Svijet
DVIJE SILE IZABRALE STRANE: Koga “podržava” Amerika, a koga Rusija u sukobu na Bliskom istoku?

Napad Hamasa na Izrael brzo je eskalirao u oružani sukob.
Napad Hamasa na Izrael brzo je eskalirao u oružani sukob koji bi se lako mogao proširiti na Bliski istok. Neposredno nakon Hamsove invazije na Izrael u subotu, Zapad je osudio masakr nad civilima, a reakcije svakodnevno stižu sa svih strana.
Rusija, koja bi mogla imati koristi od ovog sukoba jer je rat u Ukrajini sada pao u drugi plan, izrazila je podršku Palestincima i krivi Zapad za eskalaciju sukoba. S druge strane, SAD su poslale vojnu pomoć Izraelu drugog dana od izbijanja sukoba.
Koji su interesi SAD i Rusije na Bliskom istoku?
Istoričar Tvrtko Jakovina, profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, objašnjava da postoji niz razloga zašto je Izrael dugogodišnji saveznik SAD. Između ostalog, napominje da su SAD i Sovjetski Savez prve dvije zemlje koje su priznale Izrael i da su imali velike interese u njegovom stvaranju jer je to bila jedina demokratska država na Bliskom istoku.
“I SAD i Sovjetski Savez su imali velike interese u stvaranju Izraela, jedine zemlje na Bliskom istoku koja nije bila, ako hoćete, feudalna. Obe zemlje su podržavale Izrael. Neko vrijeme, sve do sredine 1950-ih, SAD su pokušavale da se dogovore sa arapskim svijetom i Izraelom, nisu htjele da biraju između arapskog “mora” i male države koja se tek stvarala.
Kako se Hladni rat uobličio i kada se situacija na Bliskom istoku iskristalisala, hladnoratovski sukob je preuzeo stariji sukob koji je postojao na Bliskom istoku, pre svega najstariji i najsloženiji sukob između Izraelaca i Palestinaca. Mnoge arapske zemlje nikada nisu bile na sovjetskoj strani, na strani ateističke imperije, ali su imale neupitnu mržnju prema Izraelu.
Samo su Egipat i Jordan, i to za vrijeme administracije predsjednika Donalda Trampa, napravili dramatičnu promjenu kada su priznali Izrael. To je bilo veliko dostignuće diplomatije SAD, tih zemalja i Izraela, potez koji je situaciju učinio mirnijom”, rekao je Jakovina za Index.hr.
Rusiji odgovara da skrene pažnju sa rata u Ukrajini
Posljednjih dana svet je bio svjedok katastrofe u sukobu koji decenijama nije rješavan. Jakovina kaže da su Izraelci doživjeli tragediju koja se nije dogodila od stvaranja države, ili koja se nije dogodila Jevrejima od kraja Šoa. S druge strane, Pojasu Gaze ponovo prijeti humanitarna katastrofa, a Izrael upozorava na još jači obračun. Već nedjelju dana bombarduje gusto naseljena područja pojasa Gaze, gde su stradali civili, i počela je da zaoštrava odnose sa Hamasovim saveznicima, prije svega sa Sirijom.
Postavlja se pitanje kako Zapadu i Istoku odgovara eskalacija rata i kako će Rusija to iskoristiti da skrene pažnju sa rata u Ukrajini. Jakovina objašnjava da Rusiji sa ove tačke gledišta svakako odgovara sukob na Bliskom istoku, ali ističe da ipak ne može da se tvrdi da je ona na bilo koji drugi način aktivno povezana sa ovim događajima.
“Zaboravljanje rata u Ukrajini je svakako u interesu Rusije, ali još uvijek ne znamo na koji način i da li je Rusija na bilo koji način bila povezana sa ovim događajima. Da ovo šteti Ukrajini i koristi Rusiji, da ovaj sukob dobija takve razmjere da će se SAD i druge zemlje koncentrisati na ono što se dešava na Bliskom istoku, to je sasvim sigurno tačno.
Međutim, Izrael je, kao i Egipat, jedan od najvažnijih saveznika SAD na Bliskom istoku. Jordan je najbolji arapski saveznik SAD koji priznaje Izrael. Kao i Maroko, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, gdje je bazirana Peta flota, i Oman. Dakle, imate američke saveznike i zemlje koje su odavno ili nedavno priznale Izrael, a njih je relativno mnogo.
Saudijska Arabija je trebalo da se pridruži toj grupi, ali uz uslove za Palestince. Ne znamo da li je Iran, koji je imao najviše razloga da negoduje stvaranje nove arhitekture među Arapima prema Izraelu, umiješan, jer su Hamas i Hezbolah iz Libana njegovi naručioci, baš kao i vlada Sirije, a dijelom i Irak”, kaže on.
SAD osjećaju odgovornost prema jevrejskom narodu
U Njujorku, gradu sa najvećom jevrejskom populacijom van Izraela, skoro dva miliona, hiljade ljudi okupilo se u utorak da pokažu podršku Izraelu nakon subotnjeg napada Hamasa. Jakovina ističe da veliki broj Jevreja koji žive u SAD ima interes za opstanak Izraela kao države, ali da, s druge strane, SAD kao država imaju odgovornost prema jevrejskom narodu koji su spasili tokom Holokausta.
“Mnogi stanovnici SAD su građani izraelskog porijekla i zainteresovani su za opstanak izraelske države. SAD su spasile Jevreje u Drugom svjetskom ratu i imaju osjećaj odgovornosti prema ljudima koji su patili, samo zato što su bili drugačiji. Jedan od razloga za aktivno angažovanje danas je jačanje evangelističkih krugova, radikalnih hrišćanskih vjernika, koji su takođe veoma zainteresovani za opstanak Izraela, jer ga povezuju sa sopstvenim iskupljenjem.
Oni čine značajan dio američkog biračkog tijela. Treći razlog je taj što je to isti neprijatelj. Hamas, kao i druge ekstremne muslimanske organizacije poput Hezbolaha, često su gađali američke interese i Amerikance u toj oblasti i drugdje. Takođe, Izrael je bio saveznik Amerike u brojnim sukobima koji su se tamo vodili, jedina je demokratija na tom prostoru i u tom smislu je bio najlogičniji i najpoželjniji partner SAD. Postoji niz veza između SAD i Izraela, ideoloških, etičkih, moralnih, bezbednosnih, vrijednosti”, rekao je Jakovina.
Rusija koristi situaciju u Palestini da se suprotstavi Zapadu
SAD imaju mnogo veće interese u Izraelu nego Rusija u Palestini. “Decenijama Rusija govori o istoj stvari, granicama prije rata 1967. i rezoluciji UN. Sve ostalo, sve gdje može da naškodi Zapadu, pošalje odgovor i slično, dešava se sada, a dešavalo se i ranije. Ali to je samo pitanje granica.
Položaj Jevreja u Rusiji pod Putinom je bio bolji, ali u mnogim ranijim periodima ruske istorije. Ako poziciju Jevreja uzmete kao lakmus test za stanje stvari u Rusiji, onda su to nekada koristili neki politikolozi kao dokaz da se Rusija mijenja. Nije to bila sasvim precizna mjera, doduše.
Rusija nije država koja ima posebne preferencije prema muslimanskim zemljama. U prošlosti je veliki broj muslimana živio u Sovjetskom Savezu, gdje je politika trebalo da bude opreznija. Sada je Rusija u misiji pravoslavnog hrišćanstva, ona je jedna od osnova aktuelnog režima.
Sukob sa Zapadom, odnosno opozicija u svemu, koristi se i uvijek se koristio po pitanju Palestine i drugih kriznih žarišta. Međutim, ako želite da zaista riješite odnose na Bliskom istoku, onda to ne možete da uradite bez aktiviranja svih aktera, jedan akter je Rusija, svakako u svim dešavanjima vezanim za Siriju, a delom i za Palestince”, kaže Jakovina.
Svijet
NOVI SASTANAK TRAMPA I ZELENSKOG zakazan za srijedu

Sastanak između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i predsjednika SAD Donalda Trampa zakazan je za sredu na marginama samita NATO-a u Hagu, izjavio je danas za ukrajinske medije neimenovani visoki ukrajinski zvaničnik.
On je potvrdio da će u fokusu razgovora biti kontinuirani pritisak Zapada na Rusiju, uključujući sankcije i snižavanje prodajne cijene ruske nafte koja je ključni izvor prihoda za Moskvu i izvor iz kojeg Moskva finansira rat sa Ukrajinom, prenosi Ukrinform.
Na dnevnom redu razgovora Zelenskog i Trampa biće i kupovina američkog naoružanja, uključujući i američke PVO sisteme Patriot neophodne za efikasnu odbranu ukrajinskih gradova od ruskih vazdušnih udara.
Od dolaska Donalda Trampa u Belu kuću SAD nisu pružile gotovo nikakvu novu vojnu pomoć Ukrajini, podsetio je neimenovani ukrajinski zvaničnik.
Svijet
Blumberg izračunao koliko bi SVIJET PLATIO RAT RUSIJE I NATO?

Ruski rat protiv NATO-a, čak i u početnim fazama, rezultirao bi mnogim smrtnim slučajevima i vjerovatno izazvao priliv izbjeglica. Takođe bi prouzrokovao značajnu ekonomsku štetu, objavio je danas Blumberg.
Direktni gubici od razaranja u ratnoj zoni, rast cijena energije zbog prekida isporuke iz Rusije i kolaps na finansijskim tržištima mogli bi da dovedu do smanjenja globalne proizvodnje za 1,3 odsto (ili 1,5 biliona dolara) u prvoj godini, procijenila je američka agencija.
Napominje se da je ovo gotovo jednako posljedicama potpune ruske invazije na Ukrajinu, a da bi gubici bili mnogo veći ako bi se sukob proširio na druge evropske zemlje.
Da bi procijenio troškove prve godine rata, Blumberg je koristio skup modela za procjenu uticaja izgubljene proizvodnje u zoni sukoba, posljedica po evropske lance snabdijevanja, smanjenja ruskog izvoza nafte i gasa, proširenja kreditnih raspona na evropskim tržištima, povećanja evropskih izdataka za odbranu i rastuće globalne neizvesnosti.
Samo u baltičkim državama, ekonomija bi pretrpjela pad od 43 odsto tokom prve godine sukoba, što bi se podudaralo sa padom proizvodnje na teritorijama Ukrajine koje je aneksirala Rusija.
Druge evropske zemlje koje bi mogle da uđu u sukob, uključujući Finsku, Švedsku, Poljsku i Nemačku, pretrpjele bi manji, ali i dalje značajan udarac od raketnih napada, piše novinska agencija.
Za Evropsku uniju u cjelini, izdaci za odbranu će donekle ublažiti udarac od rasta cijena energije, tržišnih previranja i uništavanja infrastrukture, ali će se BDP ipak smanjiti za 1,2 odsto, a dug će krenuti strmijom uzlaznom putanjom, navodi Blumberg.
Ruska ekonomija trpi gubitak od jedan odsto, što je relativno mali udarac, jer su sankcije izolovale zemlju od spoljnih pritisaka, a veća potrošnja na odbranu stvara iluziju ekonomskog zdravlja.
Velika Britanija koja troši više na odbranu, trpi pad BDP-a od samo 0,2 odsto. Tržišna previranja smanjuju BDP Sjedinjenih Američkih Država za oko 0,7 odsto, dok stroži finansijski uslovi i više cene energije smanjuju BDP Kine za oko 0,9 odsto.
Blumberg navodi da bi Rusija mogla da pokrene invaziju insceniranim incidentom ili hibridnim napadom, a jedna od ranjivih tačaka je željeznička pruga Moskva-Kalinjingrad, koja prolazi kroz Viljnus bez zaustavljanja.
Danska je saopštila da bi Rusija mogla da pokrene lokalni rat sa susjednom zemljom u roku od šest mjeseci i da predstavlja realnu prijetnju jednoj ili više zemalja NATO-a u roku od dve godine.
U takvom scenariju, navodi agencija, Estonija, Letonija i Litvanija na severoistočnom krilu Alijanse postale bi najverovatnije “žarište”. Tri baltičke zemlje čine mali udeo evropske ekonomije, ali su ključno važne sa strateške tačke gledišta.
Napominje se da bi bez trenutnog odgovora SAD, rat mogao da ekskalira, jer bi Rusija odgovorila na raketne napade napadima na evropske gradove i usmjerila više resursa u borbu, povećavajući vjerovatnoću širenja rata van baltičkog regiona.
Blumberg piše da se evropski zvaničnici koji prate jačanje vojske ruskog predsjednika Vladimira Putina bore sa prijetnjom koja bi prije nekoliko godina bila jedva vjerovatna: ratom sa Rusijom.
Rusija proizvodi artiljerijske granate, dronove i rakete brzinom koja će uskoro premašiti potrebe njenih trupa u Ukrajini.
Napad SAD i Izraela na Iran, saveznika Kremlja, zadao je još jedan udarac globalnoj stabilnosti, čak i kada je američki predsjednik Donald Tramp najavio privremeni prekid vatre.
Dok se lideri saveznika okupljaju na samitu u Hagu koji je počeo danas, očekuje se da će Tramp potvrditi posvećenost SAD klauzuli o uzajamnoj odbrani NATO-a, barem prema nacrtu saopštenja saveznika NATO-a pre sastanka.
Zvaničnici Trampove administracije su takođe više puta rekli da će braniti svaki centimetar njene teritorije.
Ali bez obzira na to šta Tramp kaže, evropski lideri nisu uvjereni da mogu da računaju na njegove obaveze, budući da je predsjednik SAD na samitu Grupe sedam u Kanadi ovog meseca, pitao zašto Rusija ne prisustvuje.
Rat na teritoriji NATO-a ostaje malo vjerovatan, ne samo zato što Rusija, za sada, nema kapacitete i vjerovatno ne bi željela rat na dva fronta. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute nagovijestio je da bi Rusija mogla da bude u poziciji da razmotri takav napad na alijansu u roku od pet godina, ponavljajući procjene njemačkog kancelara Fridriha Merca i nekoliko evropskih obaveštajnih agencija.
Upozorenja dolaze u trenutku kada NATO, pod pritiskom Trampa, podstiče članice da povećaju vojne izdatke na najviše nivoe u posljednjih nekoliko decenija.
Svijet
Oglasio se iranski predsjednik “Poštovaćemo PRIMIRJE ako isto učini i IZRAEL”

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je danas da će ta zemlja poštovati primirje koje je najavio američki predsjednik Donald Tramp, pod uslovom da se i Izrael pridržava njegovih uslova.
Ako cionistički režim ne prekrši primirje, ni Iran ga neće prekršiti – rekao je Pezeškijan tokom telefonskog razgovora sa malezijskim premijerom Anvarom Ibrahimom, navodi se u saopštenju iranskog predsjedništva, prenosi portal Al Arabija.
Tramp je danas saopštio da je primirje između Izraela i Irana od sada na snazi i zamolio obje zemlje da ga ne krše.
Srpskainfo
-
Svijet3 dana ago
AMERIKA NAPALA IRAN: Tramp dao zeleno svjetlo, SAD gađale 3 nuklearna postrojenja
-
Politika2 dana ago
DODIK TVRDI “Grupa iz Konjica UCIJENILA MOJU GLAVU na milion evra!”
-
Zanimljivosti1 dan ago
TURISTIČKI BUM SKUPO KOŠTA: Hoteli u Dubaiju jeftiniji nego u BiH
-
Svijet2 dana ago
MEDVEDEV “ZATRESAO” SVIJET! “Postoje zemlje spremne da isporuče nuklearno oružje Iranu”
-
Svijet2 dana ago
Ako Iran blokira Ormuski moreuz, POČEĆE HAOS U CIJELOM SVIJETU
-
Svijet14 sati ago
IZRAEL POTVRDIO PRIMIRJE S IRANOM! Netanjahu: “Snažno ćemo odgovoriti na svako kršenje”
-
Svijet1 dan ago
AMERIČKA AMBASADA U KATARU poručila svojim građanima “NE IZLAZITE IZ KUĆA”
-
Politika1 dan ago
SRPSKA DOBIJA POMOĆNI SASTAV POLICIJE, evo šta planira Federacija