Svijet

DRŽAVNI UDARI DRMAJU AFRIKU Od Gabona do Malija, serija državnih udara

Grupa visokih gabonskih vojnih oficira juče ujutro je na nacionalnoj televiziji saopštila da su preuzeli vlast, samo nekoliko minuta nakon što je objavljeno da je predsjednik Ali Bongo Ondimba, čija je porodica na vlasti već 55 godina, osvojio treći mandat.

Dvanaest vojnika je na televizijskom kanalu Gabon 24 izjavilo da predstavljaju sve bezbjednosne i odbrambene snage u ovoj centralnoafričkoj državi, da su izbori poništeni, državne institucije raspuštene, a sve granice zatvorene do daljeg.

“U ime naroda Gabona… odlučili smo da branimo mir tako što ćemo staviti tačku na sadašnji režim…. na neodgovorno, nepredvidivo upravljanje koje rezultira kontinuiranim pogoršanjem društvene kohezije i rizikuje da zemlju odvede u haos”, rekli su u obraćanju. Dodali su da je Ali Bongo u kućnom pritvoru u društvu porodice i doktora. Jedan od predsjednikovih sinova uhapšen je zbog “izdaje”, navodi se u saopštenju.

Državni udar u Gabonu je osmi puč od 2020. u zapadnoj i centralnoj Africi, a ostali su izvedeni u Nigeru, Burkini Faso, Gvineji, Čadu i Maliju.

Niger

U julu 2023. pripadnici predsjedničke garde Nigera priveli su predsjednika Muhameda Bazuma u njegovoj palati i na nacionalnoj televiziji objavili da preuzimaju vlast kako bi okončali “pogoršanje bezbjednosne situacije” i zaustavili “loše upravljanje”.

Nekoliko dana kasnije hunta je proglasila šefa predsjedničke garde Abdurahmana Tianija novim šefom države.

Ovaj državni udar doveo je do zabrinutosti za bezbjednost u regionu u kojem je Niger bio ključni saveznik zapadnih sila, nastojeći da obuzda pobune militanata povezanih sa Al Kaidom i Islamskom državom.

Glavni zapadnoafrički blok EKOWAS pokušava da pregovara sa vođama puča, ali i poručuje da je spreman da pošalje trupe u Niger radi uspostavljanja ustavnog poretka, ako diplomatski napori ne uspiju.

Niger je ovlastio oružane snage Malija i Burkine Faso da intervenišu na njegovoj teritoriji u slučaju napada.

Burkina Faso

U januaru 2022. vojska Burkine Faso zbacila je predsjednika Roša Kaborea, optužujući ga da nije obuzdao islamističke militante.

Vođa puča potpukovnik PolAnri Damiba obećao je da će vratiti bezbjednost, ali su se napadi pogoršali, narušavajući moral među vojnicima i dovodeći do novog državnog udara u septembru 2022, kada je sadašnji vođa hunte Ibrahim Traore preuzeo vlast.

Gvineja

U septembru 2021. komandant specijalnih snaga pukovnik Mamadi Dumbuja zbacio je predsjednika Alfa Kondea.

Godinu dana ranije, Konde je promijenio Ustav kako bi mogao da se kandiduje za treći mandat, što je dovelo do nereda.

Dumbuja je postao privremeni predsjednik i obećao je tranziciju na demokratske izbore u roku od tri godine.

EKOWAS je taj vremenski okvir odbacio i uveo sankcije hunti i njihovim rođacima, uključujući zamrzavanje bankarskih računa.

Vojni režim je predložio 24mjesečnu tranziciju u januaru 2023, ali opozicione stranke tvrde da je malo toga urađeno kada je riječ o uspostavljanju ustavnog poretka.

Čad

U aprilu 2021. vojska je u Čadu preuzela vlast nakon što je predsjednik Idris Debi ubijen na bojnom polju dok je bio u posjeti trupama koje se bore protiv pobunjenika na sjeveru zemlje.

Prema tamošnjem zakonu, predsjednik Parlamenta je trebalo da dobije predsjednička ovlaštenja. Vojni savjet je, međutim, raspustio parlament navodeći da je to učinjeno zbog bezbjednosti.

Debijev sin, general Mahamat Idris Debi, imenovan je za privremenog predsjednika i zadužen da nadgleda 18mjesečnu tranziciju ka izborima. Neustavan prenos vlasti doveo je do nereda u glavnom gradu Ndžamenu, koje je vojska ugušila.

Mali

U avgustu 2020. grupa malijskih pukovnika predvođena Asimijem Gotom zbacila je predsjednika Ibrahima Bubakara Keita. Do puča je došlo nakon antivladinih protesta zbog pogoršanja bezbjednosti, osporenih izbora i korupcije.

Pod pritiskom zapadnoafričkih susjeda, hunta je pristala da ustupi vlast privremenoj vladi koju predvode civili sa zadatkom da nadgleda 18mjesečnu tranziciju ka demokratskim izborima koji bi trebalo da budu održani u februaru 2022.

Međutim, vođe puča su se sukobile sa privremenim predsjednikom, penzionisanim pukovnikom Bahom Ndavom, dovodeći do drugog državnog udara u maju 2021. Gota, koji je bio privremeni potpredsjednik, tada je imenovan za predsjednika, piše RTS.

EKOWAS je ukinuo neke od sankcija Maliju nakon što su vojne vlasti predložile dvogodišnji prelazak na demokratiju i objavile novi izborni zakon. Planirano je da se predsjednički izbori održe u februaru 2024.

Svijet

TRAMP: Rusija je MOĆNA VOJNA DRŽAVA – nema povratka KRIMA Kijevu, niti UKRAJINA može u NATO

Predsjednik SAD je, komentarišući potrebu Kijeva da napravi ustupke kako bi se riješio sukob, ocenio da Zelenski mora pokazati fleksibilnost.

Evropski lideri na sastanku u Bijeloj kući razumeli su potrebu za teritorijalnim ustupcima Ukrajini, ocijenio je američki lider.

“Odluke u pregovorima će donositi Putin i Zelenski, SAD su daleko od sukoba. Nemoguće je vratiti Krim Ukrajini, a takođe nije moguće da se Kijev pridruži NATO-u”, poručio je Tramp. Američki lider je istakao da je Rusija moćna vojna država, sviđalo se to nekome ili ne.

Prema Trampovim riječima, Francuska i Nemačka žele da rasporede snage u Ukrajini, ali to “neće stvoriti probleme sa Rusijom”.

Američki predsednik Donald Tramp sastao se u ponedeljak u Bijeloj kući sa evropskim liderima i Vladimirom Zelenskim, sa kojima je razgovarao o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, Tramp je najavio i razgovore o mogućnoj razmjeni teritorija.
Tramp je nakon sastanka pozvao telefonom predsjednika Rusije Vladimira Putina i kojeg je informisao o rezultatima pregovora u Vašingtonu.

Nastavi čitati

Svijet

Gotovo DOGOVOREN sastanak – TRAMP najavio susret Putina i Zelenskog

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da američke trupe neće biti raspoređene američke trupe da brane granicu Ukrajine ni pod jednom bezbednosnom garancijom koja proizilazi iz mirovnog sporazuma o okončanju ruske invazije.

On je u intervjuu za Foks njuz rekao je da su evropski saveznici spremni da pošalju svoje vojnike na teren u Ukrajini kao deo bezbednosne garancije i da su SAD “spremne da im pomognu u vezi sa stvarima”.

“Kada je reč o bezbednosnim garancijama, oni (EU) su spremni da postave ljude na zemlji. Mi smo spremni da im pomognemo, posebno, možda, u vazduhu. Jer niko nema stvari koje mi imamo”, rekao je on.

Prema njegovim rečima, ako se postigne mirovni sporazum, “neće biti problema u dužem vremenskom periodu”.

“Postojaće određene bezbednosne garancije. Ali neće biti NATO-a , to je nešto što se definitivno nikada neće dogoditi”, dodao je.

On je istakao da je “na neki način već dogovorio” sastanak između ruskog lidera Vladimira Putina Putina i predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, ali da oni moraju da donesu konačnu odluku.

“Nekako sam se dogovorio sa Putinom i Zelenskim, i znate, oni su ti koji moraju da donose odluke, mi smo 7.000 milja daleko. Oni su ti koji moraju da povuku poteze”, rekao je Tramp i dodao da bi, ako bilateralni sastanci uspeju, on bio spreman da organizuje trilateralni sastanak i ” zaključio sporazum”.

Na pitanje Foks njuza o planovima da pokuša da organizuje bilateralni sastanak između Putina i Zelenskog, Tramp je istakao i da neki evropski lideri nemaju istu hitnost kao on kada je reč o zaustavljanju rata u Ukrajini i da je jedan od evropskih lidera u Beloj kući preporučio ponovni sastanak za “još mesec ili dva”.

“Jedan od gospodina, koji je sjajan momak, nadam se da ga nisam uvredio. Rekao je: ‘Pa, hajde da se vidimo za mesec ili dva i da vidimo’. Rekao sam: ‘Mesec ili dva? Imaćete još 40.000 mrtvih za mesec ili dva. to mora da se uradi večeras’. I jesam, zapravo. Pozvao sam predsednika Putina i pokušavam da zakažem sastanak sa predsednikom Zelenskim”, rekao je Tramp.

On je naveo da postoji “toplina” u odnosima između njega i ruskog predsednika Vladimira Putina, što se, kako kaže, moglo videti prilikom njihovog susreta prošlog petka u Enkoridžu na Aljasci.

“Videli ste to kada je on izašao iz aviona, kada sam i ja izašao iz aviona, postoji toplina… postoji taj prijatan osećaj… i to je dobra stvar, a ne loša stvar”, rekao je američki lider.

Na pitanje o jučerašnjem telefonskom razgovoru između njega i Putina, koji se odigrao dok su evropski lideri i ukrajinski predsednik bili u Beloj kući, Tramp je rekao da nije razgovarao sa predsednikom Rusije pred ostalim svetskim liderima jer je smatrao da bi to, kako je naveo, “bilo nepoštovanje” prema Putinu.

“Nisam to uradio pred njima, mislio sam da bi to bilo nepoštovanje prema predsedniku Putinu, znate da to ne bih uradio, jer nisu imali najtoplije odnose i zapravo predsednik Putin nije hteo da razgovara sa ljudima iz Evrope. Mislim, to je bio deo problema”, dodao je Tramp.

Tramp je naveo da su, po njegovom osećaju, Putin i Zelenski “u malo boljim odnosima nego što je očekivao”, iako i dalje postoji “ogromno nepoverenje”.

Nastavi čitati

Svijet

Medvedev: “Koalicija ŽELJNIH RATA protiv RUSIJE” nije nadmudrila TRAMPA

Antiruska ratnohuškačka “koalicija voljnih” nije uspjela da nadmudri predsjednika SAD na njegovom terenu, napisao je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev na Iksu.

– Antiruska ratnohuškačka “koalicija voljnih” nije uspjela da nadmudri predsjednika SAD na njegovom terenu. Evropa mu se zahvalila i uvlačila. Pitanje je koju će melodiju svirati kijevski klovn o garancijama i teritorijama kod kuće, kada se ponovo presvuče u svoju zelenu uniformu – istakao je Medvedev.

Јuče je američki lider Donald Tramp u Vašingtonu održao susret sa Zelenskim, a takođe je primio i lidere evropskih država.

U Bijelu kuću su zajedno sa Zelenskim došli predsjednik Francuske Emanuel Makron, premijer Velike Britanije Kir Starmer, kancelar Njemačke Fridrih Merc, premijerka Italije Đorđa Meloni, predsjednik Finske Aleksander Stub, kao i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i generalni sekretar NATO-a Mark Rute.

Tramp je dan ranije naglasio da je ovo prvi put u istoriji da Bijela kuća prima toliki broj evropskih lidera.

RT Balkan

Nastavi čitati