Connect with us

Svijet

ERDOGAN OGORČEN “U Gazi je masakr, a ne rat”

Turski predsjednik Tadžip Erdogan ocijenio je da je izraelska blokada i bombardiranje Gaze u znak odmazde za napad palestinske militantne grupe Hamas nesrazmjeran odgovor koji se svodi na “masakr”.

Uz ponudu Ankare za posredovanje, Erdogan i njegov ministar spoljnih poslova razgovarali su s regionalnim silama i Sjedinjenim Državama.

Izraelski ambasador u Ankari rekao je da je prerano razgovarati o posredovanju.

– Otvoreno se protivimo ubijanju civila na izraelskoj teritoriji. Isto tako, nikada ne možemo prihvatiti masakr bespomoćnih i nevinih u Gazi neselektivnim, stalnim bombardovanjem – rekao je Erdogan na okupljanju svoje stranke.

Obraćajući se vladajućoj stranci u parlamentu, Erdogan je rekao da čak i rat ima “moral”, ali da je eskalacija od vikenda to “vrlo ozbiljno” narušila.

– Sprečavanje ljudi da zadovolje svoje najosnovnije potrebe i bombardovanje kuća u kojima žive civili – ukratko, vođenje sukoba korištenjem svih vrsta sramotnih metoda, nije rat, to je masakr – rekao je, misleći na izraelsko isključenje struje i vode Gazi i uništavanje infrastrukture.

Turska, koja je u prošlosti podržavala Palestince i primala članove Hamasa, radi na popravljanju veza s Izraelom nakon godina neprijateljstva.

Za razliku od Evropske unije i SAD, Ankara ne smatra Hamas terorističkom organizacijom.

Iako otvoreno ne okrivljuje Izrael, Turska je rekla da su borbe rezultat godina nepravde prema Palestincima i da je jedini put do mira formiranje suverene palestinske države uz rješenje s dvije države.

Erdogan je u srijedu kritikujući izraelske “nesrazmjerne” napade na Gazu pozvao svijet da “slijepo” ne stane na jednu stranu.

– Pozivamo zemlje u Americi, Evropi i drugim regijama da zauzmu stav prema stranama koji je pošten, pravedan i utemeljen na humanitarnoj ravnoteži. Svako bi trebalo da se suzdrži od djela koja će kazniti palestinski narod, poput blokiranja humanitarne pomoći – rekao je.

Agencije

Related Topics:

Svijet

UMEROV “Zelenski bi mogao da odustane od dijela Donbasa”

Sekretar ukrajinskog Savjeta za bezbjednost i odbranu Rustem Umerov priznao je na sastanku sa američkim zvaničnicima u Floridi da postoji mogućnost da se predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski odrekne jednog dijela Donbasa, u zamjenu za mirovni sporazum, piše list “Vašington post”, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate sa procesom pregovora.

“Vašington post” piše da će se možda dodatno razgovarati o smanjenju broja vojnika, usljed oštrih kritika koje je ta informacija izazvala, prenio je TASS.

Nastavi čitati

Svijet

OGLASIO SE RUBIO! SAD mijenja Mirovni plan nakon razgovora sa Ukrajinom

Američka i ukrajinska delegacija održale su sastanak u Ženevi, nakon čega se oglasio državni sekretar SAD Marko Rubio i rekao da “SAD prave neke izmjene mirovnog plana”.

SAD pravi izmjene u Mirovnom planu

Nakon toga, američki državni sekretar rekao je da Vašingtonov tim pravi “neke izmjene” u mirovnom planu, očigledno na osnovu ukrajinskih prijedloga.

Dodaje da još uvijek ima posla i da će možda kasnije imati dodatne informacije.

“Imamo veoma dobar radni proizvod koji je već izgrađen na temelju doprinosa svih relevantnih strana uključenih ovdje, i sada smo mogli da prođemo kroz neke od tih stavki, tačku po tačku. I mislim da smo postigli dobar napredak. Naši timovi su sada otišli ​​u svoje sobe dok radimo na nekim od prijedloga koji su nam ponuđeni, tako da radimo na tome, praveći neke izmjene u nadi da ćemo dalje smanjiti razlike i približiti se nečemu sa čime su i Ukrajina i očigledno SAD veoma zadovoljne”, rekao je Rubio nakon sastanka, prenosi Skaj Njuzs.

Ukrajina zadovoljna napretkom

Ukrajinski zvaničnik Andrij Jermak rekao je da je sastanak bio veoma produktivan i dodaje da se stvari kreću ka “pravednom i trajnom miru”.

Izražava zahvalnost SAD, upućujući svoju ličnu zahvalnost predsjedniku Trampu.

Kaže da će delegati danas i narednih dana raditi na zajedničkom prijedlogu sa SAD i evropskim saveznicima, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Aktuelno