Neko jako mudar davno je rekao da gradovi bez rijeke su kao bez duše.

Banjalučani, reklo bi se, kao da nisu imali dovoljno sreće budući da je grad decenijama živio okrenutih leđa prema svojoj duši. Prema svom Vrbasu. Ne bismo puno pogriješili kada bismo ustvrdili da su generacije Banjalučana rasle gledajući rijeku savršeno zelene boje samo na razglednici.

Koliko su uskraćeni uvidjeli bi odlaskom u neki drugi grad koji je punog srca gotovo prigrlio svoju rijeku i 365 dana u godini živi na obali. A, malo koji grad ima Vrbas!

Srećom, stvari su počele da se mijenjaju nabolje i Banjaluka je konačno počela da se otvara prema Vrbasu. Na radost Banjalučana. I starih i mladih, jer ima dovoljno mjesta i sadržaja za sve generacije.

“Banjaluka je bez rijeka ništa, a nekako se decenijama unazad sklanjala i bježala od rijeka i iz objektivnih i onih neobjektivnih razloga, tako da u posljednjih 20 godina nismo imali nijedno ozbiljnije uređenje obala rijeka, novu plažu ili šetalište uz obale”, smatra gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

Za samo godinu dana uređene su i moderno opremljene plaže na više gradskih lokacija. Nakon što je izgrađeno pristanište za dajake na popularnoj banjalučkoj plaži “Abacija”, gradske vlasti mapirale su “švedsku plažu” u Sitarima, a zatim se obnovljeno kupalište sa termalnom vodom – popularna “Vrućica”. A, Banjalučane je posebno obradovalo uređenje plaža kod Zelenog mosta i “Abacija” koje je realizovano tokom proteklog ljeta. Kruna ovog važnog projekta bilo je uređenje šetališta koje spaja te dvije plaže, što je gradu dalo posebnu dimenziju, budući da je upravo ta “spojnica” nedostajala pa je sada cijeli potez dobio potpuno novi identitet. Banjalučki štrand!

Krenimo redom..

Nazovimo to rječnikom partizana (jer novembar), operacija “Proboj na Vrbas” započela je prošlog ljeta, tačnije krajem avgusta.

Uz slogan “Naša plaža – naš Vrbas” otvorena je prva uređena plaža i to u Srpskim Tolicama. Banjalučani su okupirali novi prostor za druženje i rekreaciju.

Uz uređenu plažu sa šetalištem i pratećim sadržajima oplemenjenim modernim mobilijarom grad se otvorio prema svojoj rijeci koja na ovom mjestu blista punim sjajem.

Ovu investiciju, vrijednosti oko pola miliona KM, Grad je realizovao uz podršku kompanije „M:tel“.

“Ne mogu da sakrijem sreću i zadovoljstvo što smo završili jedan ovakav projekat, jer upravo ovakvi projekti od našeg grada stvaraju bajku. Ovo mjesto nije samo prva plaža, ovo je i novo izletište, mjesto na kojem naši sugrađani mogu uživati ne samo tokom ljetnih mjeseci, već svakog dana u godini”, poručio je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

MALI RAJ U BANJALUCI – plaža “Vrućica”

Tokom proteklog ljeta, Grad je nastavio misiju humanizacije obala Vrbasa. Sredinom jula, banjalučki biser, plaža i čuveni izvori termalne vode rekonstrukcijom su pretvoreni u pravi mali raj.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je prilikom otvaranja plaže podsjetio da više decenija u Banjojluci nisu građene niti uređivane obale Vrbasa i plaže.

“Vrbas jeste suštinski simbol Banjaluke i jedan od prirodnih bisera koji imamo. Čudno da grad na rijeci ne ide ka rijeci nego od rijeke. Mi smo promijenili tu praksu i ovo je već druga plaža koju smo završili, uredili i otvaramo u sezoni kada i treba”, poručio je gradonačelnik.

U uređenje tog prostora sa termomineralnim vodama uloženo je oko pola miliona KM.

Plaža i izvori termalne vode “Vrućica” je mjesto u koje je utkana duša Banjalučana.

A, o kakvom se značajnom ambijentu radi podsjetila je i koordinatorka tog projekta Milada Šukalo.

“Ovo je mjesto koje su kroz decenije naši građani uređivali, njegovali, dolazili ovdje, boravili i na neki način ostavili svoj pečat na plaži. Ova administracija na čelu sa gradonačelnikom Draško Stanivukovićem je prepoznala značaj ovog mjesta i dala i svoj pečat u uređenju ovog lokaliteta. Prateći sve što se nalazi ovdje, konsultujući se sa stručnjacima iz različitih oblasti ovo je uređeno u skladu sa svim propisima – naglasila je Šukalo.

Inače, u ovom dijelu Banjaluke nalazi se pet izvora, a termomineralne vode koristili još stari Rimljani.

Radi se o zemno-alkalnoj sulfatnoj vodi koja zbog visoke koncentracije sumpora značajno poboljšava stanje kod pacijenata sa reumatološkim oboljenjima, degerenativnim oboljenjima kičmenog stuba, zglobova, oboljenja kože i cirkulacije, a visina temperature je 25 do 35 stepeni Celzijusovih.

Sportsko-rekreativna zona od Gradskog do Zelenog mosta

U srcu Banjaluke i na veliku radost Banjalučana svih generacija zvanično je sredinom avgusta otvorena “banjalučka Kopakabana”.

Radi se o moderno uređenoj sportsko-rekreativnoj oazi na potezu od Gradskog do Zelenog mosta. Jednom riječju – RAJ!

Ova oaza pruža sadržaj za zabavu i rekreaciju svim generacijama. Obogaćena je mnoštvom kvalitetnog sadržaja – od stijene za penjanje, nove teretane na otvorenom, terena za mali fudbal, rukomet na pijesku, koji istovremeno može da se koristi i za odbojku i za mali fudbal.

Nisu izostali ni novi stolovi za stoni tenis, dok je igralište za basket u potpunosti sanirano.

“Velika je stvar da imamo tri kilometra uređenih obala uz Vrbas kada imate u vidu činjenicu da unazad 20 godina nije uređen nijedan metar”, rekao je prilikom otvaranja plaže gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

Kao kruna projekta uređenja obala Vrbasa svakako je izgrađeno šetalište koje spaja Abaciju sa plažom kod Zelenog mosta.

Ovim je završena izgradnja sportsko-rekreativne zone od Gradskog do Zelenog mosta koja je dodatno uljepšala Banjaluku i zahvaljujući brojnim sadržajima Banjalučanima je na raspolaganju tokom cijele godine.

Ah, “taj” kolektor..

Kako bi “prodor” na Vrbas u potpunosti opravdao smisao nedostaje još jedna karika – izgradnja kolektora. No, očigledno da Banjalučanima ne žele svi dobro, pa se tako sa dnevnog reda skupštinske sjednice uporno skida “pitanje izgradnje kolektora” za koji su čak obezbijeđena sredstva.

Svako normalan će se zapitati zašto. I svako, iole normalan, shvatiće da pojedini odbornici u Skupštini grada ne rade za Banjalučane, nego za političke interese.

Razlozi su prilično netransparentni.

Tako, na primjer, Slobodan Stanarević, odbornik DEMOS-a u Skupštini grada smatra da skupštinska većina nije protiv izgradnje kolektora, ali da su odbornici, ali i stanovnici ostali uskraćeni za brojne informacije.

“Ja se slažem da su kolektori potrebni pogotovo na Crkvenoj, ali hoćemo da nam se prezentuje šta i kako, naročito tim građanima, Mislim da je to potrebno građanima. Kakvi su to objekti, šta to znači? To je odjednom palo s neba. Ja vjerujem da zbog ovakve situacije u gradu da je to potrebno bolje prezentovati. Svaki normalan čovjek neće reći stop kolektorima, samo smatramo da je potrebno i narodu i odbornicima objasniti o čemu se radi, kako će funkcionisati, kako će se prečišćavati da se stručno objasni i da narod shvati”, zaključio je Stanarević.

Dok višedecenijsko pitanja ne bude konačno riješeno, Banjalučani će se poslužiti poopularnom “štipaljkom” sa kružnog toka kako bi lakše, uz pomoć iste na nosu, preživjeli “mirise” koji dopiru sa Vrbasa.

Insajder.in