Connect with us

Svijet

ERDOGAN ODLUČUJE! Turska zabranila porođaj carskim rezom u privatnim klinikama

Turska je zabranila izbor porođaja carskim rezom u privatnim zdravstvenim ustanovama prema novim propisima ministarstva zdravlja.

Ovaj potez, koji je izazvao snažne kritike opozicionih političara i grupa za ljudska prava, uslijedio je nakon burne nacionalne debate o praksi rađanja djece.

Predsjednik Redžep Tajip Erdogan dugo je promovisao ono što naziva “prirodnim porođajima” i kritikovao visoku stopu porođaja carskim rezom.

– Planirani carski rezovi ne mogu se raditi u medicinskom centru – navodi se u upisu u Službenom listu od 19. aprila.

Nova pravila, koja se primjenjuju na privatne zdravstvene ustanove, bila su glavna vijest u turskim medijima u nedjelju.

Turska ima najveću stopu porođaja carskim rezom među 38 zemalja članica Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, prema najnovijim dostupnim podacima iz 2021. Podaci iz Svjetskog pregleda stanovništva pokazuju 584 carskih rezova na 1.000 novorođenih u Turskoj te godine.

Pitanje je dobilo dodatnu pažnju prošlog vikenda kada su igračice Sivaspora izašle na teren uoči meča Super lige protiv Fenerbahčea noseći transparent ministarstva zdravlja koji promoviše vaginalni porod.

Na transparentu je pisalo “Doğal doğum doğaldır“, što znači “Prirodno rođenje je prirodno”.

Kampanja je izazvala bijes među opozicionim poslanicima, zdravstvenim radnicima i zagovornicima prava žena.

– Kao da zemlja nije imala drugih problema, muški fudbaleri govore ženama kako da rađaju – napisao je Gokče Gokčen, zamjenik predsjednika glavne opozicione Republikanske narodne partije (CHP), na mreži X.

Erdogan je u januaru 2025. proglasio “Godinom porodice”, navodeći opadajuću stopu fertiliteta u Turskoj, koja je 2023. dostigla rekordno nisku razinu od 1,51. Često je pozivao žene da imaju najmanje troje djece.

Svijet

UDAR NA VRH REVOLUCIONARNE GARDE! Kako si iranski komandanti gađani na jednom mjestu u misterioznoj operaciji!

Izraelske obavještajne službe su razradile sofisticiranu operaciju pripreme koja je omogućila sakupljanje ključnih iranskih komandanata na jednom mjestu.

Prema izvorima bliskim izraelskoj vladi, korišćen je složen sistem dezinformacija i psihološkog ratovanja kako bi se iranski vojni vrh naveo da dođe na sastanak u podzemnom komandnom centru.

– Imali smo potpunu kontrolu nad informacijskim tokovima koji su doveli do okupljanja iranskih oficira – izjavio je visoki izraelski zvaničnik.

Duboka infiltracija i priprema terena
Osmomjesečni period priprema uključivao je niz tajnih operacija Mosada na iranskom tlu. Ključni elementi ove faze bili su uspostavljanje tajnih baza za operativce, krijumčarenje specijalne vojne opreme i sistematsko prikupljanje podataka o ciljevima. Posebna pažnja posvećena je iranskim protivvazdušnim sistemima, čije je onemogućavanje bilo preduslov za uspjeh vazdušnih udara. Izraelski specijalci su uspjeli da uspostave kontrolu nad ključnim odbrambenim infrastrukturama prije početka operacije.

Koordinacija sa SAD i međunarodni aspekti
Iako je zvanična američka pozicija bila rezervisana, izvori u Vašingtonu potvrđuju da je postojala intenzivna saradnja na nivou obavještajnih službi. Američki zvaničnici su bili u potpunosti obaviješteni o izraelskim planovima, a pojedini analitičari smatraju da je Vašington pružio i određeni nivo operativne podrške. Ova saradnja ipak nije spriječila izražavanje zabrinutosti od strane nekih američkih kongresmena zbog potencijalnih posledica po regionalnu stabilnost.

Iranski odgovor i perspektive eskalacije

Iranske vlasti su na izraelske napade odgovorile standardnim repertoarom mjera, uključujući lansiranje dronova i prijetnje odmazdom preko posredničkih grupa. Međutim, vojni analitičari primjećuju da Teheran trenutno nema mnogo opcija za direktan odgovor, s obzirom na značajne gubitke u komandnom lancu. Već su nađene zamjene za određene komandante pa uveče možemo očekivati lansiranje iranskih balističkih raketa ka Izraelu. Dugoročno, očekuje se da će Iran nastaviti sa podrškom proiranskim grupama u regionu, dok će se njegov nuklearni program vjerovatno još više ubrzati kao odgovor na ovaj napad.

Šire geopolitičke implikacije
Ova eskalacija sukoba ima značajne posledice po globalnu bezbjednosnu arhitekturu. Rusija i Kina su već osudile izraelske akcije, što ukazuje na dalje zaoštravanje podela u Savjetu bezbjednosti UN. Ekonomski efekti su već vidljivi kroz skok cijena nafte, a eksperti upozoravaju na potencijalne poremećaje u globalnim lancima snabdijevanja. Posebno je zabrinjavajuća mogućnost da se sukob proširi na širu regionu, uključujući Liban i Siriju.

Perspektive i mogući scenariji razvoja događaja
U kratkom roku, očekuje se nastavak izraelskih vazdušnih udara na preostale iranske ciljeve. Srednjoročno, ključno pitanje je da li će iranski režim moći da izdrži pritisak javnosti i moraće da odgovori. Najpesimističniji (ili optimističan za Izrael) scenariji ukazuju na mogućnost potpunog kolapsa iranske državnosti, što bi otvorilo prostor za regionalni konflikt episkih razmjera. Ovaj scenario je za sada malo vjerovatan. U svim slučajevima, međunarodna zajednica se suočava sa najozbiljnijom bezbjednosnom krizom na Bliskom istoku u 21. vijeku.

Nastavi čitati

Svijet

SIRENE ŠIROM IZRAELA! Ogromni oblaci dima nad Tel Avivom

Izraelska vojska saopštila je da će se sirene za vazdušnu uzbunu oglasiti širom zemlje te je pozvala građane da se odmah upute u skloništa, javlja Haaretz.

Glavna dopisnica The Guardiana za Bliski istok, Emma Graham-Harrison, javlja iz Tel Aviva kako se nad gradom čuju brojna presretanja projektila u vazduhu.

Haaretz javlja da je iz Irana lansirano više od 100 raketa, a sirene za uzbunu oglasile su se širom Izraela.
Nad Tel Avivom uzdižu se golemi oblaci dima, vidljivi iznad nebodera u centru grada.

Dim je toliko gust da potpuno nadvisuje visoke zgrade oko sebe.

Zasad nije jasno je li riječ o posljedicama raketnih pogodaka ili presretanja projektila, prenosi Index.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN MOŽE DA NAPRAVI 10 ATOMSKIH BOMBI! Ima 45 puta više obogaćenog urana nego što je dogovoreno

Iran danas ima 45 puta više obogaćenog urana nego što je to bilo predviđeno međunarodnim nuklearnim sporazumom iz 2015. godine, upozorava Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) u svom posljednjem izvještaju. Zalihe obogaćenog urana sredinom maja procijenjene su na čak 9247,6 kilograma, a među njima se nalazi 408,6 kilograma urana obogaćenog do 60%, što je veoma blizu 90% potrebnih za proizvodnju nuklearnog oružja.

IAEA navodi da Iran, teoretski, već sada posjeduje dovoljno materijala za izradu desetak atomskih bombi. Iako Teheran negira da mu je cilj razvoj nuklearnog naoružanja, nivoi obogaćivanja i obim proizvodnje odavno premašuju sve što bi imalo civilnu svrhu.

SAD i Iran nedavno su održali nekoliko rundi pregovora, pokušavajući da se ublaže tenzije, ali izraelski napadi prošlog petka dodatno su zapalili situaciju. Washington je izrazio zabrinutost, a međunarodna zajednica sa zebnjom prati razvoj događaja.

Najvažnija iranska nuklearna postrojenja:
🔹 Natanz – Glavno postrojenje za obogaćivanje urana, smješteno 250 km južno od Teherana. Ima gotovo 70 kaskada centrifuga, od kojih se neke nalaze pod zemljom. Tokom izraelske operacije prošlog petka, upravo je Natanz bio glavna meta.

🔹 Fordo – Tajno izgrađeno postrojenje ispod planine kod svetog grada Qoma. Javnosti je otkriveno tek 2009. godine. Tu su 2023. pronađene čestice urana obogaćenog do 83,7%.

🔹 Isfahan – Postrojenje za pretvorbu urana i izradu nuklearnog goriva. Iran je 2022. najavio izgradnju novog istraživačkog reaktora upravo na toj lokaciji.

🔹 Arak – Reaktor za proizvodnju teške vode i plutonija, čiji je razvoj zaustavljen 2015, ali je Iran najavio da bi mogao biti pušten u rad do 2026. godine.

🔹 Teheran – Nuklearni istraživački centar sa reaktorom koji su još 1967. godine isporučile SAD.

Nuklearne elektrane u pogonu i izgradnji:
🔸 Bušehr – Jedina iranska nuklearna elektrana, sagrađena uz pomoć Rusije. Počela je s radom 2011. i priključena je na mrežu godinu dana kasnije.

🔸 Darkhovin i Sirik – Iran je krajem 2022. počeo gradnju elektrane od 300 MW u Darkhovinu, a početkom 2024. započeti su radovi na ogromnom kompleksu u Siriku, snage čak 5000 megavata.

Dok svijet balansira između diplomatskih pritisaka i ratne retorike, nuklearni kapacitet Irana više nije teorija, već realna prijetnja, čije posljedice mogu promijeniti geopolitičku mapu Bliskog istoka – i svijeta.

Nastavi čitati

Aktuelno