Connect with us

Svijet

ERDOGAN PRIČAO O GAZI, pa se sjetio Alije Izetbegovića

Tokom govora na ceremoniji dodjele međunarodnih nagrada za dobročinstvo u glavnom gradu Ankari, turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan je govorio o trenutnoj situaciji u Gazi, spominjući i primjer prvog predsjednika BiH Alije Izetbegovića.

“Veoma sam zadovoljan današnjim najavama Norveške, Irske i Španije da će priznati državu Palestinu”, rekao je Erdogan.

Odluka da se prizna država Palestina dolazi u trenutku kada Izrael nastavlja brutalnu ofanzivu na Pojas Gaze od 7. oktobra 2023. godine, uprkos rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN-a kojom se zahtijeva hitan prekid vatre u enklavi.

“Oni koji pružaju logističku, vojnu podršku okupatorima snose istu odgovornost za krv koja teče u Gazi kao i sami okupatori”, istakao je Erdogan.

Erdogan je izrazio želju da se nastavi rad filantropa na širenju dobrote, bratstva i ljepote u Turskoj i u različitim dijelovima svijeta.

Erdogan se zatim sjetio Alije Izetbegovića, radnog lidera Bošnjaka i kasnijeg člana Predsjedništva dejtonske BiH, za kojeg je rekao da je bio “pobornik i državnik koji je svoj život posvetio slobodi Bosne i Hercegovine, veliki mislilac, ali i iskusan političar koji je vrlo dobro poznavao funkcioniranje globalnog sistema”

“Kada je trebalo, skinuće svoje odijelo i obući vojnu uniformu za svoju zemlju i naciju. Toliko je bio patriota, hrabar, hrabar i uzoran vođa u svakom pogledu. Ne samo njegova borba, nego i njegove ideje, savjeti i riječi bili su primjer. O genocidu u Srebrenici rekao je sljedeće: ‘Šta god učinili, ne zaboravite genocid, jer će se genocid koji se zaboravi ponoviti'”, kazao je Erdogan, prenio je Kliks.

Turski predsjednik je napomenuo da su, nažalost, svi svjedoci bolne istine koja se očituje u primjeru Gaze.

“Od 7. oktobra u Gazi je pred očima cijelog svijeta počinjen jedan od najbrutalnijih genocida ovog stoljeća. Nažalost, više od 15 hiljada djece je ubijeno, 35 hiljada nevinih je ubijeno, više od 80 hiljada Palestinca je stradalo. Gotovo cijela Gaza je pretvorena u ruševine. Zbog toga su Gazu, koja je već bila zatvor na otvorenom, uvelike izgubili ubijajući bebe u inkubatorima, bombardirajući bolnice i bogomolje, napadajući kamione koji dostavljaju pomoć i bacajući bombe na nedužne civile koji čekaju u redu za hranu”, istakao je Erdogan.

Dodao je kako su to sve raditi oružjem, bombama, avionima i bezuslovnom diplomatskom podrškom “onih koji godinama uče ljudskim pravima i slobodama”.

“Niko se ne bi trebao rugati našoj pameti. Niko nas ne smije gledati u oči i lagati. Oni koji pružaju logističku i vojnu podršku osvajačima jednako su odgovorni za krvoproliće u Gazi. Nemojte misliti da tuga jadnih ljudi koji su umrli u Gazi neće biti zapamćena, nemojte misliti da će se tlačitelji izvući sa svojim djelima, nikada. Krv potlačenog naroda Gaze zalijepljena je za čela okupatora i njihovih zaštitnika”, istakao je Erdogan.

Svijet

RUSIJA da ulaže u PRUGU između Jermenije i Azerbejdžana – očekuje Pašinjan

Jermenski premijer Nikol Pašinjan smatra da bi Rusija mogla biti zainteresovana za ulaganje u obnovu željezničke pruge između Jermenije i Azerbejdžana u kontekstu projekta „Trampov put za mir i prosperitet“, prenosi agencija RIA Novosti.
“Trenutno, jermenskim željeznicama upravlja ruska strana – podružnica Ruskih željeznica. Možda će ruska strana biti zainteresovana za investicije kako bi se obnovila željeznička pruga Idževan-Razdan (u Jermeniji), Idževan-Gazah (u Azerbejdžanu). Ovdje će, naravno, biti potrebna saglasnost azerbejdžanske strane“, rekao je Pašinjan.

Takođe je izrazio mišljenje da će projekat biti dobra prilika za početak ekonomske saradnje između Irana i Sjedinjenih Država, kao i Rusije i Sjedinjenih Država.

U tom kontekstu, Pašinjan je podsjetio da jedna iranska kompanija gradi auto-put u Jermeniji u okviru projekta Sjever-Jug.

Prethodno je, nakon Pašinjanovog sastanka sa predsjednicima SAD i Azerbejdžana Donaldom Trampom i Ilhamom Alijevim u Vašingtonu, usvojena deklaracija o parafiranju usaglašenog teksta sporazuma o uspostavljanju mira i međudržavnih odnosa između dvije zemlje od strane ministara spoljnih poslova Jermenije i Azerbejdžana.

U tom smislu, strane su konstatovale potrebu za nastavkom daljih koraka ka potpisivanju i konačnoj ratifikaciji sporazuma i naglasile važnost jačanja mira između zemalja.

U tekstu deklaracije potpisanoj nakon sastanka u Vašingtonu, koju je objavilo jermensko Ministarstvo spoljnih poslova, napominje se da će Jermenija sarađivati sa Sjedinjenim Državama i obostrano dogovorenim trećim stranama kako bi se definisao okvir za sprovođenje programa “Trampov put za međunarodni mir i prosperitet“ (TRIPP) u zemlji. U dokumentu se naglašava odlučnost da se preduzmu sve mjere kako bi se ovaj cilj postigao što je prije moguće.

Ranije je Rojters, pozivajući se na izvore, objavio da Jermenija planira da dodijeli Sjedinjenim Državama ekskluzivna prava za razvoj tranzitnog koridora na duži period, koji će se zvati Trampova ruta za međunarodni mir i prosperitet (TRIPP).

U izvještaju se tvrdi da će ruta funkcionisati u skladu sa jermenskim zakonom, a da će Sjedinjene Države izdati zemljište u podzakup konzorcijumu koji se bavi infrastrukturom i upravljanjem.

Nastavi čitati

Svijet

CIA i FBI – jedini ZAJEDNIČKI direktor PREMINUO u 101. godini

Vilijam H. Vebster, jedina osoba u istoriji SAD koja je bila na čelu i FBI-ja i CIA-e, preminuo je u 101. godini.

Tokom svoje karijere, koja je trajala od kraja 1970-ih do početka 1990-ih, bio je jedan od najistaknutijih američkih državnih službenika, naveo je ABC njuz.

FBI je potvrdio njegovu smrt juče u saopštenju.

Vebster je proveo više od 60 godina u javnoj službi, uključujući službu u američkoj mornarici, kao savezni sudija, direktor CIA-e i direktor FBI-ja od 1978. do 1987. godine.

Na čelu FBI-ja bio je za vrijeme bivših predsjednika SAD, Džimija Kartera i Ronalda Regana, a zatim je bio direktor CIA-e od 1987. do 1991. pod administracijom Regana, a kasnije Džordža H. V. Buša.

Udruženje agenata FBI-ja istaklo je njegov „nepokolebljivi integritet i posvećenost javnoj službi kao uzor za liderstvo u sprovođenju zakona“.

Vebster je rođen 6. marta 1924. u Sent Luisu.

Studirao je na koledžu Amherst i stekao diplomu prava na Pravnom fakultetu Univerziteta Vašington u Sent Luisu.

Služio je kao poručnik američke mornarice tokom Drugog svjetskog rata i Korejskog rata.

Radio je kao advokat, tužilac, a zatim sudija prije nego što je preuzeo funkciju direktora FBI-ja.

Nastavi čitati

Svijet

ŠTA ZNAČI BITI BOGAT U NJEMAČKOJ? Samcu dovoljan ovaj iznos mjesečno!

Njemački menadžeri ponovo su prošle godine zarađivali više novca, pokazala je studija. Između 2023. i 2024. godine, anketirani rukovodioci dobili su prosječno povećanje plate od 2,8 odsto.

Njihova prosječna ukupna naknada tako je porasla na 327.045 evra godišnje. Za poređenje, prosječna njemačka plata iznosi oko 55.600 evra godišnje, pokazuju podaci Saveznog zavoda za statistiku.

Više novca na jugu nego na istoku

Prema studiji, regionalne razlike u platama menadžera i dalje su značajne. Na primjer, menadžeri u tradicionalno ekonomski jakim saveznim pokrajinama Baden-Virtemberg i Bavarska primaju najviše plate (prosjek od 328.947 evra), dok se najniže plate (prosjek od 248.263 evra) isplaćuju u istočnim njemačkim pokrajinama.

Međutim, uloga naknada povezanih s učinkom povećana je između 2023. i 2024, pokazuje studija: dok je 78 odsto plata bilo fiksnih iznosa 2023. godine, ta brojka pala je na samo 66 odsto prošle godine. To znači da se menadžeri više nagrađuju za uspjeh kompanije ili smatraju odgovornima za njen neuspjeh nego ranije.

Kada se smatra da ste bogati u Njemačkoj?

Međutim, radnici se smatraju bogatima znatno ranije: prema analizi Kelnskog instituta za ekonomska istraživanja (IW), samci u Njemačkoj smatraju se bogatima sa neto mjesečnom platom od 5.780 evra ili više. To je gotovo 70.000 evra neto godišnje. Prema proračunima IW-a, samo četiri odsto ljudi u Njemačkoj dostiže taj nivo.

Za četvoročlanu porodicu, plata mora biti odgovarajuće veća da bi se smatrala višom klasom. Prema IW-u, takva porodica dostiže magični prag i smatra se bogatom samo ako njen zajednički neto prihod iznosi 11.700 evra mjesečno. To je jednako 140.400 evra neto godišnje.

Njemačko Ministarstvo rada i socijalnih pitanja definiše visoki prihod kao onaj koji “ima više od dvostrukog ili trostrukog medijlnog neto ekvivalentnog prihoda ukupnog stanovništva”. Prema toj definiciji, samac se smatra bogatim ako ima najmanje 3.920 evra neto mjesečno.

Plata i imovina nisu isto

Ali oprez: plata i imovina nisu isto. Studija se odnosi samo na platu, tj. novac koji redovno stiže na bankovni račun svakog mjeseca.

Pored finansijske imovine koja se čuva na računima ili u investicionim fondovima, bogatstvo uključuje i nekretnine, ulaganja u kompanije, penzijska prava i životna osiguranja.

Prema nedavnoj studiji njemačke Bundesbanke, Nijemci imaju prosječnu neto imovinu od 324.800 evra, prenosi Fenix Magazin.

Nastavi čitati

Aktuelno