Connect with us

Društvo

Elektrane na ugalj žele zamijeniti hidroelektranama i solarnim panelima

Bosna i Hercegovina bi do kraja godine trebalo da Evropskoj komisiji predstavi plan prestanka korištenja uglja u proizvodnji električne energije, kojim je predviđena pravedna tranzicija ka obnovljivim izvorima energije.

Ovo je jedna od obaveza koju je Savjet ministara BiH uputio Evropskoj komisiji kao dio Akcionog plana za energetsku podršku EU regionu zapadnog Balkana ukupne vrijednosti milijardu evra, kako bi se ubrzala zelena tranzicija ka obnovljivim izvorima energije. Podsjećanja radi, polovina novca će biti iskorištena za investicije, a druga polovina kao podrška ugroženim kategorijama zbog povećanih cijena energenata. Tako je, na primjer, akcionim planom predviđena podrška za više od 200.000 ranjivih domaćinstava u BiH, penzionera i socijalnih kategorija.

Zanimljivo je da je u prevodu dokumenta na naš jezik engleska formulacija “just transition”, što znači pravedna tranzicija, preveden kao “samo tranzicija”.

Do početka naredne godine akcioni plan predviđa odvajanje proizvođača, dobavljača i distributera električne energije i gasne infrastrukture u skladu s Trećim energetskim paketom, a isti tok dat je za rješavanje dugogodišnjeg problema u vezi s uklanjanjem sumpora iz tečnih naftnih goriva.

“Sve elektrane na ugalj, uključujući i novoizgrađene, moraju biti u potpunosti usklađene s pravnom stečevinom EU o državnoj pomoći i zaštiti životne sredine, a kršenje direktive o količini sumpora mora biti uklonjeno”, navedeno je.

BiH bi na državnom nivou trebalo da do početka sljedeće godine usvoji nacrt zakona o električnoj energiji, u kojem bi trebalo da bude definisano uspostavljanje operatera za trgovanje električnom energijom na državnom nivou i omogućavanje proširivanja načina trgovanja električnom energijom.

Sve su ovo obaveze oko kojih se vlasti BiH proteklih godina nisu mogle dogovoriti, ali postoji očekivanje međunarodne zajednice da će vlasti u BiH u novom sazivu početi da rješavaju sva ova pitanja kako bi mogle obezbijediti značajnu finansijsku pomoć EU i drugih međunarodnih organizacija za pravednu energetsku tranziciju.

U narednom periodu bi trebalo i usvojiti Berlinsku deklaraciju, koju su ostale zemlje u regionu usvojile u novembru na sastanku Berlinskog procesa, a BiH je još nije usvojila. U ovoj deklaraciji su navedeni svi ciljevi energetske tranzicije i posvećenost stvaranju uslova za veće učešće obnovljivih izvora energije u ukupnom energetskom miksu.

U najkraćem roku bi trebalo finansijski podržati do 400 malih i srednjih preduzeća u njihovim naporima da poboljšaju energetsku efikasnost, poput ugrađivanja solarnih elektrana, toplotnih pumpi, utopljavanja ili sprovođenja drugih mjera za energetsku efikasnost. Takođe bi u najkraćem roku trebalo sličnim mjerama podržati i mjere energetske efikasnosti na zgradama i stambenim objektima.

U najkraćem roku se, takođe, očekuje usvajanje deklaracije o ciljevima za smanjenje uticaja na klimatske promjene u skladu s planom EU za 2030. koji podrazumijeva smanjenje ispuštanja stakleničkih gasova za najmanje 55 odsto i potpuni balans u ispuštanju stakleničkih gasova do 2050. godine.

Planirane su i medijske kampanje s ciljem da tokom 2023. godine najmanje polovina stanovništva bude upoznata sa svim ovim planovima koje je Savjet ministara usvojio u konsultacijama s EU i Energetskom zajednicom.

U Ministarstvu za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose BiH su za “Nezavisne” rekli da je implementacija akcionog plana uslov za povlačenje 70 miliona evra pomoći Evropske komisije za BiH, koja je dodijeljena prije nekoliko dana.

Oni su naveli da će od ukupnog iznosa od 70 miliona evra, 50 miliona biti usmjereno za pomoć siromašnim potrošačima, odnosno ugroženim domaćinstvima kako bi prevazišli povećanje cijene grijanja, dok je 20 miliona predviđeno za podršku mjerama energetske efikasnosti u malim i srednjim preduzećima, te domaćinstvima.

“Pomenuti izvještaj sačinili smo u punoj koordinaciji i saradnji sa nadležnim entitetskim institucijama, uvažavajući njihove sugestije i preporuke. Mi smo uradili svoj dio posla te u skladu s obavezama uputili smo dokument prema Delegaciji EU u BiH”, istakli su oni.

Društvo

PATRIJARH PORFIRIJE na Vaskrs u Pećkoj patrijaršiji

Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije najavio je danas da će Vaskrs proslaviti u Pećkoj patrijaršiji, gdje će se, kako je istakao, moliti za radost i mir u svakom čovjeku i među svim ljudima.

Patrijarh je nakon liturgije u Hramu Svetog Save u Beogradu poručio da sutra ide na Kosovo i Metohiju, saopšteno je iz Informativne službe Srpske pravoslavne crkve /SPC/.

“U Pećkoj patrijaršiji ćemo služiti svetu liturgiju, proslaviti Vaskrsenje Hristovo, proslaviti život, pobedu nad grehom, smrću i najvećim našim neprijateljem – đavolom i moliti se za radost, za mir u svakom čoveku i među svim ljudima” naveo je patrijarh.

Njegova svetost je rekao da će se moliti za čitav srpski narod i sve ljude sa kojima Srbi žive gdje god da se nalaze, ali i za čitav svijet.

Povodom Velikog četvrtka, patrijarh Porfirije je rekao da je ovo dan kada je Gospod svim onim što jeste pokazao da je smirenje jedini put koji vodi punoći i smislu, ispunjava čovjeka kao pojedinca, ali i sve kao zajednicu

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama je prevrtljiv dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti promjenljivo oblačno i sunčano, a ponegdje će padati kiša.

Ujutru će biti pretežno vedro, tokom dana u većini predjela mogući su lokalni razvoji oblačnosti uz prolaznu kišu ili pljusak, a uveče se očekuje prestanak padavina i postepeno razvedravanje.

Vjetar će biti slab do umjeren, u Krajini ujutru pojačan uz jake udare, južnih smjerova, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Jutarnja temperatura vazduha biće od osam do 14, a najviša dnevna od 16 do 22 stepena Celzijusova, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

IDE VASKRS, A SVE JE PRESKUPO! “Tanka” prodaja na banjalučkoj Tržnici

Prodavci voća, povrća, mesa i jaja na banjalučkoj Tržnici ovih dana imaju više posla nego obično, a sve zbog priprema za Vaskršnje praznike. Gužve ima, ali oni koji od ranog jutra stoje za tezgama za BL portal kažu da baš i nisu prezadovoljni, a ujedno priznaju da cijene jesu povisoke.

“Generalno je tanka prodaja, ali kao i pred svake praznike ove nedjelje narod kupuje sve vrste povrća. Očekujemo još posla ovih dana”, kaže za BL portal jedan od prodavaca.

Police sa povrćem su pune raznolikih i svježih plodova, a ekipa BL portala provjerila je njihove cijene, pa evo šta vas očekuje u vaskršnjoj kupovini.
Cijena krompira varira u odnosu na vrstu, pa glamočki krompir po kilogramu košta dvije marke, dok je mladi skuplji i potrebno je izdvojiti 3,5 KM po kilogramu. Vreća glamočkog krompira košta 10 maraka, dok vreća kvalitetnijeg krompira košta 13 maraka.

Luk takođe zavisi od kvaliteta i vrste, pa tako cijene idu od 1,5 KM do 3 marke po kilogramu. Za kilogram mrkve je takođe potrebno izdvojiti tri marke.
Cijena kupusa se takođe razlikuje u odnosu na kvalitet, pa tako kilogram ovog povrća košta od 3 do 4 marke.

Nešto skuplje su tikvice, krastavci i paradajz koji koštaju po sedam maraka za kilogram.

Najskuplje su paprike, zelene i crvene, a njihova cijena po kilogramu je osam maraka. Pasulj se takođe razlikuje po vrsti i kvaliteti pa je za kilogram potrebno izdvojiti od 7 do 10 maraka. Kilogram svježih šampinjona košta deset maraka.
Pored povrća, građani ovih dana više nego obično kupuju i meso. Ovo potvrđuju i prodavci u jednoj od mesara na Tržnici.

“Najviše se kupuje svježa i mlada prasetina, mljeveno meso za sarmu i teletina”, kaže u razgovoru za BL portal jedan od prodavaca mesa.

Tako kilogram svježe, mlade prasetine u zavisnosti od dijela košta od 12 do 16 maraka, a za kilogram pečene prasetine trebaće vam 30 maraka.

Kilogram svježe junetine košta od 18 do 22 marke, u zavisnosti koji komad birate. Najskuplja je, kao i uvijek, teletina koja košta od 28 do 35 maraka po kilogramu.

Kao i pred svaki Vaskrs najtraženija su jaja, a njihova cijena po komadu počinje od 35 feninga pa do pola marke, u zavisnosti od veličine, dok su domaća nešto skuplja.

Za one koji ne preskaču ni voće, kilogram jabuka, banana, narandži i jagoda košta između dvije i tri marke.

Srđan Banović, BL portal

Nastavi čitati

Aktuelno