Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković poručio je danas u Modriči, gdje je nastavljena građanska inicijativa „Zdravlje bez poreza“, da je cilj akcije da se građanima objasni kako postoji sprega između farmaceutskog lobija, države i onih koji donose zakone, zbog koje se novac uzima upravo od ljudi onda kada su najosjetljiviji – kada je u pitanju njihovo zdravlje.

On je naveo da farmaceutski lobi, uz podršku političara koji su donosili zakone, ostvaruje ekstra profit zahvaljujući najvećim maržama i PDV-u na lijekove.

– Neko je dozvolio da farmaceutski lobi radi na takav način, da su privatizovali dijalizu i sve to uradili tako što su pojedini političari na nivou institucija sjeli sa ljudima iz apoteka i rekli: dajemo najveće marže, država će propisati zakone, evo vam i PDV, uzmite od naroda koji se liječi, a onda će se oni dogovoriti kako će to dijeliti – rekao je Stanivuković.

Dodao je da Pokret Sigurna Srpska danas „staje na rep tom dogovorenom i usaglašenom kriminalu“.

– Taj dogovoreni i usaglašeni kriminal jednak je onome što se dešavalo sa kockarnicama, kladionicama i igrama na sreću. Sjećam se da sam bio poslanik kada se mijenjao zakon, kada je ta oblast privatizovana, centralizovana i napravljena tako da nekoliko pojedinaca kontroliše sistem i zarađuje milione i milijarde od građana, tjerajući u najveći porok našu djecu – kazao je Stanivuković i dodao:

– Bogata Australija, bogata Velika Britanija i druge razvijene zemlje nemaju PDV na lijekove. To je osnovna stvar za ljude koji koriste terapije i lijekove neophodne za život – rekao je on.

Prema njegovim riječima, ne može se isto oporezivati luksuz i sredstva neophodna za liječenje.

– Ne možemo jednako vrednovati skupo, rijetko i staro piće, koje neko kupuje kao luksuz, i lijek ili ortopedsko pomagalo koje je nekome potrebno da bi preživio. Danas smo u Modriči i zahvalni smo građanima koji, nakon Gradiške, Prijedora, Mrkonjić Grada, Banjaluke, Zvornika i mnogih drugih opština i gradova, potpisuju ovu inicijativu. Već za vikend idemo u Kneževo, Teslić i druge opštine i gradove. Pozivam ljude da potpišu ovu inicijativu, jer sve što pokrenemo nastojimo i da realizujemo – poručio je Stanivuković.

Član Pokreta Sigurna Srpska Milan Đukić istakao je da je u Modriči pružena podrška, „fantastičnoj akciji“ Pokreta Sigurna Srpska, koji se usudio da se suprotstavi farmaceutskom lobiju.

– Danas smo ovdje da podržimo jednu fantastičnu akciju Pokreta Sigurna Srpska, koji se, na čelu sa Draškom Stanivukovićem, mladim čovjekom koji ima hrabrosti da se suprotstavi farmaceutskom lobiju, praktično bori protiv sistema koji uzima novac od najosjetljivijih kategorija – naših starih i nemoćnih, ratnih vojnih invalida koji imaju potrebu za ortopedskim pomagalima, kao i beba – rekao je Đukić.

On je dodao da se, s jedne strane, vlasti hvale pronatalitetnom politikom, dok, s druge strane „zavlače duboko ruku u džep najosjetljivijim kategorijama stanovništva“.

– Umjesto da podstičemo rađanje, da zdravlje bude na prvom mjestu, da naši stari, koji su gradili ovu zemlju, mogu da se liječe na adekvatan način, kao i borci i invalidi kojima su neophodna ortopedska pomagala, te ljudi koji su u saobraćajnim nesrećama ili na drugi način ostali bez dijela tijela, oni moraju da plaćaju isto kao i oni koji uživaju u luksuzu. To se nikada ne može izjednačiti – poručio je Đukić.

Vršilac dužnosti direktora Investiciono-razvojne banke RS Nedeljko Ćorić zajedno sa predstavnikom državnog kapitala u Olimpijskom centru „Jahorina“ Denisom Šulićem sačuvao je v.d. predsjednika Nadzornog odbora OC „Jahorina“ Nedeljka Eleka u toj fotelji, otkriva CAPITAL.

Ćorić i Šulić su se tako suprotstavili stranačkom lideru Miloradu Dodiku koji je, kako se govori posljednjih dvadesetak dana, naložio uklanjanje Eleka sa svih funkcija.

Njihovo stajanje na Elekovu stranu ne iznenađuje, a Ćorić je tu bliskost potvrdio i dolaskom na Sabor Eleka u Vrhprači održan prije deset dana. Šulić od ranije ne krije dobre odnose sa Elekom zahvaljujući kojem je ostao predstavnik državnog kapitala u OC „Jahorina“ iako više nije ministar trgovine i turizma. Šulić je u međuvremenu postao i savjetnik direktora Olimpijskog centra.

Skupština akcionara OC „Jahorina“ na čijem dnevnom redu je bio i izvještaj o radu Nadzornog odbora bila je zakazana za juče u 12 časova, ali je na Šulićev zahtjev odgođena za danas u isto vrijeme.

Međutim i ponovljena sjednica je propala zato što Šulić, kako je rekao na početku sjednice, nije dobio preporuku kako treba da glasa.

Ministar trgovine i turizma Ned Puhovac za Aloonline je rekao da se „na današnjoj Skupštini akcionara nije moglo glasati o finansijskom izvještaju tog akcionarnog društva, jer je izvještaj sa preporukom vraćen na doradu IRB-u RS“.

„IRB je taj koji daje upute kako će se glasati. Vlada RS je samo ta koja to potvrđuje. Dali smo IRB-u da doradi jedan dio u kome oni nisu bili zadovoljni sa tim i kad to završe onda će ponovo ići na glasanje na Vladu i to će onda pred Skupštinu akcionara. To je samo vraćeno IRB i male dopune treba da se naprave i čim to urade procedura je ista kao do sada“, rekao je Puhovac za Aloonline.

Ministar nije odgovarao na pozive CAPITAL–a, pa smo ostali uskraćeni za odgovore na sljedeća pitanja:

– Kada je finansijski izvještaj OC Jahorina sa preporukom vraćen na doradu IRB-u RS?

– Pošto kao resorni ministar kaže da su „dali IRB-u da doradi jedan dio u kome oni nisu bili zadovoljni sa tim i kad to završe onda će ponovo ići na glasanje na Vladu“, kada su tačno dali IRB-u da doradi taj jedan dio i zašto taj dio nije dorađen s obzirom na to da je Skupština akcionara zakazana 26. juna, znači prije više od mjesec dana?

– Da li kao resorni ministar zna da su se „Poziv za sjednicu Skupštine akcionara koja je bila zakazana za juče u 12 časova i svi skupštinski materijali nalazili na Internet stranici www.oc-jahorina.com i na internet stranici www.blberza.com i to od dana objave, 26. juna, kao i da su „akcionari mogli od tog datuma dobiti kopije materijala u redovno radno vrijeme“?

– Kada kaže „to je samo vraćeno IRB i male dopune treba da se naprave i čim to urade procedura je ista kao do sada“, da li kao resorni ministar zna da se po Zakonu o privrednim društvima RS redovna sjednica Skupštine akcionara mora zakazati najmanje 30 dana prije održavanja sa precizno utvrđenim dnevnim redom?

Dok ministar ne odgovori na ova javno postavljena pitanja, podsjećamo da član 283. Zakona o privrednim društvima RS kaže: – „Ako na ponovljenoj sjednici skupštine nema potrebnog kvoruma ili se ona ne održi u propisanom roku, saziva se i održava nova sjednica skupštine“.

To znači da nakon što danas nije održana Skupština akcionara, mora da se zakaže nova, što dalje znači da će Elek ostati u fotelji do održavanja nove sjednice.

Pošto je jasno da su Ćorić i Šulić pokazali neposlušnost prema stranačkom šefu, osim ako sam šef nije pokleknuo pred Elekom i odustao od njegovog uklanjanja sa svih funkcija, nije isključeno da Vlada RS smijeni Šulića sa mjesta predstavnika državnog kapitala u OC „Jahorina“, kao i Ćorića sa mjesta v.d. direktora IRB-a RS.

Podsjećamo, Elek je 12. jula naveče smijenjen sa funkcije direktora Sarajevo-gasa nakon što su svi članovi Upravnog odbora po nalogu lidera SNSD-a Milorada Dodika glasali za njegovu smjenu.

Mediji bliski vlasti tada su objavili i da je isključen iz SNSD-a, kao i da će biti ekspresno uklonjen i sa funkcije v.d. predsjednika Nadzornog odbora OC „Jahorina“.

Nijedna od tih smjena još nije realizovana, a CAPITAL je ove sedmice objavio da je Elek podnio tužbu pred Osnovnim sudom u Sokocu i tražio poništenje odluke o njegovoj smjeni sa mjesta generalnog direktora Sarajevo-gasa. Sud mu je izašao u susret i donio privremenu mjeru kojom se zabranjuje sprovođenje odluke UO Sarajevo-gasa o njegovoj smjeni.

Podsjećamo i da je CAPITAL godinama unazad pisao o Eleku i njegovim poslovnim potezima pogotovo u vezi sa javnim nabavkama OC Jahorina, što je privuklo i pažnju Tužilaštva BiH. Branio se uglavnom lažima i klevetom, zbog čega je pravosnažno osuđen i suočen sa još nekoliko tužbi.

capital.ba

Na predstojećim opštim izborima u Bosni i Hercegovini glasački listić biće nevažeći ukoliko se ne glasa za političku partiju, što je, po ocjeni mnogih, uvod u potpuno zatvaranje kandidatskih lista.

U BiH sistem poluotvorenih lista
Naime, u Bosni i Hercegovini koristi se sistem poluotvorenih lista. Razlika između zatvorenih i poluotvorenih je u tome što kod zatvorenih lista birač može glasati samo za političku partiju. Recimo, neka politička partija kandiduje svoju listu sa imenima kandidata, ali birač može glasati samo za političku partiju i nema mogućnost glasati za pojedinačne kandidate. Kod ovih zatvorenih lista mandat se dodjeljuje na način da, ako stranka na osnovu ukupnog broja glasova osvoji tri mandata u parlamentu, u njega ulaze isključivo prva tri kandidata sa liste.

Kada je riječ o poluotvorenim listama, kakve su još uvijek u Bosni i Hercegovini, birač može glasati samo za stranku, ali može i samo za kandidata ili i za stranku i kandidata. Jedan birač može glasati za maksimalno tri kandidata sa iste izborne liste i to su preferencijalni glasovi. Oni omogućuju da kandidat sa, recimo, desetog mjesta dobije mandat, a da onaj na prvom mjestu ne dobije. Uslov je naravno da taj kandidat sa desetog mjesta ima veći broj glasova od onoga ko je na prvom mjestu.

Uslov za pomjeranje na listi 20 posto glasova
Izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, da bi kandidati mogli da se pomjeraju na listi, uslov je da osvoje najmanje 20 posto glasova od ukupnog broja glasova koje je ta stranka dobila.

S obzirom na to da će na predstojećim izborima birači iz Bosne i Hercegovine biti u obavezi da glasaju za političku partiju jer će njihov glas u suprotnom biti nevažeći, postavlja se pitanje da li je i BiH na “mala vrata” zatvorila liste. Tačnije, u slučaju BiH, birači će pored standardne liste na kojoj se nalaze političke partije sa svim kandidatima biti u mogućnosti glasati i za kandidate, ali na način da pored imena političke partije oboje i brojeve pod kojim su kandidati kojima žele dati preferencije. U suštini, s obzirom na novi glasački listi, birači u Bosni i Hercegovini neće moći glasati pojedinačno za kandidata, već će morati isključivo glasati za političku partiju da bi njihov glas bio važeći.

Odluka odgovara političkim partijama
“Ova novina jeste krupna izmjena, koja nije ništa drugo nego povratak u zatvorene liste. Obaveza da se glasa za politički subjekat i da će listić biti nevažeći ukoliko se to ne uradi, jeste sužavanje prostora za slobodno odlučivanje pojedinca i ‘primoravanje’ da se opredijeli za stranku. Sama činjenica da glasamo za brojeve, ne imena i slova, odluku vuče na mlin političkim partijama. Malo ko će koristiti dopunske listiće i baviti se imenima. Ali zašto bi to i radili ako izbor lične preferencije ništa ne znači bez križanja stranke. Građani neće trošiti vrijeme na izbornom mjestu uzalud. I tako, stranke koje su zagovarale zatvorene liste dobiše svojih pet minuta”, rekla je Tanja Topić, politička analitičarka.

Partije ranije zagovarale zatvorene izborne liste
Inače, kada je riječ o političkim partijama iz Republike Srpske, još prije više od pet godina stranke i vlasti i opozicije bile su za to da se zatvore izborne liste i to na način da mandat pripada političkoj partiji, a ne pojedincu.

U to vrijeme bila je aktuelna priča o izmjenama Izbornog zakona BiH i radna grupa opozicionih stranaka bila je za zatvaranje lista i to “zbog masovne pojave prodaje poslanika”. Tada su naglasili da je potrebno vratiti mandate političkim partijama i dozvoliti da i u budućnosti upravljaju oni koji su na vlast došli “političkom trgovinom i grubim izigravanjem volje građana”.

I Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, tada je govorio da je jedini način da se u BiH uspostavi “zdrava demokratska politička borba” taj da mandati pripadaju partijama.

“Onda ne bismo imali razna bježanja, pobjege, već bismo imali institucije demokratskog karaktera i demokratski sistem, i ja bih to podržao”, rekao je tada Dodik, dodajući da su “otvorene liste temelj političke korupcije, jer se u pojedinim opštinama tačno zna cijena prelaska određenog odbornika iz jedne u drugu političku opciju”.

Kod otvorenih lista problem kupovina mandata
Kod otvorenih lista, problem za političke partije je i u tome što podstiču “rat unutar stranaka”, jer kandidati, umjesto za stranku, često rade sami za sebe i lobiraju da se glasa upravo za njih. Do sada te otvorene liste na određeni način bile su i okidač korupcije s obzirom na to da je javna tajna bila da su nakon zatvaranja biračkih mjesta u pojedinim biračkim odborima određenim kandidatima dopisivani glasovi kako bi izbili u prvi plan i dobili mandat. Na predstojećim izborima, koji se održavaju u oktobru 2026. godine, to neće biti moguće jer će glasove brojati i skener odmah nakon što birač glasa.

Na spisku za glasanje iz inostranstva 48.074 birača
Centralna izborna komisija BiH donijela je Odluku o utvrđivanju i objavljivanju broja birača upisanih u izvod Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH i na njemu se nalazi ukupno 48.074 birača.

Donesena je i odluka kojom se odbija upis u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan Bosne i Hercegovine za 5.263 podnosioca prijava za glasanje izvan Bosne i Hercegovine sa statusom privremeni boravak.

Takođe, CIK je donio odluku kojom se odbija upis u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan Bosne i Hercegovine za 285 podnosioca prijava za glasanje izvan Bosne i Hercegovine sa statusom izbjeglog lica.

Ističe rok za podnošenje kompenzacionih lista
U skladu sa Uputstvom o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti rok za podnošenje kandidatskih lista za kompenzacione mandate ističe 5. avgusta, saopšteno je iz Centralne izborne komisije BiH.

“Kandidatska lista za kompenzacione mandate sadrži samo imena kandidata koji se već nalaze na redovnim kandidatskim listama koje je podnijela politička stranka ili koalicija za jednu ili više višečlanih izbornih jedinica. Kandidati koji se nalaze na kandidatskoj listi za kompenzacione mandate mogu biti s liste bilo koje višečlane izborne jedinice jednog entiteta i za isti izborni nivo”, saopšteno je iz Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

U saopštenju se navodi da će nakon izvršenih provjera i ovjera Centralna izborna komisija BiH ovjerene kandidatske liste do 20. avgusta objaviti u dnevnoj štampi, službenim novinama, kao i na internet stranici.