Predizborna turneja premijera Save Minića juče je nastavljena u Vušegradu posjetom “Hidroelektranama na Drini”, ali i dječijem vrtiću “Neven”, gdje je djeci podijelio slatkiše. Predsjednik Vlade istakao je da sve što se radi u Srpskoj ima smisla samo ako je zbog djece i njihove budućnosti.

-Imali smo dobru hidrološku godinu. U narednim danima ćemo da razgovarmo o proizvodnoj cijeni električne energije. Želimo da Hidroelektrane na Drini budu u pravom svjetlu prezentovane, ali da radnici, lokalna zajednica, na kraju krajeva i Republika Srpska ima korist koja se jednim djelom topi kroz malu proizvodnu cijenu-rekao je Minić.

Doboju ništa novo! Kao i uvijek pred izbore, gradski budžet je naglo narastao, ovog puta za čak 60 odsto, ili za 50 miliona KM. Tako će gradska kasa biti teška rekordnih 132,8 miliona KM, piše Srpskainfo

Odbornik opozicionog SDS, Stefan Gavrić, tvrdi da to nije rebalans budžeta, nego “rebalans predizborne kampanje SNSD”.

– Budžet Grada Doboja povećava se sa 83,02 miliona na čak 132,8 miliona KM. To je skoro 50 miliona maraka više za svega nekoliko mjeseci. Ovoliko uvećanje budžeta ne znači da će građani živjeti bolje,nego da će SNSD raspolagati sa skoro 50 miliona maraka više koje će, bez jasnihkriterijuma i potpune transparentnosti koristiti neposredno pred izbore – poručuje Gavrić.

On podsjeća da povećanje budžeta nije zasnovano na realnim osnovama, jer izvorni prihodi grada nisu značajnije porasli. Ali, zato se “infuzija” sa republičkog noivoa, gdje takođe vlada SNSD povećena čak 10 puta.

– Poreski prihodi povećani su svega nekoliko procenata, dok transferi iz republičkog budžeta rastu sa 3,8 miliona na čak 38,4 miliona KM. Samo po zaključku Vlade Republike Srpske Doboj dobija dodatnih 17 miliona KM za kapitalne projekte, iako nigdje nije rečeno za koje projekte i kada će oni biti realizovani – kaže Gavrić.

On ističe da je veliko pitanje zašta sav taj novac u Doboj dolazi baš uoči izbora i na šta silni milioni biti spiskani.

– Desetine miliona planiraju se kroz stavke koje ostavljaju ogroman prostor za netransparentno trošenje. Tako se izdaci za izgradnju i pribavljanje zgrada, objekata i zemljišta povećavaju na više od 30 miliona KM. Možemo samo pretpostaviti da će gradska vlast, po oprobanom receptu, za basnoslovne cifre kupovati zemljište i poslovne prostore od dobojskih dvorskih firmi – ističe Gavrić.

U opoziciju su, takođe, primijetili da značajno rastu izdaci za grantove sportskim društvima i klubovima: umjesto planiranih pola miliona, biće im podijeljeno čak 2 miliona KM, a i udruženja građana i vjerske zajednice će dobiti po milion KM.

Višestruko su uvećane i stavke za “pružanje stručnih usluga”.

Već odavno je u Doboju praksa da gradski budžet pred izbore naglo poraste, a da onda u neparnim neizbornim godinama naglo splasne, pa nema novaca čak ni za isplatu plata u javnom sektoru ili naknada odbornicima u Skupštini Grada.

Kako je ranije pisala Srpskainfo, zbog ovakvog “modela poslovanja” Doboj je postao jedna od najzaduženijih lokalnih zajednica u Republici Srpskoj i BiH.

Tako je u izbornoj 2022. godini gradski budžet Doboja, napumpan kreditima, dostigao tada rekordnih 73 miliona KM. Danas je taj budžet skoro duplo veći.

Iapk, iako je gradska kasa bila nabildana pred izbore, već naredne, 2023. godine, nastala je suša i plate su počele da kasne.

Zahvaljujući zaduživanju uz garancije Vlade RS, te milionskim davanjima iz republičkog budžeta uoči izbora, budžet grada Doboja je u posljednjih 10 godina narastao za nevjerovatnih 4 puta, ili za 400 odsto.

Naime 2016. gradski budžet je iznosio 34,5 miliona KM, a ove godine je narastao na 132,8 miliona KM.

Znači li to da građani Doboja žive 4 puta bolje nego 2016. godine?

– Građani Doboja ćer živjeti bolje tek onda kada svaka marka iz gradske kase bude utrošena transparentno i u njihovom interesu, a ne u interesu jedne političke stranke. Doboj ne smije biti izborni bankomat SNSD – poručuje Gavrić.

Srpskainfo

Da je država istinski partner privredi, a ne njen najveći trošak, jednim potezom mogla bi istovremeno da pomogne i radnicima i poslodavcima. Upravo zato je smanjenje poreza i doprinosa na rad jedna od najvažnijih ekonomskih mjera koje Republika Srpska može da donese, poručio je predsjednik Gradskog odbora Pokreta sigurna Srpska Bijeljina Miloš Stanišić.

„Prosječna junska neto plata u Republici Srpskoj iznosila je 1.698 KM, dok je prosječna bruto plata bila 2.620 KM. To znači da na poreze i doprinose odlaze 922 KM. To je ozbiljno opterećenje i za radnika i za poslodavca. Zato je potpuno legitimno pitanje da li je sistem postavljen tako da podstiče rad ili ga kažnjava“, ističe Stanišić.

On podsjeća da vlast godinama govori o borbi protiv sive ekonomije, ali da istovremeno izbjegava ključnu reformu.
„Ako je cilj manje rada na crno i veće plate, onda se postavlja pitanje zašto godinama ne smanjujete opterećenje rada. Dobra država ne razmišlja kako da uzme što više. Dobra država razmišlja kako da privreda stvori više, a da radnicima od njihovog rada ostane više.“

Stanišić naglašava da niko ne bi trebalo da bude primoran da traži rješenja van sistema.

„Zadatak države je da napravi sistem u kojem se isplati poslovati legalno. Uvjeren sam da bi veliki broj poslodavaca bez razmišljanja isplaćivao cijele plate preko računa kada bi opterećenje rada bilo razumnije. S druge strane, dodatni nameti ili zadržavanje ovako visokih poreza mnogim preduzećima ozbiljno ugrožavaju poslovanje“, kaže Stanišić.

Prema njegovim riječima, suština problema je što godinama nisu sprovedene reforme koje bi rasteretile privredu i omogućile veće plate.

„Povećavati plate, a ne mijenjati sistem oporezivanja, nije trajno rješenje. To može dovesti do smanjenja broja zaposlenih, usporavanja investicija i dodatnog pritiska na privredu“, rekao je Stanišić. On je uvjeren da bi veliki broj poslodavaca bez razmišljanja isplaćivao cijele plate preko računa kada bi opterećenje rada bilo razumnije.

„Država ne treba da se bori protiv koverti samo inspekcijama. Treba da napravi sistem u kojem koverte više nikome nisu potrebne“, rekao je Stanišić.

Na kraju, Stanišić postavlja pitanje koje se, kako kaže, tiče svakog radnika u Republici Srpskoj:
„Šta bi većini radnika danas više značilo – povećanje plate od 66 KM ili da im od njihovog rada ostane nekoliko stotina maraka više zato što je država konačno rasteretila rad? To je pitanje na koje građani zaslužuju jasan odgovor.“

(BN) Foto: PSS