i proizvoda od drveta do 31. oktobra.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac pojasnio je za da nova odluka znači da na snazi ostaje zabrana izvoza oblovine, peleta i briketa, dok je izvoz ogrevnog drveta odobren.

“Primarno smo vodili računa o potrebama građana zbog nadolazeće zime. Takođe, ovo je realan pristup u skladu sa potrebama tržišta”, rekao je Košarac za “Glas Srpske”.

Podizanje rampe za ogrevno drvo pozdravili su proizvođači koji uveliko spremaju pošiljke za Evropu.

Predsjednik Udruženja drvoprerađivača drvnih sortimenata niže vrijednosti RS Đorđe Brkić rekao je da im je Vlada Srpske izašla u susret sagledavši stanje i utvrdivši koliko im robe propada na lagerima.

“Podmirili smo domaće tržište 97 odsto tako da smatram kako su ispunjeni uslovi da nastavimo posao sa inostranim partnerima. Prvi kamioni već su prešli granični prelaz Gradiška i idu u Evropu. Spremamo drvo u mrežici, u kutiji, za koje uopšte nije bilo kupaca na domaćem tržištu. Imamo ugovore sa kupcima u inostranstvu i bukvalno smo se spasili u posljednji čas”, rekao je juče Brkić.

Sa druge strane, oni u čijim pogonima nastaje briket pomalo su iznenađeni ovom odlukom jer je i prvi put briket stavljen pod zabranu, pa izuzet, jer kako kažu, na domaćem tržištu se ta vrsta ogreva veoma malo koristi.

Vlasnik preduzeća “Megadrvo” iz Bijeljine Svetozar Ostojić rekao je da se ova firma prvenstveno bavi proizvodnjom namještaja, a od otpada koji imaju prave briket.

“Dnevno imamo pedesetak tona otpada koji prerađujemo u briket i sve smo izvozili u Austriju i Njemačku, jer ovdje nemamo kupce. Sada smo u velikom problemu, jer dolazimo u situaciju da obustavimo i osnovnu proizvodnju jer nemamo kuda sa nus-proizvodom”, rekao je Ostojić, dodajući da će tražiti od Vlade RS i Privredne komore da im se pomogne i da traži da se podigne rampa za briket.

I sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori RS Lazo Šinik rekao je da se već javljaju proizvođači briketa i traže pomoć.

“Najkvalitetniji dio odluke koja je donesena jeste da se zabrani izvoz oblovine. Smatramo da bi našu drvnu industriju trebalo bolje snabdijevati i sve količine kojima raspolažemo prerađuju naši drvoprerađivači i pretvaraju to u najveću dodatu vrijednost”, rekao je Šinik.

Cijena
Đorđe Brkić je naglasio da će domaći proizvođači ogrevnog drveta, bez obzira na mogućnost izvoza, nastaviti da vode računa o domaćem tržištu, da nijedno domaćinstvo, škola ili bolnica ne ostanu bez ogreva.

“U Privrednoj komori RS potpisali smo izjave da do kraja godine držimo cijenu 180 plus PDV. Izjave su ovjerene i dostavljene nadležnima. Stojimo iza te cijene, a vodićemo računa i o količinama”, istakao Brkić.

Društvo

OČEKUJE NAS PRAVA MEĆAVA! Evo kada, gdje i koliki tačno stiže snijeg u BiH ovih dana (FOTO)

Oblaci, padavine i hladniji vazduh zahvataju Bosnu i Hercegovinu.

U narednim satima, u brdsko-planinskim krajevima većeg dijela zemlje snijeg, uz formiranje, a na višim planinama povećanje visine snježnog pokrivača u prosjeku 5-20 centimetara.

U nizinama uglavnom kiša, pri izmaku padavina prolazno susnježica do mokar snijeg, uz dekorativni snjezni pokrivač lokalno, objavljeno je na Fejsbuk stranici BHmeteo.

Nastavi čitati

Društvo

“EGZODUS SE NASTAVLJA”! Zadržavanje kadra najveći izazov bolnica u Srpskoj

Većina bolnica u Srpskoj u narednoj godini ne planira nabavku skupe opreme niti uvođenje novih usluga zbog teške ekonomske situacije, a prioritet će, kažu njihovi rukovodioci, biti zadržavanje medicinskog kadra kako bi održali sadašnji nivo zaštite pacijenata.

Dosadašnji finansijski problemi, tvrde oni, nisu imali uticaja na rad sa pacijentima, ponajviše zbog maksimalnog zalaganja i razumijevanja zaposlenih, posebno dežurnih ljekara čija je dnevnica, ističu, 120 maraka.

Direktor Bolnice Gradiška Rajko Dodik istakao je za “Glas Srpske” da su troškovi mnogo veći u odnosu na stopu izdvajanja u zdravstvu.

– Ova godina je, u proteklih pet, za našu zdravstvenu ustanovu bila najteža, zbog samog načina finansiranja. Dobili smo sredstava dovoljno da samo u posljednjih sedam mjeseci isplaćujemo plate radnicima, dok obaveze prema dobavljačima i bilo kakve investicije nisu dolazile u obzir – kaže Dodik.

Dodao je da bi ovoj zdravstvenoj ustanovi, koja je prošle godine od Vlade RS dobila grant od milion maraka, za održavanje tekućih troškova mjesečno trebalo do 400.000 maraka.

– Želio bih da se ne ponovi 2024. godina, jer sredstva koja smo dobili ne mogu pokriti tekuće troškove ni za tri mjeseca. Nadam se da će se u idućoj godini iznaći neka rješenja, jer ono novca što dobijamo je samo kap u moru dugovanja – kazao je Dodik.

Bez dodatnih sredstava ruke menadžmenta su, kaže on, vezane, jer sve redukcije koje su mogli uveli su, što ni blizu nije dalo željene rezultate.

– Postoje zaposleni u ovoj zdravstvenoj ustanovi koji rade i više nego što to standardi propisuju da pacijenti ne bi osjetili krizu. Takođe, aparate koji se pokvare pokušavamo da repariramo ili pozajmimo, jer novca za nove nemamo – naglasio je Dodik.

Sa finansijskim poteškoćama bore se i u prijedorskoj bolnici “Dr Mladen Stojanović”, a vršilac dužnosti direktora ove zdravstvene ustanove Miroslav Bijelić kazao je da nedostatak novca puno toga uslovljava, između ostalog, obnavljanje medicinske opreme koja se konstantno unapređuje.

– Naravno to utiče i na servisiranje drugih obaveza, jer mi nismo komercijalno preduzeće, a pri tome naši su troškovi visoki, počevši od lijekova pa sve do objekta koji sam po sebi košta – kazao je Bijelić.

Direktor Bolnice Zvornik i predsjednik Aktiva direktora zdravstvenih ustanova koje ostvaruju bolničku zdravstvenu zaštitu RS Ivan Popović kazao je da postoji veliko nezadovoljstvo među zaposlenima u smislu plata.

– Prvi put osjećam veliko nezadovoljstvo i tenziju među zaposlenima zbog plata. Jedno dežurstvo ljekara specijaliste, koje traje 24 časa, u bolnici se plaća 120 maraka. S druge strane, dnevnica konobara kreće se između 120 i 150 maraka – kazao je Popović.

Dodao je da je krajnje vrijeme da se sjedne i razgovara sa zdravstvenim radnicima i sindikatima, kako bi se iznašlo rješenje i povećale plate zaposlenima u zdravstvu.

Dubrovnik
Prema riječima direktora trebinjske bolnice Nedeljka Lambete, od januara ovu zdravstvenu ustanovu nije napustio nijedan ljekar, iako dobijaju dobre ponude iz Dubrovnika, gdje su veće plate.

– Šta će biti poslije Nove godine, vidjećemo. Mi se trudimo da, koliko god je u našoj moći, stvorimo što bolje uslove rada. Iduće godine bi trebalo da uselimo u novi objekat, koji će biti najsavremeniji u BiH – rekao je Lambeta.

Nastavi čitati

Društvo

ČUDO U HRVATSKOJ! Konobarica vratila novčanik sa 400.000 EVRA

Ljudi se često pitaju koliko je danas poštenje prisutno u svakodnevnom životu. Vraćaju li ljudi pronađeni novac ili stvari? Iako je odgovor ponekad skeptičan, primjeri poput ovog pokazuju da ljudska dobrota itekako postoji.

Slušalac Radio Šibenika javio se eteru kako bi izrazio zahvalnost poštenim pronalazačima koji su mu vratili izgubljeni novčanik.

“Htio bih se zahvaliti curama iz kafe bara F klub na autobuskoj stanici koje su mi jutros vratile novčanik koji sam zaboravio. Unutra je bilo dosta novaca, što sa računa firme, što privatno, skoro 400.000 evra na računu! Cure su mi vratile novčanik, svaka vam čast!” ispričao je oduševljeno.

Njegova poruka nije stala samo na zahvali.

Dodao je i molbu poslodavcu: “Šefe, ako slušaš ovo, diži im platu! Ja mislim da poštenije i bolje radnice nećeš nikada naći.

” Srećni vlasnik novčanika zaželio je srećan Božić i Novu godinu pronalazačicama i njihovim porodicama, cijelom Šibeniku, momcima iz Stila i vozaču Gradskog parkinga. “Hvala vam svima, spasili ste me!” zaključio je, piše Večernji.hr.

Nastavi čitati

Aktuelno