Connect with us

Svijet

DVIJE GODINE OD POČETKA SUKOBA na relaciji Rusija Ukrajina! PRIMIRJE ni na vidiku

Na današnji dan prije dvije godine počela je ruska specijalna vojna operacija u Ukrajini.

Početak operacije objavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin, koji je istakao da će Moskva težiti “demilitarizaciji i denacifikaciji” Ukrajine, te pozvao ukrajinske vojnike da odlože oružje.

Rusija je započela vojnu operaciju nakon obraćanja vlasti Donjecke i Luganske Narodne Republike sa molbom za pomoć da odbiju agresiju Kijeva. Prethodno je Moskva tražila od Ukrajine da ispoštuje Minske sporazume, Donbasu pruži autonomiju, te prestane sa granatiranjem i ubijanjem civila u Donjecku.

Rusija je zatražila i da Kijev unese vojnu neutralnost u Ustav Ukrajine. Od SAD i NATO-a zatraženo je da se odmaknu od ruske granice i prekinu sa širenjem Alijanse. Svi zahtjevi Moskve su odbijeni, pa je specijalna voja operacija počela 24. februara ujutro.

Da je sukob u Ukrajini skupio je najgore iz Prvog i Drugog svjetskog rata, ali je i začinjen savremenim dostignućima u segmentu ratovanja u vojnoj tehnologiji, od materijala, do robotizovanih platformi, bespilotnih letjelica i dronova, izjavio je vojni analitičar Vlade Radulović.

Ocijenio je da Kijev i Moskva nisu blizu bilo kakvog primirja.

“Kako vreme odmiče savremena dostignuća sve više uzimaju zapaženo mesto na bojištu, ne baš primat jer nikada neće biti moguće zapostaviti čoveka ili snagu artiljerije ili snagu oklopno-mehanizovnih jedinica”, rekao je Radulović za Tanjug u specijalnoj emisiji o dve godine rata u Ukrajini na konstataciju da se čini da je ovaj rat po mnogo čemu specifičan, uključujući i upotrebu dronova.

Radulović kaže da je jako nezahvalno govoriti o žrtvama i šteti.

Moglo bi se, kako je naveo, govoriti okovirno o više od 500.000 stradalih sa obje strane, uključujući i povrijeđene i ranjene i one koji su morali da izađu sa ratišta i na koje više ne može da se računa.

Vojni analitičar Srđan Perišić smatra da će se ovaj rat dobiti “na poene” i da se prije jeseni ne može očekivati bilo kakav epilog.

“Ovaj rat će još da traje. Neće doći do neke velike eksploatacije uspeha u Avdejevci. Ukrajinske snage su doživele poraz brže nego u Bahmutu zato što sve manje i manje imaju odsposobljenih vojnika koji mogu da upotrbljavaju sve složenije oružene sisteme. Zato je sve manje osposobljenih vojnika koji mogu da pružaju otpor kao što su pružali u Bahmutu u prošloj godine do 21. maja kada je Bahmut pao. Takvih više vojnika nema. Zato Rusija neće preduzimati nikakve velike strategijske i operativne prodore”, kazao je stručnjak za Euronews Srbija, dodavši da Moskva jednostavno čeka da vlast u Kijevu padne sama od sebe usljed iscrpljenosti resursa.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen doputovala je danas u Kijev, povodom obilježavanja dvogodišnjice sukoba, a u tu zemlju stigli su i italijanska premijerka Đorđa Meloni, premijer Belgije Aleksandar De Kro i i kanadski premijer Džastin Trudo.

Lajen je u objavi na X platformi napisala da Evropska unija čvrsto stoji uz Ukrajinu, dok, kako je navela, ta zemlja ne bude konačno slobodna.

“U Kijevu na obilježavanju dvogodišnjice rata Rusije protiv Ukrajine. I u čast izuzetnog otpora ukrajinskog naroda. Više nego ikad, čvrsto stojimo uz Ukrajinu. Finansijski, ekonomski, vojno, moralno. Dok zema ne bude konačno slobodna”, navela je Fon der Lajen.

U Kijevu povodom dvogodišnjice sukoba boravi i italijanska premijerka Đorđa Meloni, koja će kao predsjedavajuća grupe G7 održati video konferenciju G7 na kojoj će govoriti i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, prenosi Ansa.

Meloni je u prestonicu stigla istim vozom kojim su putovali predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, premijer Belgije Aleksandar De Kro, koji je rotirajući predsjednik Savjeta EU, i kanadski premijer Džastin Trudo, a iz bezbednosnih razloga tek sada je objavljeno da su oni doputovali u Kijev, navodi italijanska agencija.

Svijet

“BEZ NJIH ĆE SE HAOS TEŠKO SREDITI” Ukrajina pravi prve korake ka mobilizaciji žena u rat sa Rusijom

Ukrajinski parlament Vrhovna Rada preduzeo je prve korake prema mobilizaciji žena u rat s Rusijom, izjavio je ukrajinski poslanik Dmitro Razumkov.

Razumkov je kazao da zakon br. 12076, usvojen 3. decembra, sadrži odredbu koja omogućava ženama koje zadovoljavaju zdravstvene i starosne kriterijume da se prijave za vojnu službu i prođu osnovnu vojnu obuku, izvijestio je ukrajinski portal Strana News. Razumkov je pozvao na uklanjanje te odredbe prije drugog čitanja zakona.

Ako se usvoji, ova promjena bi mogla značajno uticati na stanje u ukrajinskoj vojsci i omogućiti ženama da budu regrutovane za učestvovanje u ratu. Prema predloženim izmjenama Zakona o vojnoj obavezi i vojnoj službi, žene koje žele da služe u ukrajinskoj vojsci mogu biti regrutovane i uvrštene u registar vojnih obveznika koji u slučaju potrebe mogu biti angažovani.

Međutim, dio prijedloga izazvao je kritike i i od Glavne naučno-stručne uprave Kancelarije Vrhovne Rade, koja je istakla da je “neprikladno registrovati žene kao pričuvnice neposredno prije početka osnovne vojne obuke”, prenosi Index.hr.

Žene se mogu prijaviti, ali ne postoji obavezna mobilizacija

Prema trenutnom ukrajinskom zakonu, u vojsku se regrutuju muškarci stariji od 25 godina. Zakon dopušta ženama da se dobrovoljno prijave, ali ne i da budu obvezno mobilizovane.

Ukrajinska poslanicaa Marijana Bezuhlaja snažno podržava promjene.

“U našem Ustavu ne postoje dvije vrste građana. Trenutno postoji ilegalna diskriminacija muškaraca. Osim toga, ako se mobilizuju žene, manje će se mobilizovti muškaraca – to je jedan od razloga zašto vi, muškarci, podržavate mobilizaciju svojih sugrađanki”, rekla je on.

Bezuhlaja je predložila da se žene u početku mobilizuju za pozadinske pozicije, poput administrativnih službenica, kadrovskih radnica i uloga u bezbjednosnim jedinicama, kako bi se muškarci mogli preusmjeriti na borbene položaje na prvim linijama.

“Rat ne smije biti odgovornost samo odabranih”, napisala je Bezuhlaja. “Posebno kada je riječ o opstanku nacije i pravu na život, a ne samo o teritorijima ili sferama uticaja.”

Dodala je da bez opšteg nacionalnog otpora Ukrajina ne može ostvariti pobjedu te je zaključila: “Bez mobilizacije žena ovaj haos u redovima naše vojske teško će se srediti.”

Nastavi čitati

Svijet

SNAŽNA ZIMSKA OLUJA STIŽE U EVROPU! Prouzrokovaće jake vjetrove i snježne padavine

Tokom ovog vikenda u Evropu stiže snažna zimska oluja, koja će donijeti snijeg i zimske uslove širom kontinenta, pokazuje analiza objavljena Severe weather.

Ovaj meteorološki sistem nastaje zbog dubokog niskotlačnog područja koje se razvija nad sjevernim Atlantikom i pomiče prema zapadnoj Evropi donoseći padavine i hladnu vazdušnumasu.

Krećući se prema zapadnoj Evropi, sistem će se intenzivirati preobrazivši se u snažnu zimsku oluju, koja će zahvatiti Irsku i Veliku Britaniju već danas. U subotu će se proširiti prema Belgiji, Holandiji i Francuskoj, a zatim pomaknuti prema Njemačkoj i Alpama. Očekuje se da će tlak oluje padati što će uzrokovati snažne vjetrove i snježne padavine.

Ciklona će se brzo premještati prema jugoistoku tokom vikenda formirajući sekundarni niskotlačni sistem, iznad sjevernog Mediterana. Ovaj siste, dodatno će pojačati snježne padavine u Alpama, Pirenejima i većem dijelu srednje Evrope, uključujući sjevernu Italiju.

Alpski region biće pogođen intenzivnim snježnim padavinama, pogotovo u Francuskoj, Švajcarskoj i Italiji. Očekuje se da će snijeg u Alpama biti vrlo jak, s mogućnošću snježnih nanosa i opasnih uslova na skijalištima.

Oluja bi mogla dovesti do zimskih uslova i na Pirenejima te u sjevernoj Africi. Hladna vazdušna masa mogla bi se proširiti prema jugoistoku donoseći snijeg u viša područja Španije i Portugalije.

Do subote naveče oluja će se premjestiti prema jugoistoku stvarajući sekundarnu ciklonu iznad sjevernog Mediterana. Ova ciklona biće izvor dodatnih snježnih padavina u Alpama i Dinarskom gorju, a može donijeti snijeg i nižim dijelovima Balkana. Očekuje se da će snijeg i dalje padati na višim područjima tokom cijelog vikenda, dok se u nižim krajevima očekuju kiša i vjetrovi, prenio je Indeks.

Snježne padavine za vikend će se proširiti i na niže visine, a snijeg će zahvatiti i gradove poput Londona, Amsterdama i Briselaa. U mnogim područjima vjetrovi će biti vrlo jaki, s mogućnošću stvaranja snježnih nanosa i smanjenje vidljivosti na putevima.

U ponedjeljak će se oluja postupno smirivati, ali hladna vazdušna masa ostaće prisutna u Evropi donoseći niže temperature i mogućnost snijega u mnogim dijelovima kontinenta, uključujući Skandinaviju, Poljsku i istočnu Evropu.

Zimski uslovi nastaviće se širom Evrope tokom prve polovine iduće sedmice. Očekuje se da će hladna vazdušna masa ostati prisutna, uz dodatne snježne padavine i niske temperature u većini zapadne, srednje i istočne Evrope. Snijeg bi i dalje mogao padati u Alpama, na Pirenejima i u Dinarskom gorju, a moguć je i u nekim nižim predjelima.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPA PREDNJAČI, AMERIKA POSRĆE Nafta jeftinija, pšenica pada, zlato ide ka istorijskom vrhuncu!

Evropski berzanski indeksi su danas uglavnom u porastu, američki indeksi u padu, dok je na tržištu istovremeno zabilježen pad cijena nafte i pšenice i poskupljenje zlata.

Indeks frankfurtske berze DAX je u 9.15 sati porastao na 20.375,15 poena, kao i francuski CAC 40 na 7.351,68 poena, moskovski MOEX na 2.537,19 poena, dok je britanski FTSE 100 pao na 8.343,95 poena.

Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je pred današnje otvaranje berzi u Sjedinjenim Američkim Državama pala na 44.765,71 poen, indeks S&P 500 na 6.075,11 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq na 19.700,26 poena.

Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 68,184 dolara, a cijena nafte Brent na 71,958 dolara.

Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 46,205 evra za megavat-sat, prenosi Tanjug.

Cijena zlata je porasla na 2.641,33 dolara za uncu, a cijena pšenice pala na 5,4595 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).

Vrijednost evra u odnosu na dolar je iznosila 1,05889, što je otprilike isto kao juče.

Nastavi čitati

Aktuelno