Connect with us

Zdravlje

EKSTREMNO ZABRINJAVAJUĆE “Fluorid u vodi za piće smanjuje inteligenciju kod djece?”

Američka savezna država Juta u vodu za piće više ne dodaje fluorid. Iako doprinosi zdravlju zuba, fluorid se često optužuje da umanjuje inteligenciju djece. To je, međutim, složena tema koju ne treba shvatiti olako.

Fluorid u vodi za piće u SAD je uobičajna stvar. Štaviše – s obzirom na to da se od 1945, odnosno od početka dodavanja fluorida u vodu, naglo smanjio broj slučajeva karijesa, Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) ocijenjuje da je ta mjera „jedna od deset najvećih intervencija u oblasti javnog zdravlja u 20. vijeku“.
Fluoridi su soli fluorovodonične kiseline. One pomažu takozvanoj remineralizaciji zubne gleđi i time smanjuju rizik od karijesa.

Uprkos tome, Juta je nedavno postala prva savezna država u SAD koja je odlučila da ukine fluorid u vodi za piće.

Ta odluka vjerovatno raduje američkog ministra zdravlja Roberta F. Kenedija. On je još prije inauguracije predsjednika Donalda Trampa objavio na mreži Iks da namjerava da zaustavi fluorisanje vode za piće – između ostalog i zato što, kako smatra, fluorid djeluje neurotoksično i snižava koeficijent inteligencije, posebno kod djece čiji se mozak još razvija.

Fuorid i inteligencija: tema naučnih studija
Pitanje da li fluorid može da smanji inteligenciju djece često je predmet naučnih istraživanja. Neke studije pronašle su korelaciju između koncentracije fluorida u urinu trudnica i kognitivnih sposobnosti njihove djece: fluorid u previsokim koncentracijama može da poremeti metabolizam kalcijuma u ćelijama do te mjere da dolazi do oštećenja moždanih ćelija.

Meta-analiza (studija naučnih studija) objavljena u januaru ove godine ponovo je rasplamsala debatu o vezi između unosa fluorida i inteligencije.

Jan Hengstler, ljekar specijalista za farmakologiju i toksikologiju na Tehničkom univerzitetu u Dortmundu, bavio se fluoridom i njegovim potencijalnim rizicima. On smatra da je pitanje da li fluorid može oštetiti mozak djece u razvoju sasvim opravdano.

„To je složena tema koju ne treba shvatati olako“, kaže Hengstler. Studija iz 2020. na kojoj je on radio, zaključuje da fluorid, pri trenutnim nivoima izloženosti u Evropi, nije neurotoksičan za ljudski razvoj. Drugim riječima: ključna je doza.

Doza čini otrov: od koje količine fluorid postaje štetan? Prema podacima američke CDC, litar vode u SAD sadrži 0,7 miligrama fluorida, što odgovara dnevnoj dozi koju Nacionalni institut za zdravlje (NIH) preporučuje za djecu uzrasta od jedne do tri godine. Odrasli muškarci ne bi trebalo da unose više od četiri miligrama fluorida dnevno, dok je za odrasle žene preporučeni maksimum tri miligrama.

Problem s fluoridom je što se u mnogim zemljama ne dodaje samo vodi za piće, već i pasti za zube i soli. Osim toga, određene namirnice prirodno sadrže fluorid, poput ribe i crnog čaja.

Fluorid se takođe prirodno nalazi u vodi, koja se, posle prerade, koristi kao pijaća voda u zavisnosti od regiona, i to u većim ili manjim količinama. Zato je ključno da zdravstvene vlasti prate snabdijevanje fluoridom u određenim regionima, naglašava Hengstler.

Njemačko društvo za ishranu (DGE) i toksikolog Hengstler radije računaju prema tjelesnoj težini, preporučujući maksimalno 0,05 miligrama fluorida po kilogramu tjelesne mase dnevno.

„Unos fluorida ne bi trebalo da bude ni prenizak, ni previsok. Idealna količina je 0,05 mg fluorida po kilogramu tjelesne mase dnevno. Time se spriječava karijes, a istovremeno se ne dolazi ni blizu vrijednosti koje bi mogle izazvati zubnu ili skeletnu fluorozu. Pijaća voda ni u kom slučaju ne bi trebalo da sadrži više od 1,5 mg fluorida po litru“, kaže Hengstler.

Životinje: neurotoksični efekti pri sto puta većoj dozi „Ako koncentracija fluorida u vodi pređe četiri miligrama po litru, može doći do zubne fluoroze“, objašnjava Hengstler. Zubna fluoroza se manifestuje pojavom smeđih mrlja na zubima i jasan je znak prekomjernog unosa fluorida.

„Kod koncentracije od deset miligrama fluorida po litru vode može se razviti skeletna fluoroza“, dodaje toksikolog. To stanje dovodi do krtih kostiju i bolnih promena u zglobovima.

„U ogledima na životinjama primijećeno je da fluorid može da ima neurotoksične efekte“, kaže Hengstler. „Ali to se dešavalo pri dozama koje su bile više od sto puta veće od onih koje ljudi mogu unijeti.“ U tako visokim dozama fluorid može da ošteti tjelesne ćelije.

Loša zdravstvena zaštita iskrivljuje rezultate studija
Međutim, nadzor nad unosom fluorida nije moguć u svim djelovima svijeta.

„U pojedinim, uglavnom ruralnim oblastima, recimo u Mongoliji ili u unutrašnjosti Kine, postoje regioni u kojima je izloženost fluoridu ili prevelika ili premala, a opšti nivo zdravstvene zaštite trebalo bi da bude bolji.“

Loša zdravstvena zaštita često je povezana s nižim obrazovanjem i lošijim životnim standardom. To vodi ka još jednom problemu: studije o uticaju fluorida često su opterećene brojnim faktorima koji narušavaju tačnost rezultata, takozvanim „zbunjujućim faktorima“ (confounders).

To je naročito izraženo u studijama presjeka, gdje se uzorak populacija ispituje samo jednom. Na taj način nije lako utvrditi da li je niža inteligencija zaista posljedica unosa fluorida ili je u pitanju neki drugi uzrok.

„Međutim, postoje i dugoročne studije koje uzimaju u obzir ove faktore“, kaže Hengstler.

U takvim istraživanjima, poznatim kao longitudinalne studije, ispitanici se prate tokom dužeg vremenskog perioda. Rezultati tih studija sprovedenih u Evropi i Kanadi pokazuju: ko ne prekoračuje preporučeni dnevni unos fluorida, nema razloga da brine za svoju inteligenciju, prenose Vijesti.

Nezavisne novine

Related Topics:

Zdravlje

ŠUGA SE ŠIRI FBiH! Epidemija stida i svraba! MNOGI KRIJU ZARAZU da ih komšiluk ne bi ogovarao

Uz bolesti slične gripi, varičele, enterokolitis i herpes zoster, među pet vodećih zaraznih bolesti u Federaciji BiH je i šarlah. Pokazuju to najnoviji podaci Zavoda za javno zdravstvo FBiH, prema kojima je do sada zabilježeno 231 slučaj šarlaha.

U maju je prijavljeno 45 slučajeva šarlaha, najviše u Zeničko-dobojskom, a potom u Kantonu Sarajevo. Ovo oboljenje bilo je među pet vodećih i tokom aprila ove godine.

Epidemijska forma
Iako nije među pet vodećih bolesti, zabrinjava i činjenica da je zabilježen značajan broj slučajeva svraba (skabijesa), odnosno šuge. Do sada su registrovana 183 slučaja, od čega 28 u maju (posljednji dostupni podaci na stranici Zavoda), a najviše ih je u Tuzlanskom, zatim u Unsko-sanskom kantonu.

Iako se često navodi da je šarlah rijetka bolest i da njen naziv plaši roditelje, infektolog dr Ednan Drljević kaže da to nije baš tako, te da nije rijetkost da se pojavi i u obliku epidemije.

– To je oboljenje praćeno pojavom osipa, koje izaziva streptokok – jedna od najprisutnijih bakterija. Nije rijetko u našim krajevima i obično se javlja u kolektivima poput obdaništa i škola. Trenutni broj prijavljenih slučajeva u FBiH nije zabrinjavajući. Ljudi se, jednostavno, plaše, ali to oboljenje se vrlo uspješno liječi – rekao je dr Drljević za „Dnevni avaz“.

Skabijes i predrasude

Kada je riječ o šugi (skabijesu), često se ističe da se javlja na mjestima gdje su higijenski uslovi loši.

– Više sam sklon da kažem da je u pitanju malograđanština. Nažalost, mnogi zbog stida ne žele da priznaju da su se zarazili jer se bolest vezuje za nehigijenu, pa izbjegavaju da se jave ljekaru i tako zaraze sve ukućane. Naravno, i skabijes se uspješno liječi – naglašava dr Drljević.

Povratak difterije u Evropi
S druge strane, u Evropi se bilježe slučajevi difterije – izuzetno opasne bolesti koja je nekada nazivana „smrtonosnom dječijom pošasti“. Prema izvještaju Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), ove godine je prijavljeno 13 slučajeva difterije, prošle godine 56, a 2023. čak 165. Slučajeve su prijavile 10 evropskih zemalja, najviše Njemačka, Austrija, Velika Britanija, Švicarska i Francuska.

Vakcina je lijek

U Bosni i Hercegovini već dugi niz godina nije zabilježen nijedan slučaj difterije, a prema riječima dr Drljevića, najefikasniji i najsigurniji način zaštite je vakcina.

– Imunizacija se sprovodi trovalentnom vakcinom, tj. vakcinom protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja. Dakle, imamo lijek – a to je vakcina – poručuje dr Drljević.

Nastavi čitati

Zdravlje

OPASNOST za zdravlje! Promjene vremena NAJTEŽE padaju ovim LJUDIMA!

Promjene temperature vazduha i vremenskih prilika mogu izazvati i zdravstvene tegobe, posebno kod osoba koje već imaju određenu terapiju zbog bolesti.
U Srbiji su posljednjih dana zabilježene ekstremno visoke temperature, koje su išle do čak paklenih 39 stepeni.

Međutim, od danas i narednih dana očekuje se veća količina padavina, grad i olujni udari vjetra.

Iako je temperatura prelazila i 35 stepeni, u narednim danima dolazi do naglog pada temperature, najavio je Republički hidrometeorološki zavod.

Ovi vremenski uslovi i te kako utiču na zdravlje ljudi, a najviše problema mogu da imaju kardiovaskularni bolesnici.

Osjetljivost na pad temperature rjeđa je nego osjetljivost na toplotu, ali uobičajeni simptomi koje možemo osjetiti su depresija, umor i prehlade, koje su izraženije posebno ako su u spoju sa čestim promjenama temperature.

Upravo tada naša tijela doživljavaju šok, koji utiče na primarne bolesti ljudi, ali i na one ljude koji nemaju problema sa zdravljem.

Zašto reagujemo na promjenu vremena?
Velike razlike u atmosferskim pritiscima izazivaju tegobe i kod zdravih i kod bolesnih ljudi. Prilikom pada temperature, a pogotovo drastičnog, može da dođe do velikog skoka krvnog pritiska, dok pacijenti koji boluju od astme mogu da imaju jače napade.

Kada dođe do zahlađenja, krvni sudovi se grče i probleme mogu imati osobe koje boluju od angine pektoris. Kod njih se u tim situacijama javljaju bolovi u grudima.

Prvi korak ka sprečavanju ozbiljnijih zdravstvenih problema jeste prevencija. Savjetuje se redovna provjera krvnog pritiska.

Temperaturni šok zadaće muke i zdravima, a promjena vremena uticaće i na djecu, koja mogu da budu razdražljiva.

Ko je najosjetljiviji na vremenska kolebanja?
Gotovo sve osobe reaguju na nepovoljne vremenske prilike, ali su najosjetljivije one koje pripadaju grupi meteoropata.

Meteoropata je čovjek kod koga su pojava tegoba ili pogoršanje osnovne bolesti redovno u vezi sa određenim vremenskim prilikama.

Nastavi čitati

Zdravlje

MNOGI SE NEĆE OSJEĆATI DOBRO! Pripremite tijelo za TEMPERATURNI ŠOK!

U jednom trenutku osjećate se kao u pustinji, a već sljedećeg vjetar nosi sve pred sobom – dobro došli u ljeto 2025.

Ispred nas je, prema najavi srpskoj meteorologa Đorđa Đurića – vrijeme za koje ljekari kažu da je “klasična zamka za tijelo i mozak”: najprije ekstremna vrućina, a zatim nagli pad pritiska i temperature, oluja, mogući grad i kiša kao iz kabla.

Ako ste meteoropata, hronični bolesnik ili prosto neko kome ne prija ni sunce ni oluja – danas i narednih dana morate biti posebno pažljivi. Šta nas tačno čeka?

Temperature do 40°C – u većem dijelu Srbije i BiH

UV indeks ekstremno visok – opasnost za kožu i oči Linker
Vazdušni pritisak naglo u padu – tijelo to osjeća

Uveče: oluje, grad, jak vetar i pljuskovi

Za mnoge je ovaj tip vremena okidač za sve – od migrena, nesanica i nervoze do gušenja, lupanja srca i napada panike.

Šta treba da uradite tokom paklenog dana? 1. Ne izlažite se suncu bez preke potrebe (posebno između 10 i 17 časova)

Iako izgleda kao kliše, ovo je jedina preporuka koja bukvalno može da vas spase od toplotnog udara.

• Nosite laganu, široku i svjetlu garderobu (najbolje pamučnu).

• Obavezno pokrivalo za glavu, sunčane naočare i krema sa zaštitnim faktorom 50+.

• Ne izlazite iz kuće bez flašice vode i eventualno – elektrolita.

2. Hrana: Lako, lagano i što više tečnosti

• Zaboravite na masnu i tešku hranu. Birajte svježe voće, povrće, jogurt, supe, čorbe.

• Kafa i alkohol dodatno dehidriraju – ograničite ih.

• Lubenica, krastavac, paradajz – vaši najbolji saveznici.

Kako preživjeti vremenski preokret?

1. Glavobolje, vrtoglavice i “pritisak u grudima” su očekivani

Kada se vazdušni pritisak naglo mijenja, tijelo često reaguje kao da je u vanrednom stanju.

• Ako ste hronični bolesnik, ne mijenjajte terapiju bez konsultacije sa ljekarom.

• Kod pada pritiska, ležite, podignite noge, pijte vodu i dišite duboko.

• Izbjegavajte velike napore i vožnju odmah nakon izlaska iz zatvorenog prostora.

2. Ako osetite “tup bol”, malaksalost ili nemir – to je signal da stanete

Tijelo će vam uvek reći kad mu je dosta.

Najčešći simptomi prije oluje:

• pritisak iza očiju

• zujanje u ušima

• ubrzan rad srca

• neobjašnjiva razdražljivost

Odmarajte, hidrirajte se, povucite se iz gužve i sačekajte da tijelo “uhvati ravnotežu”.

Veče donosi opasnost: Kako se ponašati tokom oluje

• Ne ostajte napolju kada počne vetar i grmljavina

• Ne parkirajte kola ispod drveća

• Izbjegavajte balkone, otvorene prozore i terase

• Ne palite vatru na otvorenom

• Ne koristite električne uređaje dok grmi

Oluje koje se danas očekuju u Srbiji lokalno mogu biti vrlo opasne – sa gradom, vetrom i obilnim padavinama.

Hronični problemi – ko je danas najugroženiji?

Osobe sa kardiovaskularnim bolestima

Astmatičari i alergičari (usljed zagušljivog vazduha i promjene fronta)

Stariji ljudi i deca – brzo gube ravnotežu telesne temperature

Osobe sa psihičkim smetnjama – mogu osjetiti pogoršanje simptoma

Ukoliko imate bilo kakav osećaj nelagodnosti, mir, hladna prostorija, voda i odmor su prvi koraci. Ako ne pomaže – ne čekajte da postane ozbiljno.

Sutra i narednih dana: Od vrućine do jesenjih temperatura

U srijedu – osveženje širom Srbije: temperatura od 20 do 26°C

Četvrtak i petak – sveže, promjenljivo, sa mogućim povremenim pljuskovima

Vikend – povratak sunčanog vremena

Od 14. jula – novi toplotni talas i temperature preko 35°C

Zato je ovaj period posebno opasan – jer tijelo ne stiže da se adaptira na promjene koje idu iz krajnosti u krajnost.

Za kraj savjet: Danas se ne “izdržava”, danas se – čuva glava
Ako vam deluje kao da „svi kukaju” na vremensku prognozu – to nije slabost, već opravdana briga za zdravlje. Vrijeme kakvo nas čeka je naporno za svako tijelo, a posebno za organizme koji su već oslabljeni, pod terapijama ili pod stresom.

Odustanite od previše planova.

Odložite naporne obaveze.

Slušajte svoje tijelo i ozbiljno shvatite signale koje vam šalje.

Jer, pre nego što padne kiša – ne smijete pasti Vi, navodi Ona.rs.

Nastavi čitati

Aktuelno