Društvo
EKOLOŠKI PROBLEM BEZ RJEŠENJA Obećanja, sastanci, najave – dok OTPAD PREKRIVA DRINU kod Višegrada (FOTO/VIDEO)
Ogromna količina plutajućeg otpada na rijeci Drini kod Višegrada ponovo se našla u žiži javnosti kada su brojni svjetski mediji prenijeli vijest o smeću sa šokantnim fotografijama i video snimcima.
Aktivisti za životnu sredinu iz Višegrada upozoravaju da bi stanje bilo puno bolje da se poštuje važeća Strategija upravljanja otpadom u RS, a iz Vlade RS ukazuju na činjenicu da ovo smeće nije isključivo problem Republike Srpske i BiH već i susjednih država.
Najdeblji kraj izvlači opština Višegrad, dok nadležni iz Srbije i Crne Gore, odakle se takođe smeće slijeva u Drinu, godinama žmure na ovaj ekološki problem.
Neadekvatno odlaganje otpada, divlje deponije i odsustvo vaspitanja i ekološke svijesti svakodnevno donose sve više smeća, posebno kada su velike padavine i porast vodostaja. Smeće se skuplja na mreži (lančanici) na Drinskom jezeru uzvodno od Hidroelektrane Višegrad. I sada, kao i prethodnih godina, radnici ovog postrojenja, u skladu sa mogućnostima vade smeće iz rijeke i odvoze ga na deponiju kako ne bi došlo do veće katastrofe.
Iz Vlade RS za Mondo tvrde da su svjesni ovog problema, te da su pozivali na sastanke sa nadležnima iz susjednih država nakon čega su imenovane stručne komisije, ali da je pandemija koronavirusa spriječila „ispunjenje svih ciljeva“.
“Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske problem plutajućeg otpada na rijeci Drini koji se sakuplja ispred HE Višegrad, je prepoznalo i u strateško-planskim dokumentima (Strategija upravljanja otpadom 2017-2026, Republički plan upravljanja otpadom 2019-2029), kao mjesto većeg zagađenja životne sredine tzv. „crnu tačku“. Izvor navedenog problema, nije u Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini, već u susjednim državama, Republici Srbiji i Crnoj Gori, odakle navedeni otpad dolazi vodenim tokovima koji su u slivu rijeke Drine”, kažu u ministarstvu.
Koliko otpada se nakupi kod hidroelektrana u RS?
U Strategiji upravljanja otpadom 2017-2026. godine problem plutajućeg otpada kod HE Višegrad naveden je kao jedna od “crnih tačaka” u RS, zajedno sa HE Bočac, uzvodno od Banjaluke.
Otpad na Vrbasu iznad HE Bočac se sakuplja pomoću mreže za koju postoje tačni podac o količini smeća: ovdje se godišnje sakupi i sortira oko 10.000 m3 otpada sastava: 60% drvo niske kalorične vrijednosti (6.000 m3), 35% plastična ambalaža (3.500 m3) i 5% razni otpad (500 m3).
Ostali neiskoristivi plutajući otpad, ukoličini od oko 100 m3, se deponuje u Mrkonjić Gradu. Slična situacija je i na HE Višegrad gdje se godišnje sakupi oko 1.500 tona plutajućeg otpada koji se deponuje.
U nekoliko navrata, na inicijativu ovog Ministarstva održani su sastanci sa predstavnicima Srbije i Crne Gore i predstavnicima opština koje gravitiraju slivnom području Drine (Plav, Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Prijepolje, Priboj, Rudo i Višegrad), a u Višegradu u aprilu 2019. godine održan je i trilateralni sastanak tadašnjih ministara nadležnih za zaštitu životne sredine nakon čega je formirana mješovita stručna komisija sa ciljem obilaska terena i identifikovanja divljih deponija i stanja plutajućeg otpada na Drini i Limu i za konačno rješavanje problema plutajućeg otpada. Ciljevi nisu ispunjeni zbog korone.
Dodaju da je posljednji sastanak o ovoj temi sa nadležnima iz Srbije i Crne Gore održan prije dvije godine usljed pucanja lančanice (mreže koja drži otpad) pred akumulacijom HE Višegrad. Plutajući otpad se i dalje gomila na istom mjestu, a iz Vlade još nisu preciziali koji su naredni koraci koji će se preduzeti.
“Utvrđeno je da otpad potiče od deponije Stanjevina na obali Lima na ulazu u Prijepolje na magistralnom putu ka Crnoj Gori. (Prema informacijama sa kojima raspolaže ovo Ministarstvo, u međuvremenu deponija Stanjevina je sanirana. Za rješavanje problema uklanjanja otpada iz akumulacije HE Višegrad, Republika Srbija je pružila tehničku pomoć. ) Osim ministara, sastanku su prisustvovali i predstavnici drugih nadležnih institucija iz sve tri zemlje”, navode u ministarstvu.
Na sastanku su razmotreni problemi i uzroci koji potiču od neadekvatnog upravljanja otpadom, divljih deponija, u slivu uzvodno od akumulacije HE Višegrad, usljed čega je ugroženo funkcionisanje hidroelektrane.
Donesen je zaključak o formiranju radne grupe koja će se baviti problemom rješavanja plutajućeg otpada, ali…
“Kako je bilo došlo do stagnacije u rješavanju ovog problema, a osim sanacije deponije Stanjevina, nisu otklonjeni uzroci koji do njega dovode, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju je ponovo zahtjevalo od nadležnih institucija u Srbiji i Crnoj Gori da se hitno nastave aktivnosti formiranih radnih tijela i da se intenziviraju sve mjere za trajno riješavanje problema plutajućeg otpada u slivu Drine”, objašnjavaju u Ministarstvu.
Napominju da su neosnovane optužbe ekoloških aktivista da organi u Republici Srpskoj nisu uradili ništa po pitanju ovog problema.
“Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, u skladu sa svojim nadležnostima, finansira dio aktivnosti na uklanjanju plutajućeg otpada.Rješavanje problema plutajućeg otpada je borba sa posljedicama neadekvatnog upravljanja otpadom za koje su nadležne jedinice lokalne samouprave”, dodaju u resornom ministarstvu.
Brod iz Njemačke dolazio da čisti smeće
Dejan Furtula, predsjednik Udruženja “Eko Centar” iz Višegrada u razgovoru za Mondo je rekao da se nada da je ovo posljednja godina u kojoj gledamo ove nemile scene.
“Opština Višegrad već duži period radi na pronalaženju načina da se sanira gradska deponija, dok HE na Drini redovno uklanja otpad koji svakim danom dolazi iz gradova u gornjem slivu rijeke Drine. Što se tiče nadležnih institucija, imamo dogovor da u narednom periodu krenemo u akciju otkrivanja divljih deponija na obalama rijeka pa posle utvrđenog plana krećemo u saniranje istih”, kaže on.
Napominje da sve što ekološki aktivisti traže od nadležnih organa jeste realizovanje pomenute Strategije za saniranje otpada 2017-2026.
“Prije dvije godine kada je bilo mnogo više otpada nego sada takođe smo snimili nekoliko reportaža za svjetske medije i ove ružne slike sa Drine su obišle svijet. Tako je i došao specijalizovani brod za skupljanje plastike iz Njemačke, a tada su se uključile i državne institucije. Ono na šta mi pozivamo ministartvo jeste na realizaciju, odnosno postupanje po pomenutoj Strategiji upravljanja otpadom”.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Zahlađenje sa padavinama, OČEKUJE SE I SNIJEG
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH narednih dana očekuje se hladno vrijeme sa padavina, kišom i snijegom, uz porast snježnog pokrivača.
Meteorolozi su najavili oblačno i vjetrovito vrijeme sa padavinama koje će već u noći krenuti na sjeveru i jugu i širiti se ka ostalim predjelima.
Ujutru će padati kiša koja će tokom dana preći u susnježicu i snijeg uz formiranje snježnog pokrivača na planinama, ali i u nižim predjelima, posebno u Krajini, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Na jugu se očekuju kiša i pljuskovi sa grmljavinom. Padavine će biti obilnije u Krajini i Hercegovini.
Očekuje se da u nižim predjelima padne uglavnom do pet centimetara snijega, kojeg neće biti na krajnjem sjeveru. Na planinama će napadati od 15 do 25 centimetara novog snijega. U brdsko-planinskim predjelima će mećava stvarati snježne nanose.
Temperatura vazduha u padu, a najhladnije će biti uveče.
Temperatura vazduha ujutro od pet do devet, u višim predjelima od dva stepena. Minimalna temperatura vazduha uveče od minus jedan do tri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus tri stepena Celzijusova.
Vjetar će ujutro biti umjeren i pojačan južnih smjerova. U nastavku dana u jačanju i skretanju na sjeverne smjerove. Biće jakih, u Hercegovini i olujnih udara bure.
Temperatura vazduha nastaviće da pada i u subotu, 21. decembra. Tokom noći i dalje će biti vjetrovito i pretežno oblačno s padavinama, koje će biti češće na istoku. Padaće uglavnom susnježica i snijeg uz porast snježnog pokrivača na planinama na istoku.
Tokom dana postepeno će se razvedriti sa sjeverozapada, te će popodne i uveče biti pretežno vedro.
Najviša temperatura vazduha od nula do pet, na jugu do sedam, u višim predjelima minus četiri stepena Celzijusova.
Veoma hladno sa često pojavom mraza biće u nedjelju ujutro, 22. decembra. Na planinama će biti umjeren do jak mraz, a magla se očekuje uz rijeke i po kotlinama.
U nastavku dana jačaće naoblačenje sa zapada koje će se širiti ka svim predjelima, te će u popodnevnim časovima početi padavine koje će se premještati od zapada preko sjevera ka istoku. Padaće uglavnom kiša koja će ponegdje preći u susnježicu i snijeg.
Jutarnja temperatura vazduha od minus osam do minus dva, na jugu do jedan, u višim predjelima minus 12, a najviša dnevna od jedan do šest, na jugu do devet, u višim predjelima minus dva stepena Celzijusova.
Padavine su najavljene i za ponedjeljak, 23. decembar, koje će u noći krenuti na sjeveru i jugu i širiti se ka svim predjelima.
Padaće kiša koja će brzo preći u susnježicu i snijeg u svim predjelima izuzev na krajnjem jugu, gdje će biti kiše i pljuskova s grmljavinom uz moguće obilnije padavine i jak vjetar.
Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do nula, na jugu do tri, u višim predjelima minus sedam, a najviša dnevna od minus jedan do tri, na jugu do sedam, u višim predjelima minus tri stepena Celzijusova.
Društvo
KAD JE LJUBAV JAČA OD ŽIVOTA! Slobodan OSTAO BEZ VIDA, ali radi tri posla i uveseljava mališane
Ako ikada pomislite da vam je nešto teško u životu, da vam se nešto ne da, da ne imate inspiracije ili volje, ovim prazničnim danima životna priča Slobodana Kesića će vam biti svakako motiv i podsticaj da ostvarite ono što ste možda mislili da nikad nećete. Slobodan Kesić je ostao bez vida prije četiri godine, iako je vid imao od djetinjstva. Još uvijek nije utvrđen tačan razlog a Slobodan Kesić se ne predaje i radi tri posla.
Radi u Domu zdravlja u Banjaluci, radi kao maser i radi kao Sveti Nikola, odnosno kao Djeda Mraz, nosi maskote. Banjalučani ga se sjećaju kao čovjeka koji nosi maskote za rukometni klub, za košarkaški klub Borac, plivao je za Časni Krst.
“Radim kao maskota za rukometni i košarkaški klub Borac i za košarkaški klub invalida. Između ostalog, obavim se i humanitarnim radom. Trčim, trenutno sam počeo ljeti da trčim trke u sklopu polumaratona od 10 kilometara“, priča Slobodan.
“I ovim putem da kažem ljudima da borba za tih pet bolesnih mališana još uvijek traje. Tako da, ukoliko ste u mogućnosti, pomozite“, rekao je Slobodan.
Ne smetaju mu ni kiša i ružno vrijeme, Slobodan svoj posao radi srcem.
“Sve svoje barijere pravite u glavi. Ja se trudim da budem motivacija i nadam se da u tome uspijevam. Jer vrlo često ljudi kažu, kaže pogledaj njega, drugar kaže nemamo posla, on radi tri posla“, kaže on.
Poručuje da je sve u glavi.
“Vaš mozak je prepreka, vjerujte da ne postoji nemoguće. Naravno, s vjerom u Boga i sa vjerom u samog sebe, to je otprilike najbitnije“, dodao je.
ATV
Društvo
FANTASTIČNA IDEJA! Kuvar Goran pravi čips od šarana! SVE “PLANULO” U JEDNOM DANU
Veliki broj Srba danas slavi, ali takođe veliki broj ide u goste. Sveti Nikola jedna je od najrasprostranjenijih slava kod Srba, a ono što je nepisano pravilo jeste da je slavska trpeza posna.
Na meniju nikako nisu pečenje, čvarci i ruska salata već riba, povrće i posni kolači. Kako bi trpeza bila bogata, u jednoj ribarnici u Čačku osmislili su nesvakdašnji specijalitet čips od šarana.
“Čips od šarana je ovih dana u postu zadivio naše građane koji je izuzetnog kvaliteta, a mi dugo radimo ovaj posao odlučili smo se da umjesto čvaraka Čačku u postu ponudimo čips. Ovaj specijalitet se može služiti na slavskoj trpezi i kao predjelo i kao glavno jelo, ali može i uz neko piće. Imamo naše posebne soseve i začine koje služimo uz ove čvarke od šarana”, rekao je za RINU Goran Perendija, profesionalni kuvar iz ribarnice u Čačku.
On je istakao da je prepoznao potrebu da grad na Moravi dobije nešto novo, imajući u vidu da su kroz njegove ruke prošle i riječne i morske ribe koje su, možda i nepoznate ovom podneblju.
“Dugo godina sam u ovom poslu, radio sam kao profesionalni kuvar od Grčke, preko raznih ostrva, kao što je ostrvo Sveti Nikola, brojna mjesta u Crnoj Gori, a u Italiji sam se izuzetno usavršio kada su u pitanju riblji specijaliteti. Napomenuo bih da se ovdje koriste brancin, orada što me zaista zadivilo. Brancin je izuzetnog kvaliteta, kao i orada, ljudi vole morske ribe čime sam pozitivno iznenađen, jer nemaju cijenu kada je u pitanju dobrobit za ljudsko zdravlje, takođe i losos se dosta koristi u Čačku. Kroz svoju karijeru u restoranima, imao sam priliku da spremam i ajkulu u čemu sam uživao, to je golf, jedna manja vrsta ajkule od nekih 30 kilograma”, pojasnio je Goran.
Imajući u vidu da je post, da je danas i jedna od najvećih slava Sveti Nikola, potražnja za ribom u Čačku je ogromna, ali može se reći i da je cena pristupačna.
Linker
“Imam utisak da je u posljednje vrijeme sve veća potražnja za svim vrstama ribe, čini se da su ljudi sve više počeli da brinu o tome da se zdravije hrane. Što se tiče šarana, mi ovdje imamo šaran koji košta 790 dinara i to očišćen, inače sva riba u našoj ribarnici je očišćena”, zaključio je Goran.
Dakle, ono što su čvarci, odnosno bombone od praseta na mrsnoj, to je sada čips od šarana na posnoj trpezi, piše Rina.
-
Banjaluka2 dana ago
BANJALUCI SE SPREMA SCENARIO IZ PAKLA! SNSD najavljuje oduzimanje nadležnosti Skupštini i GRADONAČELNIKU!(VIDEO)
-
Politika3 dana ago
MIRNA SAVIĆ BANJAC “Plata prodavačice u tržnom centru u Doboju 1800 KM, a MEDICINSKE SESTRE 1300 KM”
-
Politika2 dana ago
SNSD SMISLIO KAKO DA FINANCIJSKI “SAMELJE” BANJALUKU! Strah od Stanivukovića veći od brige za narod
-
Politika2 dana ago
ADŽIĆEV OBRAČUN SA DODIKOVIM LOJALISTIMA! Šulić “Ti si politički patuljak” (VIDEO)
-
Banjaluka2 dana ago
SKUPŠTINA počela i ZAVRŠILA! LUKAČ i bivši GRADONAČELNIK među odbornicima
-
Banjaluka2 dana ago
DOKTOR SELAK BEZ BLAMA “Sve protiv Stanivukovića, A STRUJA MOŽE DA POSKUPI”
-
Politika2 dana ago
KAKVA FARSA! Košarac pita “ODKUD BANDIT KURTI U SARAJEVU”, a SNSD ambasador mu izdao vizu!
-
Politika2 dana ago
“NIJE KUM DUGME” ZA ZGRADU UIO IPAK 100 MILIONA! Odbijena deklaracija o zaustavljanju kupovine