Connect with us

Društvo

Elektrane na ugalj žele zamijeniti hidroelektranama i solarnim panelima

Bosna i Hercegovina bi do kraja godine trebalo da Evropskoj komisiji predstavi plan prestanka korištenja uglja u proizvodnji električne energije, kojim je predviđena pravedna tranzicija ka obnovljivim izvorima energije.

Ovo je jedna od obaveza koju je Savjet ministara BiH uputio Evropskoj komisiji kao dio Akcionog plana za energetsku podršku EU regionu zapadnog Balkana ukupne vrijednosti milijardu evra, kako bi se ubrzala zelena tranzicija ka obnovljivim izvorima energije. Podsjećanja radi, polovina novca će biti iskorištena za investicije, a druga polovina kao podrška ugroženim kategorijama zbog povećanih cijena energenata. Tako je, na primjer, akcionim planom predviđena podrška za više od 200.000 ranjivih domaćinstava u BiH, penzionera i socijalnih kategorija.

Zanimljivo je da je u prevodu dokumenta na naš jezik engleska formulacija “just transition”, što znači pravedna tranzicija, preveden kao “samo tranzicija”.

Do početka naredne godine akcioni plan predviđa odvajanje proizvođača, dobavljača i distributera električne energije i gasne infrastrukture u skladu s Trećim energetskim paketom, a isti tok dat je za rješavanje dugogodišnjeg problema u vezi s uklanjanjem sumpora iz tečnih naftnih goriva.

“Sve elektrane na ugalj, uključujući i novoizgrađene, moraju biti u potpunosti usklađene s pravnom stečevinom EU o državnoj pomoći i zaštiti životne sredine, a kršenje direktive o količini sumpora mora biti uklonjeno”, navedeno je.

BiH bi na državnom nivou trebalo da do početka sljedeće godine usvoji nacrt zakona o električnoj energiji, u kojem bi trebalo da bude definisano uspostavljanje operatera za trgovanje električnom energijom na državnom nivou i omogućavanje proširivanja načina trgovanja električnom energijom.

Sve su ovo obaveze oko kojih se vlasti BiH proteklih godina nisu mogle dogovoriti, ali postoji očekivanje međunarodne zajednice da će vlasti u BiH u novom sazivu početi da rješavaju sva ova pitanja kako bi mogle obezbijediti značajnu finansijsku pomoć EU i drugih međunarodnih organizacija za pravednu energetsku tranziciju.

U narednom periodu bi trebalo i usvojiti Berlinsku deklaraciju, koju su ostale zemlje u regionu usvojile u novembru na sastanku Berlinskog procesa, a BiH je još nije usvojila. U ovoj deklaraciji su navedeni svi ciljevi energetske tranzicije i posvećenost stvaranju uslova za veće učešće obnovljivih izvora energije u ukupnom energetskom miksu.

U najkraćem roku bi trebalo finansijski podržati do 400 malih i srednjih preduzeća u njihovim naporima da poboljšaju energetsku efikasnost, poput ugrađivanja solarnih elektrana, toplotnih pumpi, utopljavanja ili sprovođenja drugih mjera za energetsku efikasnost. Takođe bi u najkraćem roku trebalo sličnim mjerama podržati i mjere energetske efikasnosti na zgradama i stambenim objektima.

U najkraćem roku se, takođe, očekuje usvajanje deklaracije o ciljevima za smanjenje uticaja na klimatske promjene u skladu s planom EU za 2030. koji podrazumijeva smanjenje ispuštanja stakleničkih gasova za najmanje 55 odsto i potpuni balans u ispuštanju stakleničkih gasova do 2050. godine.

Planirane su i medijske kampanje s ciljem da tokom 2023. godine najmanje polovina stanovništva bude upoznata sa svim ovim planovima koje je Savjet ministara usvojio u konsultacijama s EU i Energetskom zajednicom.

U Ministarstvu za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose BiH su za “Nezavisne” rekli da je implementacija akcionog plana uslov za povlačenje 70 miliona evra pomoći Evropske komisije za BiH, koja je dodijeljena prije nekoliko dana.

Oni su naveli da će od ukupnog iznosa od 70 miliona evra, 50 miliona biti usmjereno za pomoć siromašnim potrošačima, odnosno ugroženim domaćinstvima kako bi prevazišli povećanje cijene grijanja, dok je 20 miliona predviđeno za podršku mjerama energetske efikasnosti u malim i srednjim preduzećima, te domaćinstvima.

“Pomenuti izvještaj sačinili smo u punoj koordinaciji i saradnji sa nadležnim entitetskim institucijama, uvažavajući njihove sugestije i preporuke. Mi smo uradili svoj dio posla te u skladu s obavezama uputili smo dokument prema Delegaciji EU u BiH”, istakli su oni.

Related Topics:

Društvo

ISTI PROIZVODI, VEĆE CIJENE: Zašto je potrošačka korpa skuplja u BiH NEGO U ITALIJI?

Ko nas pljačka?

Dok mi svakodnevno ostavljamo desetine maraka za osnovne namirnice, informacije i snimci koje dolaze do nas iz drugih zemalja otvaraju neugodno pitanje. Kako je moguće da se u razvijenijim evropskim zemljama jede jeftinije nego u BiH, gdje su plate i penzije višestruko niže?

Mnogi se sjećaju da je nekada odlazak u Trst bio rezervisan za kupovinu garderobe po povoljnijim cijenama. Danas, sudeći po snimcima iz tamošnjih marketa, isplatiće nam zapustiti put Italije i to da bismo kolica napunili hranom.

I to sa razlogom.

Na policama marketa u Trstu, do kojeg iz Banjaluke treba oko 5 sati vožnje, iz Sarajeva i Mostara oko 7 sati, sedam komada tunjevine košta 5,69 evra ili oko 11 KM. U Banjaluci? Pakovanje od šest komada ide od 24 do 28 KM, dok jedan komad pojedinačno dostiže i 11 maraka. Već na ovom primjeru razlika je više nego očigledna.

Ravioli punjeni buratom ili bundevom i tartufima u Italiji su 3 evra, odnosno 5,85 KM, dok se kod nas prodaju za oko 5,5 KM. Skoro ista cijena, ali bez „italijanskog šmeka“.

Pesto od pistacija ili rosso u Trstu košta 1,90 evra ili 3,7 KM, dok u Banjaluci najbliže varijante idu od 4,8 do 7 KM, u zavisnosti od vrste i marketa.

marketi , potrosačka korpa FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Kod sireva razlika postaje još zanimljivija. Kilogram grana padano u Italiji je 17,9 evra ili 34,9 KM, dok u Banjaluci dostiže i 55 KM. Parmigiano reggiano je 25,9 evra po kilogramu, odnosno oko 50,5 KM u Italiji, dok se kod nas manja pakovanja skupo naplaćuju, pa 150 grama ide i preko 10 KM. Pecorino u Italiji košta 3,89 evra ili 6,7 maraka, isto koliko i 200 grama provolonea, dok kod nas kilogram provolonea ide i do 50 KM.

U Trstu proseko možete da kupite za 3,89 evra ili 6,7 KM. Ono što smo mi vidjeli u banjalučkim marketima košta od 15,5 do 23 KM.

Maslinovo ulje danas mnogi i kod nas koriste. U Italiji 750 ml je 14,4 evra ili 28 KM. Kod nas pola litre ide i do 19 KM, dok se ista zapremina rijetko nađe povoljnije, osim na akcijama.

Tjestenina u Italiji košta 0,89 evra ili 1,7 KM. Mi smo tjesteninu istog proizvođača u banjalučkim marketima pronašli po cijeni od 2,9 KM, pa do 6,5 maraka.

pršutFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Oni koji žive u Italiji poručuju da je meso u njihovim marketima otprilike isto košta kao u Srbiji ili BiH, te da o ponudi ne vrijedi pričati. O ribi posebno.

Neko je i prokomentarisao i da kilogram sira grana padano u Sarajevu košta 60 maraka

-Bio u Italiji nedavno. Toliko je jeftino u odnosu na Balkan da bi dvoja kupljena kolica robe s lakoćom isplatila odlazak i 1 noćenje – napravio je neko kalkulaciju.

Jeftinije se jede i u Njemačkoj.

Nutela od 450 grama na akciji može da se kupi za 3,9 KM, a kod nas tegla od 400 grama 8 maraka. Džem od jagode tamo je oko 3 marke, ovdje ide i do 7,5 KM. Kikiriki puter u Njemačkoj košta 3,4 KM, dok kod nas ide i do 12 KM.

Čak nemaju ni skuplje meso. Junetina u Njemačkoj košta oko 25 KM po kilogramu, što je praktično ista cijena kao u Banjaluci gdje ova vrsta mesa košta od 26 do 29 maraka. Svinjetina tamo 11,5 KM, kod nas od 10 do 12 KM.

Drugim riječima, zapad je u mnogim slučajevima jeftiniji. Građani u Banjaluci, Sarajevu, Zenici, Trebinju, Mostaru, Bijeljini plaćaju hranu po cijenama koje su iste ili više nego u razvijenim evropskim zemljama. A plate i penzije su nam višestruko niže. Akcije u domaćim marketima najčešće znače presimbolično sniženje od kojeg feninga do eventaulno jedna marke. U Evropi cijene prepolove.

Živimo u zemlji gdje hrana košta kao na Zapadu, ali standard ostaje daleko ispod.

Navikli da ćuteći pratimo poskupljenja, svako naredno dočekamo u nevjerici i sa pitanjem „do kada“. Plaćamo skuplje brašno, hljeb, voće i povrće, o mesu da ne govorimo. Kupujemo na grame i na komad, zaobilazeći u širokom luku mnogo toga što novčanik ne može da podnese. I stvarno, ko kad?

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Aktuelno