Connect with us

Društvo

EKSTREMNO TOPLO PROLJEĆE! Zima se povlači, a temperature rastu

Meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bakir Krajinović detaljno je analizirao trenutne vremenske prilike, stanje na planinama, uticaj na poljoprivredu, te objavio prve prognoze za proljeće 2026. godine.

Na samom početku razgovora i na pitanje jesmo li se oprostili od prave zime i hoćemo li pogriješiti ako već sada najavimo proljeće, Krajinović je bio jasan:

– Apsolutno nećemo pogriješiti ako ukažemo na to da nas očekuje topliji period koji više liči na proljeće nego na zimu. Danas nas očekuju padavine vrlo malog intenziteta, količinski zanemarive, uz dosta oblaka iznad Bosne i Hercegovine, a čak i na najvišim planinama može pasti malo snijega – rekao je on. Rijedak fenomen: Februar bez ijednog dana ispod nule

Krajinović je istakao da nakon današnjeg dana slijedi duži, stabilan period bez naglih izmjena vremenskih prilika, uz natprosječno visoke temperature vazduha.

– Ovaj mjesec će, po svemu sudeći, proći bez ijednog dana sa maksimalnim temperaturama koje se spuštaju ispod nula stepeni Celzijusa. Takve situacije su vrlo rijetke, a ove godine februar je ponudio upravo takve okolnosti – imali smo natprosječno topao mjesec. Ono što nas očekuje u narednim danima više će ličiti na proljeće nego na zimu. S tim da u Bosni i Hercegovini nikada ne smijemo biti iznenađeni snježnim padavinama ni u martu, pa čak i u aprilu. U prošlosti je bilo situacija kada je čak i za Prvi maj padao snijeg. Međutim, to su vrlo kratke epizode prodora hladne vazdušne mase. Snijeg se može javiti i u narednom mjesecu – pojasnio je Krajinović. Krajinovića su upitali i dali možemo da očekujemo nove trzaje hladnoće?

– Naravno da očekujemo još dosta dana s nižim vrijednostima temperatura vazduha. Sve ono što smo mjerili u 140 godina istorije hidrometeorološke službe u BiH ukazuje da se krajem februara i početkom marta temperature mogu spustiti daleko ispod 0°C. Takve situacije su sasvim uobičajene. Međutim, u narednih 15 dana ne očekujemo izraženo niske vrijednosti temperatura. Maksimalne temperature u Bosni do 15 stepeni, u Hercegovini čak do 18 stepeni Celzija. Očekuje nas stabilan period sve do 6. marta uz obilje sunca. Tada očekujemo promjenu koja će donijeti nove padavine i nešto niže temperature, ali i dalje iznad uobičajenih. Narednih 15 dana biće više proljetni nego zimski – precizirao je meteorolog.

Na Bjelašnici skoro dva i po metra snijega

Krajinović se osvrnuo i na situaciju na planinama i završetak turističke sezone, naglasivši da snijega i dalje ima dovoljno. – Više temperature svakako će se negativno odraziti na kvalitet snijega na stazama. Međutim, na vrhu Bjelašnice i dalje ima 249 centimetara snježnog pokrivača, tako da snijega ima dovoljno za sve koji uživaju u zimskim čarolijama naših olimpijskih ljepotica. Snijeg više nije onog kvaliteta kakav je bio tokom pravih zimskih uslova, ali ova skijaška sezona je daleko duža u odnosu na prethodne godine i uslovi su znatno bolji. Za skijanje još nije kasno – uslovi su i dalje dobri i ima dovoljno snijega. U narednim danima kvalitet će slabiti, ali će se svakako moći skijati – naveo je Krajinović.

Kada je riječ o poljoprivredi, meteorolog ističe da su vremenske prilike trenutno veoma naklonjene radovima na otvorenom.

– S obzirom na to da je bilo dosta snijega i padavina, hidrološka slika je dobra, uključujući i podzemne horizonte u tlu. Situacija je vrlo povoljna. Ovaj stabilan period bit će idealan za aktivnosti na otvorenom i na poljima. U principu, ovo je savršeno vrijeme za poljoprivrednike da se pripremaju za proljeće. Vremenske prilike u narednih 15 dana su dosta pozitivne i u segmentu agrometeorologije, tako da će imati dobre uslove za pripremu sezone – dodao je.

Upoređujući ovu zimu sa prosjekom, Krajinović je podsjetio na prognoze s početka sezone.

– Ono što smo najavili početkom decembra – topliju i sušniju sezonu – upravo se obistinilo. Broj hladnih dana bio je znatno niži od uobičajenog, tako da smo imali značajno topliju zimu od prosjeka, posebno u februaru. Ipak, te vrijednosti su daleko od apsolutnih rekorda. Primjera radi, 25. februara 2008. godine mjerene su temperature do 25°C u Tuzli i Zenici, što je rekord za taj mjesec. U februaru 2020. u Sarajevu je izmjereno 21°C. Dakle, zima jeste bila toplija od prosjeka, ali nije bila ekstremna kao neke prethodne. Bilo je i dosta snijega – u januaru između 40 i 60 centimetara u gradskim sredinama. Na planinama se snježni pokrivač duže zadržavao, pa je sezona bila dovoljno snježna – pojasnio je Krajinović.

Kakvo nas proljeće očekuje?

Za kraj, meteorolog je najavio trendove za naredni period i objavu sezonske prognoze.

– Očekujemo uzlazni trend kada su u pitanju temperature zraka. I u martu i aprilu očekuju se više vrijednosti nego što je to uobičajeno za naše klimatske uslove. Zajedno s kolegama iz regije pripremamo sezonsku prognozu za proljeće 2026. godine, koja će uskoro biti dostupna na našoj web stranici, s obzirom na to da klimatološko proljeće počinje 1. marta. Preliminarne informacije ukazuju da nas očekuje još jedna sezona s natprosječno visokim temperaturama i s nešto manjim količinama padavina nego što je uobičajeno – zaključio je Krajinović, prenosi N1.

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno