Connect with us

Svijet

EPSTAJN U MEJLU: “Upoznao sam neke vrlo loše ljude, NIKOG TAKO LOŠEG KAO TRAMP!”

U Vašingtonu je objavljeno više od 20.000 dokumenata povezanih s osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstajnom.

Sve je započelo kada su Demokrati iz Odbora za nadzor Zastupničkog doma objavili e-mailove između Epstajna i njegovih suradnika, uključujući i američkog predsjednika Donalda Trampa Trampa, a u nekima od njih Epstajn američkog predsjednika naziva najgorom osobom koju je upoznao.

Republikanci su ih optužili za selektivno objavljivanje s ciljem stvaranja lažne slike o Trampu te su uzvratili objavom vlastitog seta od 20.000 dokumenata. Cijela situacija eskalira uoči glasanja u Zastupničkom domu sljedećeg tjedna o prijedlogu da se Ministarstvo pravosuđa prisili na objavu svih deklasificiranih spisa o Epstajnu, piše SBS News.

Prvobitna objava demokrata sadržavala je e-mailove koji su ponovno potaknuli dugogodišnja pitanja o Trampovoj prošlosti s Epstajnom i njegovim saznanjima o zlostavljanju maloljetnica. U poruci iz 2019. godine, upućenoj autoru Majklu Volfu, Epstajn je napisao da je Tramp “znao za djevojke”.

Napisao je i da Tramp pokazuje znakove rane demencije.

S druge strane, u e-mailovima koje su objavili Republikanci, Epstajn navodi da je Tramp “mnogo puta dolazio u moju kuću”, ali da “nikada nije dobio masažu”. Brojne poruke otkrivaju Epstajnov sve negativniji stav o Trampu kroz godine.

“Upoznao sam neke vrlo loše ljude. Nikoga tako lošeg kao što je Tramp. U njegovu tijelu nema ni jedne pristojne stanice”, napisao je u e-mailu iz 2017. godine. U poruci Ghislaine Maxwell, osuđenoj za učestvovanje u Epstajnovom lancu zlostavljanja, Trampa je 2011. godine nazvao “onim psom koji nije zalajao”, tvrdeći da je Tramp “proveo sate u njegovoj kući” sa žrtvom čije je ime redigirano.

U drugim porukama Epstajn je Trampa nazivao nevjerojatno zlim, ludim i manijakom koji pokazuje znakove rane demencije. Podsjetimo, Bijela kuća je kritikovala objavu Demokrata, tvrdeći da su dokumenti selektivno odabrani kako bi se Trampa prikazalo u lošem svjetlu.

Procurile su i poruke princa Endrjua

“Ove e-poruke ne dokazuju apsolutno ništa osim činjenice da predsjednik Tramp nije učinio ništa pogrešno”, izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt. Podsjetimo, Maxwell je 2022. osuđena na 20 godina zatvora zbog trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja. Epstajn je 2019. počinio samoubojstvo u njujorškom zatvoru dok je čekao suđenje po istim optužbama.

Novi dokumenti spominju bivšeg princa Andrewa te sugeriraju da je ostao u kontaktu s Epstajnom duže nego što se dosad vjerovalo. U poruci iz marta 2011., četiri mjeseca nakon što je Andrew javno tvrdio da je prekinuo sve veze s njim, pisao je Epstajnu i Maxwell o nadolazećoj priči u Daily Mailu.

“Ne znam ništa o ovome! Morate to REĆI, molim vas. Ovo NEMA NIKAKVE veze sa mnom. Ne mogu više ovo podnijeti”, a drugi e-mail iz 2011. dovodi u pitanje Andrewove pokušaje da se distancira od Virginije Giuffre, jedne od Epstajnovih žrtava.

Epstin spominje Trampa s djevojkama u bikiniju u njegovoj kuhinji

Iako je Andrew tvrdio da se “apsolutno ničega ne sjeća” vezano za njihovu zajedničku fotografiju i dovodio u pitanje njenu autentičnost, Epstajn, koji je navodno snimio fotografiju, to je opovrgnuo. “Da, bila je u mom avionu, i da, slikala se s Andrewom kao i mnogi moji zaposlenici”, izjavio je.

Kao odgovor na objavu Demokrata, Republikanci su objavili arhivu od 20.000 dokumenata povezanih s Epstajnom. Iako se Trampovo ime često spominje, to je uglavnom u kontekstu njegove političke karijere ili optužbi za seksualno nedolično ponašanje.

U jednoj od poruka, Epstajn spominje 20-godišnju djevojku koju je “dao Donaldu” 1993. te govori o fotografijama “Donalda i djevojaka u bikinijima u mojoj kuhinji”, no nije jasno radi li se o šali. Tramp je prekjuče optužio Demokrate da objavom e-mailova pokušavaju skrenuti pažnju s rekordne 43-dnevne blokade vlade.

Tramp negira da je znao za trgovinu ljudima

“Demokrati ponovno pokušavaju pokrenuti lažnu temu Jeffreyja Epstajna jer će učiniti sve kako bi odvratili pažnju od toga koliko su loše prošli s blokadom vlade i mnogim drugim temama”, napisao je na društvenoj mreži Truth Social.

Portparolka Leavitt optužila je Demokrate da su redigovali ime žrtve u objavljenim e-mailovima jer se radilo o Virginiji Giuffre, koja je u aprilu počinila samoubistvo, a u svojim posthumnim memoarima nazvala je Trampa prijateljski nastrojenim, ne optužujući ga za bilo kakve nepravilnosti.

Tramp je dosljedno i oštro negirao da je znao za Epstajnovu trgovinu ljudima, tvrdeći da su on i Epstajn bili prijatelji prije nego što su se posvađali. Glasanje koje će se održati sljedećeg tjedna moglo bi odrediti koliki će dio vladinih materijala o Epstajnu postati javan.

Prijedlog neće proći bez potpisa Trampa

Prijedlog zakona, poznat kao “Zakon o transparentnosti Epstajnovih spisa”, zahtijevao bi od Ministarstva pravosuđa da objavi sve deklasificirane zapise, istražne materijale i korespondenciju povezanu s Epstajnom. Glasanje je omogućeno nakon što je demokratska zastupnica Adelita Grijalva osigurala većinu potrebnu za izglasavanje, čemu su se Tramp i neki republikanski čelnici protivili.

Prema medijskim izvještajima, Tramp i visoki funkcioneri vršili su pritisak na republikanke Lauren Boebert i Nancy Mace da povuku svoju podršku i tako spriječe glasanje. Ova rezolucija predstavlja političku dilemu za republikance u Predstavničkom domu, koji su rastrgani između odanosti Trampu i apela nekih Epstajnovih žrtava.

“Ako žele postupiti ispravno, očito trebaju glasati za prijedlog”, rekao je republikanski zastupnik Thomas Massie, jedan od predlagača zakona. Čak i ako prijedlog prođe u Predstavničkom domu, za stupanje na snagu trebaće mu podrška Senata i, konačno, Trampov potpis, prenosi Avaz.

Related Topics:

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno