Connect with us

Zdravlje

DVA NAJGORA OSJEĆAJA KOJA RUŠE VAŠ IMUNITET! Stres i strah mogu biti ozbiljan problem

Neuroni pokreću složen skup interakcija između tri endokrine žlijezde, hipotalamusa, hipofize i nadbubrežne žlijezde. Ova takozvana osa stresa kontroliše mnoge reakcije na stres u tijelu.

Opšte je poznato da stres i strah mogu imati direktan uticaj na ljudski imuni sistem – čineći nas podložnijim bolestima. Međutim, do sada je bilo nejasno kako tačno funkcioniše ovaj mehanizam.

Zajedno sa timom istraživača, Volfram Poler, kardiolog i istraživač u Univerzitetske klinike Šarite u Berlinu i na Medicinskom fakultetu Maunt Sinaj u Njujorku, uspio je u studiji na miševima da pokaže da su određeni regioni mozga odgovorni za ključno kretanje leukocita u tijelu – a samim tim i koliko je organizam podložan virusnim infekcijama.

Stres nas stvarno čini bolesnima

„Ono što je za mene bilo najuzbudljivije jeste da sam video ogroman uticaj nekoliko stotina neurona u hipotalamusu na milione leukocita u celom tijelu“, kaže Poler.

Neuroni pokreću složen skup interakcija između tri endokrine žlijezde, hipotalamusa, hipofize i nadbubrežne žlijezde. Ova takozvana osa stresa kontroliše mnoge reakcije na stres u tijelu.

Poler i njegove kolege sproveli su istraživanje na miševima, od kojih su neki više puta bili izloženi stresnim situacijama. Životinje su zaključane u cilindar, premeštene u novi kavez ili izložene mirisu urina prirodnih neprijatelja.

Istraživači su primetili da su se određeni leukociti kod miševa povukli u koštanu srž i – jednostavno rečeno – više nisu radili svoj posao. Životinje su ne samo brže oboljevale, već su i češće umirale.

Leukociti, granulociti i limfociti

Leukociti se nazivaju bijelim krvnim zrncima. Ona se formiraju u koštanoj srži i imaju različite funkcije u imunološkom sistemu.

U leukocite spadaju i granulociti, koji su deo nespecifičnog imunog sistema. U slučaju povrede, oni se bore protiv bakterija i parazita koji tako ulaze u organizam, ali nisu specijalizovani za neki određeni patogen.

Limfociti, s druge strane, koji takođe pripadaju belim krvnim zrncima, su specijalisti. Oni uključuju T i B ćelije, koje ciljaju specifične antigene, odnosno proteine patogena, i čine ih bezopasnim.

Stres tjera limfocite u koštanu srž

Poler i njegov tim su primjetili da se ovi limfociti povlače u stresnim situacijama. Normalno je da se limfociti nalaze u takozvanim limfnim organima: slezini, timusnoj žlezdi ili limfnim čvorovima. Kod miševa pod stresom, oni su se povukli u koštanu srž.

Poler ne može sa sigurnošću da kaže da li se ovaj mehanizam može na isti način preneti i na ljude. Ali osovina stresa koja je postala aktivna kod miševa postoji i kod ljudi. Za istraživača je stoga očigledno da strah i stres – i ljudski imuni sistem mogu učiniti podložnijim virusnim bolestima.

Povećava se koncentracija granulocita

Koliko god da je povlačenje limfocita nepovoljno u stresnim situacijama, u slučaju virusnih infekcija, još nešto se dešava u telu – barem u mišjim telima koja su Poler i njegove kolege proučavali: primetili su povećanje granulocita ubrzo nakon što su miševi bili pod stresom.

Savršeno je logično da se ova prva, nespecifična odbrana imunog sistema aktivira u situaciji velikog straha, iz koje može nastati stanje poznato kao bekstvo ili borba. „Telo je tako pripremljeno za povredu”, kaže Poler, prenose Vijesti lajfstajl.

Izvor: Vijesti lajfstajl

 

Zdravlje

STRES DIREKTNO UTIČE NA ZDRAVLJE SRCA! Kardiolog objasnio kako prepoznati opasnost

Ako imate ubrzani puls, a takvo stanje traje duže vrijeme, to nije dobro za srce i kardiovaskularni sistem, objasnila je kardiolog dr Milena Pandrc sa Vojnomedicinske akademije (VMA) u Beogradu u podcastu Zdravo sa Ivanom.

Naime, mnogo je onih koji olako prelaze preko ove činjenice, gdje spada populacija od 35.godine pa naviše, koja ne prihvata bolest. Takođe, pored genetike, gojaznosti, tu je i stres koji je naša svakodnevnica a koji može biti okidač za brojna stanja i bolesti.

Kada se suočavamo sa stresnom situacijom, tijelo automatski reaguje oslobađanjem hormona kao što su adrenalin i kortizol. Ovi hormoni pripremaju tijelo na akciju, ubrzavajući srčani ritam i povećavajući krvni pritisak. U normalnim okolnostima, kada stresna situacija prestane, tijelo se vraća u ravnotežu.
Broj otkucaja nam je direktan prediktor i predviđa koliko ćemo dugo živeti. I ukoliko štedimo naše srce, dakle, ukoliko taj broj otkucaja bude niži, naše srce će duže trajati. Svaki prolongirani period trajanja povišenog broja otkucaja dovodi do oštećenja srčanog mišića, objasnila je kardiolog.

Kako stres utiče na srce

Stres može biti okidač kada su kardiovaskularna oboljenja u pitanju. Ukoliko ste stalno napeti, pod stresom i tenzijom, a imate provocirajući faktor, možete ugroziti svoje zdravlje. Bol u grudima i ubrzan puls znak je stresa, i ne mora da predstavlja uvek opasnost, ali, treba obratiti pažnju kada su neke stvari u pitanju.

Istraživanja pokazuju da dugotrajni stres može biti značajan faktor u razvoju srčanih bolesti. Povišeni krvni pritisak, ubrzan rad srca i povećana proizvodnja upalnih molekula povezani su sa većim rizikom od ateroskleroze. Ovo stanje može dovesti do infarkta miokarda, angine pektoris i drugih ozbiljnih kardiovaskularnih problema. Što se tiče hormona koji se oslobađa u stresu, on se direktno vezuje za neke receptore na srcu i direktno povećava naš krvni pritisak te povećava broj srčanih otkucaja. I mi kažemo da su to ljudi koji imaju jednu vrstu menadžerske bolesti, dakle koji imaju tu simpatičku hiperreaktivnost.

Na taj nivo stresa mi možemo da delujemo na dva načina. Možemo da delujemo lekovima koji smanjuju broj otkucaja, mi ih zovemo beta-blokatori, a možemo da djelujemo i sedativima. Dakle, lijekovima koji indirektno smanjuju tu koncentraciju hormona stresa u cirkulaciji. Tako da je u tom smislu liječenje ovih pacijenata, ili i budućih pacijenata, vrlo o kompleksno i treba da bude šire sagledano od običnog skoka pritiska i skoka broja otkucaja, objasnila je kardiolog u podcastu Zdravo sa Ivanom.

Kardiovaskularne bolesti povezane su sa stresom nisu samo fizički. Stres može izazvati i psihološke poremećaje, kao što su anksioznost i depresija, koji dodatno pogoršavaju zdravlje srca. Redovna kontrola i javljanje ljekaru može spriječiti dalji razvoj bolesti i moguće komplikacije, piše Telegraf.

Nastavi čitati

Zdravlje

DOBRO “OTVORITE OČI”! Ovo su manje poznati simptomi koji ukazuju na anemiju

Najčešći znak da vam nedostaje gvožđe jeste stalni umor, ali postoje i drugi, manje poznati simptomi. Ipak, koje god simptome da imate, najbolje je uraditi analizu krvi, koja će sa sigurnošću pokazati koliko gvožđa ima u vašem organizmu.

Lomljivi nokti, suve usne

Jedan od manje poznatih simptoma jeste želja za jelom neprehrambenih proizvoda koji nisu za jelo. Naučnici nemaju konkretno objašnjenje zašto ljudi sa nedostatkom gvožđa često žude za stvarima koje se ne jedu, kao što su šljunak, glina, kreda, zid, karton i drugo.

Ovaj poremećaj se zove pika, privremen je i njegov tačan uzrok je nepoznat, ali nedostatak gvožđa, cinka i drugih hranljivih materija u tijelu može da ga izazove. Slabi i lomljivi nokti ili nokti sa linijama i jamama mogu ukazivati na nedostatak gvožđa. Pošto ovi simptomi mogu biti uzrokovani i drugim zdravstvenim problemom, najbolje bi bilo da se uradi analiza krvi.

Ljudi sa nedostatkom gvožđa mogu patiti od suvih i ispucalih usana. Čak trećina osoba sa nedostatkom gvožđa ima stanje zvano angular cheilitis, koje izaziva pucanje uglova usana.

Otečen jezik, sindrom nemirnih nogu

Otečen jezik je još jedan simptom koji se često zanemaruje. Takođe se naziva atrofični glositis. Kada jezik nabrekne, uobičajeni grebeni na jeziku nestaju i on izgleda jednolično i meko. Može izazvati probleme sa žvakanjem, gutanjem ili govorom.

Neki ljudi doživljavaju stalnu žudnju za ledom, stanje koje se medicinski naziva pagofagija i jedan je od najčešćih simptoma nedostatka gvožđa. Nije poznato zašto se javlja žudnja za ledom, ali se smatra da umiruje otečeni jezik. Ne morate da paničite ako volite led, osim ako ga ne konzumirate pretjerano.

Sindrom nemirnih nogu je stanje koje karakteriše neprijatan osjećaj u nogama, sa neodoljivom željom da se pomjeraju noge. Pacijenti to opisuju kao peckanje, kao da im insekti mile po nogama. Iako ljekari nisu sigurni šta je uzrok ovog stanja, nedostatak gvožđa je jedan od razloga, prenosi Dan.

Nastavi čitati

Kuhinjica

OVO MORATE PROBATI!? Smuti na prazan stomak može vam pomoći u mršavljenju

M nogima gubitak viška kilograma djeluje kao nemoguća misija, pa vrlo brzo i odustanu od tog procesa jer ne mogu da pronađu koji napitak bi im najviše odgovarao za mršavljenje.

Potrebna je jaka volja ali i promjena ishrane. Prema nutricionistima, postoje namirnice koje vam osim što mogu ubrzati metabolizam, takođe mogu i pomoći u mršavljenju. U pitanju su četiri sastojka i recept je pogodan čak i za početnike.

U pitanju je zeleni smuti koji uravnotežuje nivo šećera u krvi, sprečava žudnju za šećerom, poboljšava varenje i san, hidrira vas i popravlja raspoloženje.

Možete ubaciti i voće i povrće, u zavisnosti šta imate u kuhinji, prenosi Telegraf.

Osim toga, unosite dovoljno tečnosti, budite fizički aktivni barem 150 minuta nedjeljno i čitajte deklaracije.

Sastojci:

Jedna šaka bobičastog voća

Dvije šolje kokosove vode

Pola avokada

Zeleno voće ili povrće (špinat, celer ili jabuka)

Priprema:

Sve izblendajte i popijte na prazan stomak

Nastavi čitati

Aktuelno