Svijet
DVIJE SILE IZABRALE STRANE: Koga “podržava” Amerika, a koga Rusija u sukobu na Bliskom istoku?
Napad Hamasa na Izrael brzo je eskalirao u oružani sukob.
Napad Hamasa na Izrael brzo je eskalirao u oružani sukob koji bi se lako mogao proširiti na Bliski istok. Neposredno nakon Hamsove invazije na Izrael u subotu, Zapad je osudio masakr nad civilima, a reakcije svakodnevno stižu sa svih strana.
Rusija, koja bi mogla imati koristi od ovog sukoba jer je rat u Ukrajini sada pao u drugi plan, izrazila je podršku Palestincima i krivi Zapad za eskalaciju sukoba. S druge strane, SAD su poslale vojnu pomoć Izraelu drugog dana od izbijanja sukoba.
Koji su interesi SAD i Rusije na Bliskom istoku?
Istoričar Tvrtko Jakovina, profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, objašnjava da postoji niz razloga zašto je Izrael dugogodišnji saveznik SAD. Između ostalog, napominje da su SAD i Sovjetski Savez prve dvije zemlje koje su priznale Izrael i da su imali velike interese u njegovom stvaranju jer je to bila jedina demokratska država na Bliskom istoku.
“I SAD i Sovjetski Savez su imali velike interese u stvaranju Izraela, jedine zemlje na Bliskom istoku koja nije bila, ako hoćete, feudalna. Obe zemlje su podržavale Izrael. Neko vrijeme, sve do sredine 1950-ih, SAD su pokušavale da se dogovore sa arapskim svijetom i Izraelom, nisu htjele da biraju između arapskog “mora” i male države koja se tek stvarala.
Kako se Hladni rat uobličio i kada se situacija na Bliskom istoku iskristalisala, hladnoratovski sukob je preuzeo stariji sukob koji je postojao na Bliskom istoku, pre svega najstariji i najsloženiji sukob između Izraelaca i Palestinaca. Mnoge arapske zemlje nikada nisu bile na sovjetskoj strani, na strani ateističke imperije, ali su imale neupitnu mržnju prema Izraelu.
Samo su Egipat i Jordan, i to za vrijeme administracije predsjednika Donalda Trampa, napravili dramatičnu promjenu kada su priznali Izrael. To je bilo veliko dostignuće diplomatije SAD, tih zemalja i Izraela, potez koji je situaciju učinio mirnijom”, rekao je Jakovina za Index.hr.
Rusiji odgovara da skrene pažnju sa rata u Ukrajini
Posljednjih dana svet je bio svjedok katastrofe u sukobu koji decenijama nije rješavan. Jakovina kaže da su Izraelci doživjeli tragediju koja se nije dogodila od stvaranja države, ili koja se nije dogodila Jevrejima od kraja Šoa. S druge strane, Pojasu Gaze ponovo prijeti humanitarna katastrofa, a Izrael upozorava na još jači obračun. Već nedjelju dana bombarduje gusto naseljena područja pojasa Gaze, gde su stradali civili, i počela je da zaoštrava odnose sa Hamasovim saveznicima, prije svega sa Sirijom.
Postavlja se pitanje kako Zapadu i Istoku odgovara eskalacija rata i kako će Rusija to iskoristiti da skrene pažnju sa rata u Ukrajini. Jakovina objašnjava da Rusiji sa ove tačke gledišta svakako odgovara sukob na Bliskom istoku, ali ističe da ipak ne može da se tvrdi da je ona na bilo koji drugi način aktivno povezana sa ovim događajima.
“Zaboravljanje rata u Ukrajini je svakako u interesu Rusije, ali još uvijek ne znamo na koji način i da li je Rusija na bilo koji način bila povezana sa ovim događajima. Da ovo šteti Ukrajini i koristi Rusiji, da ovaj sukob dobija takve razmjere da će se SAD i druge zemlje koncentrisati na ono što se dešava na Bliskom istoku, to je sasvim sigurno tačno.
Međutim, Izrael je, kao i Egipat, jedan od najvažnijih saveznika SAD na Bliskom istoku. Jordan je najbolji arapski saveznik SAD koji priznaje Izrael. Kao i Maroko, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, gdje je bazirana Peta flota, i Oman. Dakle, imate američke saveznike i zemlje koje su odavno ili nedavno priznale Izrael, a njih je relativno mnogo.
Saudijska Arabija je trebalo da se pridruži toj grupi, ali uz uslove za Palestince. Ne znamo da li je Iran, koji je imao najviše razloga da negoduje stvaranje nove arhitekture među Arapima prema Izraelu, umiješan, jer su Hamas i Hezbolah iz Libana njegovi naručioci, baš kao i vlada Sirije, a dijelom i Irak”, kaže on.
SAD osjećaju odgovornost prema jevrejskom narodu
U Njujorku, gradu sa najvećom jevrejskom populacijom van Izraela, skoro dva miliona, hiljade ljudi okupilo se u utorak da pokažu podršku Izraelu nakon subotnjeg napada Hamasa. Jakovina ističe da veliki broj Jevreja koji žive u SAD ima interes za opstanak Izraela kao države, ali da, s druge strane, SAD kao država imaju odgovornost prema jevrejskom narodu koji su spasili tokom Holokausta.
“Mnogi stanovnici SAD su građani izraelskog porijekla i zainteresovani su za opstanak izraelske države. SAD su spasile Jevreje u Drugom svjetskom ratu i imaju osjećaj odgovornosti prema ljudima koji su patili, samo zato što su bili drugačiji. Jedan od razloga za aktivno angažovanje danas je jačanje evangelističkih krugova, radikalnih hrišćanskih vjernika, koji su takođe veoma zainteresovani za opstanak Izraela, jer ga povezuju sa sopstvenim iskupljenjem.
Oni čine značajan dio američkog biračkog tijela. Treći razlog je taj što je to isti neprijatelj. Hamas, kao i druge ekstremne muslimanske organizacije poput Hezbolaha, često su gađali američke interese i Amerikance u toj oblasti i drugdje. Takođe, Izrael je bio saveznik Amerike u brojnim sukobima koji su se tamo vodili, jedina je demokratija na tom prostoru i u tom smislu je bio najlogičniji i najpoželjniji partner SAD. Postoji niz veza između SAD i Izraela, ideoloških, etičkih, moralnih, bezbednosnih, vrijednosti”, rekao je Jakovina.
Rusija koristi situaciju u Palestini da se suprotstavi Zapadu
SAD imaju mnogo veće interese u Izraelu nego Rusija u Palestini. “Decenijama Rusija govori o istoj stvari, granicama prije rata 1967. i rezoluciji UN. Sve ostalo, sve gdje može da naškodi Zapadu, pošalje odgovor i slično, dešava se sada, a dešavalo se i ranije. Ali to je samo pitanje granica.
Položaj Jevreja u Rusiji pod Putinom je bio bolji, ali u mnogim ranijim periodima ruske istorije. Ako poziciju Jevreja uzmete kao lakmus test za stanje stvari u Rusiji, onda su to nekada koristili neki politikolozi kao dokaz da se Rusija mijenja. Nije to bila sasvim precizna mjera, doduše.
Rusija nije država koja ima posebne preferencije prema muslimanskim zemljama. U prošlosti je veliki broj muslimana živio u Sovjetskom Savezu, gdje je politika trebalo da bude opreznija. Sada je Rusija u misiji pravoslavnog hrišćanstva, ona je jedna od osnova aktuelnog režima.
Sukob sa Zapadom, odnosno opozicija u svemu, koristi se i uvijek se koristio po pitanju Palestine i drugih kriznih žarišta. Međutim, ako želite da zaista riješite odnose na Bliskom istoku, onda to ne možete da uradite bez aktiviranja svih aktera, jedan akter je Rusija, svakako u svim dešavanjima vezanim za Siriju, a delom i za Palestince”, kaže Jakovina.
Svijet
DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore
Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.
“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.
CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.
Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.
Svijet
VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru
Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.
Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.
Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.
Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.
Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.
Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.
Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.
Svijet
SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila
Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.
Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.
Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.
Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.
Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.
„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.
On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.
„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.
Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.
Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.
Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.
Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.
„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.
SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.
-
Politika3 dana agoZDRAVSTVO NIJE SAMO BIJELI MANTIL: Dragojević Stojić traži veće uvažavanje svih zaposlenih u sistemu
-
Društvo3 dana agoVELIKO SRCE MALIH HEROJA: Djeca iz Banjaluke prikupila 1.650 KM za liječenje Adelise
-
Politika2 dana agoSTEVANDIĆ LJUT NA SNSD?: Ujedinjena Srpska blokirala izbor Komisije za koncesije RS
-
Politika3 dana ago“NE MOŽEMO PODRŽATI NASILJE”: Vuković traži odgovore o upotrebi sile na Palama
-
Politika2 dana agoPONUDE NISU POMOGLE: Mladići sa Pala odbili Dodikove prijedloge i ostali pri protestu
-
Politika3 dana agoDODIK GOVORIO JEDNO, ŠPIRIĆ POTPISAO DRUGO: Apelacioni sud ostaje u Sarajevu
-
Politika3 dana agoDODIK U MOSTARU ZAOBIŠAO SRBE? „Helikopter sletio kod partnera, a ne kod sopstvenog naroda“
-
Region20 sati agoŠOK NA JADRANU: Restorani zjape prazni, ugostitelji priznali – „Mislili smo da ovako možemo vječno“
