Ruski pregovarači su ukrajinskoj delegaciji jasno rekli da je njihov takozvani “memorandum o miru” zapravo ultimatum koji Kijev ne može prihvatiti, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u intervjuu za mađarski medij Valasz Online, prenosi Kyiv Independent.

Rekli su našoj delegaciji da znaju da je njihov memorandum ultimatum i da ga nećemo prihvatiti. Dakle, pitanje nije u kvaliteti istanbulskog formata, već šta učiniti sa ruskim lažima kazao je Zelenski.

Zelenski smatra da je glavni cilj Moskve da oslabi zapadnu podršku Ukrajini i istovremeno odugovlači pregovore dok nastavlja vojnu agresiju.
Njegove izjave uslijedile su nakon drugog kruga direktnih pregovora u Istanbulu 2. juna, kada je Kremlj ukrajinskoj strani predao dokument sa uslovima za prekid vatre.

“Ja vodim pregovore o teritorijama”

Prema Zelenskom, ukrajinska delegacija imala je mandat da pregovara samo o humanitarnim pitanjima – kao što su prekid vatre, razmjena zarobljenika i povratak djece koju je Rusija odvela – ali ne i o suverenitetu ili teritorijalnom integritetu Ukrajine.
– To je pitanje našeg ustava. Ja vodim pregovore o teritorijama – isto kao i Putin, koji ih je okupirao. O svom stavu o tome neću razgovarati ni sa kim drugim – rekao je Zelenski.

Prema pisanju Kyiv Independenta, ruski dokument traži da Ukrajina prizna rusku aneksiju Krima, kao i Hersonske, Donjecke, Zaporiške i Luhanske oblasti – iako nijedna od njih nije u potpunosti pod kontrolom Rusije.

Ponovio svoj uslov za razgovore

Kremlj takođe zahtjeva potpuno povlačenje ukrajinskih snaga iz tih regija, no Zelenski i dalje odbacuje bilo kakvu predaju okupiranih područja.

– Više puta smo rekli da, ako dobijemo odgovarajuće sigurnosne garancije koje bi spriječile Putina da nastavi rat, imat ćemo vremena da diplomatski odlučujemo o teritorijalnim pitanjima, a ne oružjem – rekao je Zelenski.

Među ostalim ruskim zahtjevima je da Ukrajina proglasi neutralnost, zaustavi stranu vojnu pomoć, prizna ruski kao službeni jezik, da amnestiju proruskim saradnicima i zabrani prisustvo stranih trupa, što je suprotno prijedlozima Evropske unije o međunarodnim mirovnim snagama.

Ukrajinska protivponuda u Istanbulu uključivala je razmjenu svih zarobljenika, povratak djece koju je Rusija odvela, oslobađanje svih civila u zatočeništvu i pravo Ukrajine da nastavi put prema članstvu u EU i NATO.

Dogovoreni samo humanitarni koraci

Iako nije postignut prekid vatre ni politički sporazum, strane su se usaglasile oko nekoliko važnih humanitarnih mjera, uključujući razmjenu ratnih zarobljenika i tijela poginulih vojnika, navodi Kyiv Independent.

Rusija tvrdi da je prva grupa vojnika razmijenjena sa Ukrajinom prema sporazumu iz Istanbula

Dok Ukrajina i Sjedinjene Američke Države i dalje zahtijevaju prekid vatre bez ikakvih uslova, Rusija uporno odbacuje te prijedloge i insistira na maksimalističkim zahtjevima.

Američki predsjednik Donald Tramp navodno je izrazio nezadovoljstvo zbog ruske tvrdoglavosti i rastuće agresije, ali do sada nije uveo nove sankcije Rusiji.

U školi u austrijskom gradu Gracu je jutros došlo do pucnjave, u kojoj je ubijeno najmanje 10 osoba. Među njima su i dvije osobe porijeklom iz Bosne i Hercegovine.

Iz Ambasade BiH u Austriji je ranije za Klix.ba rekli da nema zvaničnih ni nezvaničnih informacija o ubijenim državljanima BiH, ali su među njima i dvije osobe porijeklom iz BiH, koje nemaju državljanstvo.

Radi se o jednom 17-godišnjem učeniku K.J., te djevojci H.A. koja je podlegla povredama. Kako se saznaje, još jednoj osobi porijeklom iz BiH se bore za život.

Informaciju za Klix.ba je potvrdio imam džemata “Bošnjak” u Grazu, hafiz Sabahudin Hasić.

Podsjetimo, napad je izveo 22-godišnji bivši učenik ove srednje škole.

On je jutros ušao u školu sa pištoljem i sačmaricom te ispalio više desetina hitaca. Na kraju je izvršio samoubistvo u toaletu škole, gdje su ga pronašli službenici policije koji su izvršili evakuaciju škole.

Ubijeno je najmanje 10 osoba, a povrijeđeno više od 20 ljudi. Sedmero osoba nalazi se u kritičnom stanju.

Klix.ba

Američka vojska privremeno će rasporediti oko 700 marinaca u Los Anđeles dok ne stigne još vojnika Nacionalne garde, što označava još jednu eskalaciju u odgovoru predsjednika Donalda Trampa na ulične proteste.

Američki zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da će bataljon marinaca biti poslat na privremenu dužnost dok na lice mjesta ne stigne još pripadnika Nacionalne garde.

BBC izvještava s mjesta napetog 45-minutnog sukoba između policije i demonstranata ispred federalne zgrade u Los Anđelesu. Policija je navodno ispalila šok bombe, stigla je Nacionalna garda, a demonstranti se povlače, prenosi Index.

U Los Anđelesu danima traju protesti koji su prvo izbili zbog racija i deportacija migranata. Protesti su postali nasilni, a predsjednik SAD-a Donald Tramp je bez saglasnosti države poslao Nacionalnu gardu u grad.

Trampova administracija je potvrdila da je dodatnih 2.000 pripadnika Nacionalne garde poslato u Los Anđeles.

“Po predsjednikovom naređenju, Ministarstvo odbrane mobiliše dodatnih 2.000 pripadnika Kalifornijske nacionalne garde koji će biti pozvani u federalnu službu kako bi podržali ICE i omogućili federalnim službenicima za sprovođenje zakona da bezbjedno obavljaju svoje dužnosti”, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.

Prve reakcije stižu nakon objave o povećanju broja pripadnika Nacionalne garde u Los Anđelesu. Gradonačelnica Karen Bas tvrdila je da se grad koristi kao “eksperiment”.

Šef policije Los Anđelesa Džim Makdonel rekao je da dovođenje federalne vojske u grad stvara zabunu usred tekućih protesta.

“Raspoređivanje federalnog vojnog osoblja bez direktne koordinacije stvara logističke izazove i rizikuje zabunu tokom kritičnih incidenata”, rekao je Makdonel, prenosi Telegraf.

Šta se dešavalo juče u Los Anđelesu?
Haotični snimci iz Los Anđelesa obišli su svijet. U Los Anđelesu, hiljade demonstranata su se sukobile s Nacionalnom gardom i policijom. Federalni agenti su takođe koristili šok bombe, suzavac i gumene metke. U direktnom prenosu, novinar australijske televizije takođe je pogođen gumenim metkom.

Autoput 101, glavni autoput u Los Anđelesu, je blokiran. U međuvremenu, svjedoci smo velikog sukoba između lokalnih vlasti i Bijele kuće.

Guverner Kalifornije, Gevin Njusom, optužio je Trampa za autoritarizam, nasilje i haos zbog odluke američkog predsjednika da suzbije proteste Nacionalnom gardom. Istog mišljenja je i gradonačelnica Karen Bas. Donald Tramp, s druge strane, optužuje Njusoma i Basovu da nisu u stanju da vode Kaliforniju, odnosno Los Anđeles, i da su imali sve vrijeme da suzbiju nasilne proteste koji traju već nekoliko dana.

“Ono što vidimo u Los Anđelesu je haos koji je izazvala administracija”, rekla je Bas na konferenciji za novinare, tvrdeći da je grad u strahu i panici.

“Predsjednik Tramp je s pravom intervenisao kako bi uspostavio zakon i red nakon nesposobnog vođstva Gevina Njusoma i njegovog odbijanja da zaustavi nasilne napade na američke snage reda”, odgovorila je Bijela kuća.

Policijska uprava Los Anđelesa (LAPD) zabranila je okupljanja u cijelom centru grada u nedjelju uveče po lokalnom vremenu. Nazivajući SAD “invazijom kriminalaca iz inostranstva”, američki predsjednik je borbu protiv ilegalne imigracije učinio prioritetom i znatno pojačao hapšenja i deportacije, prenosi Jutarnji.

Nakon optužbi da je policija sporo reagovala na nerede, šef policije Džim Makdonel rekao je da njihovo odjeljenje ne može da učestvuje u sprovođenju saveznih imigracionih zakona.

Generalni tužilac Kalifornije Rob Bonta i guverner Gevin Njusom tužili su Trampovu administraciju zbog raspoređivanja Nacionalne garde. U tužbi je imenovan i ministar odbrane Pit Hegset.

Sukob između Kalifornije i Vašingtona nastavljen je čitav dan. Portparolka Bijele kuće Karolina Livit tvrdila je da su neredi dokaz da SAD treba više ljudi i resursa za sprovođenje zakona o imigraciji.

“Amerika mora da zaustavi invaziju miliona nekontrolisanih ilegalnih migranata koju je pokrenuo Džo Bajden”, rekla je Livit, uz fotografiju maskiranog muškarca s meksičkom zastavom.

Tramp je na društvenoj mreži Truth Social naveo da je njegova administracija donijela “odličnu” odluku kad je poslala Nacionalnu gardu u Kaliforniju. Gardijan piše da je Tramp nagovijestio i podršku za hapšenje guvernera, što je ranije tog dana rekao i Tom Homan.

Situacija je eskalirala kad je Tramp odlučio da privremeno rasporedi 700 marinaca dok ne stignu dodatne snage Nacionalne garde. Zvaničnik pod uslovom anonimnosti rekao je da će bataljon biti poslat na privremenu dužnost. Za sada se Tramp ne poziva na Zakon o pobuni, koji bi omogućio direktno učešće trupa u sprovođenju zakona.

Američki marinci su inače raspoređivani zbog velikih katastrofa poput uragana Katrina i 11. septembra, ali je rijetko da se koriste za policijske poslove unutar zemlje.

Kako je sve počelo?
U Los Anđelesu su izbili nasilni protesti. Ulice su se pretvorile u bojno polje između federalnih agenata i demonstranata. Počelo je kao lokalna intervencija ICE-a zbog sumnjivih dokumenata, a pretvorilo se u političku krizu.

Prije četiri dana, ICE agenti izvršili su racije na više lokacija – skladišta, gradilišta, pekare i prodavnice. Uhapšeno je 118 osoba, navodno s lažnim papirima. Trampova administracija to je nazvala sprovođenjem zakona, dok su lokalne zajednice to vidjele kao provokaciju i rasizam.

Protesti su odmah uslijedili. U Modnom distriktu, radnici i aktivisti pokušali su da blokiraju autobuse. Uslijedio je sukob sa federalnim snagama – suzavac, gumeni meci, šok bombe. Policija je proglasila okupljanje nezakonitim. Nasilje se potom proširilo na Paramaunt.

Demonstranti su palili automobile, razbijali izloge i blokirali ulice. Oko 400 ljudi učestvovalo je u protestima, prema kancelariji šerifa.

Donald Tramp je demonstrante nazvao “anarhistima i pljačkašima”, uz poruku: “Ako Njusom i Bas ne mogu da uspostave red, to će učiniti savezna vlada”.

Tramp je naredio mobilizaciju 2.000 pripadnika Nacionalne garde, koji su ušli u Los Anđeles. Sukobi su se intenzivirali – demonstranti vatrometom, policija suzavcem. Mnogo je povrijeđenih.

Guverner Kalifornije je optužio Trampa da želi “spektakl”. Protesti dodatno polarizuju demokratski Los Anđeles i Trampovu administraciju koja imigraciju vidi kao ključnu temu.

Ministar odbrane Pit Hegset rekao je da je Pentagon spreman da mobiliše i aktivne vojnike ako nasilje potraje. Marinci u kampu Pendlton su u “visokom stepenu pripravnosti”.

“Ima prostora za mirne proteste, ali nula tolerancije za napade na federalne agente. Nacionalna garda i marinci, ako treba, stoje uz ICE”, poručio je Hegset.

Ministarka unutrašnje bezbjednosti Kristi Noem izjavila je da će Nacionalna garda štititi zgrade i mirne učesnike protesta.

ICE je u petak uhapsio najmanje 44 osobe zbog kršenja imigracionih zakona.

Tramp je obećao rekordan broj deportacija i zatvaranje granice s Meksikom, s ciljem da ICE hapsi najmanje 3.000 migranata dnevno.