Connect with us

Svijet

EU planira uvođenje DIGITALNOG EVRA, šta to znači za BiH?

Evropska centralna banka (ECB) u narednom periodu namjerava da uvede digitalni evro, koji bi uključivao offline funkcionalnost koja bi korisnicima nudila nivo privatnosti sličan gotovini, za plaćanja u fizičkim trgovinama i između pojedinaca.

Iz ECB-a su objavili prvi izvještaj o pripremnoj fazi digitalnog evra, koji su započeli 1. novembra prošle godine, a sve s ciljem postavljanja temelja za potencijalno izdavanje digitalnog evra.

– Kada plaćaju offline, detalji ličnih transakcija bili bi poznati samo platiocima i primaocima, te ne bi bili dijeljeni s pružaocima platnih usluga, eurosistemom ili bilo kojim pružaocima podržavajućih usluga.

Tokom posljednjih mjeseci ECB je dogovorio tehničke opcije potrebne za garanciju da će online transakcije digitalnim evrom pružiti još viši nivo privatnosti od trenutnih rješenja digitalnog plaćanja, uz istovremeno osiguravanje snažne zaštite krajnjih korisnika od prevara.

Eurosistem bi koristio najsavremenije mjere, uključujući pseudonimizaciju, hashing i enkripciju podataka, kako bi osigurao da ne može direktno povezati transakcije digitalnim evrom s određenim korisnicima – objasnili su iz Evropske centralne banke.

Dodali su da bi, u skladu sa trenutnom praksom, pružaoci platnih usluga imali pristup samo ličnim podacima koji su potrebni za osiguranje usklađenosti sa zakonima EU, poput propisa o suzbijanju pranja novca.

– Za korištenje podataka u komercijalne svrhe, pružaoci platnih usluga trebalo bi da imaju izričitu saglasnost korisnika. Kao izdavalac i pružalac platne infrastrukture za digitalni evro, ECB će biti pod nadzorom nezavisnih tijela za zaštitu podataka koja će pratiti njenu usklađenost s Evropskom odredbom o zaštiti podataka (EUDPR) i Opštom odredbom o zaštiti podataka (GDPR) – naveli su iz ECB.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za Nezavisne novine da bi uvođenje digitalnog evra olakšalo plaćanja u online prostoru i na taj način omogućilo funkcionalniju online trgovinu.

– Njegovim uvođenjem bi se prevazišla ograničenja za digitalna plaćanja oličena u standardnim bankarskim uslugama kao što su prenosi sredstava i kartična plaćanja. ECB želi da osigura na evropskom prostoru jedinstven koncept koji će u cjelosti biti evropski – objašnjava Mlinarević.

Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina će shodno svojoj opredijeljenosti za evropske integracije, a i dominantnoj trgovinskoj povezanosti sa EU, morati pratiti ove trendove.

– Imajući u vidu da bankarski sektor BiH dominantno čine bankarske grupacije iz EU, za očekivati je da će vrlo brzo digitalni evro biti i u njihovoj ponudi. To će biti ubrzano i činjenicom da će ECB plaćati naknade bankama koje budu nudile usluge digitalnog evra – zaključio je Mlinarević.

Nezavisne

Related Topics:

Svijet

OVO JE PLAN ZA GRENLAND U 4 TAČKE: Tramp označio dvije zemlje kao ključne neprijatelje

Procurio plan za Grenland u četiri tačke.

Izvori bliski američkim obavještajnim službama otkrili su za “Wall Street Journal” osnovne odredbe nacrta plana o Grenlandu u četiri tačke. Ovaj plan su dogovorili u srijedu 21. januara američki predsjednik Donald Tramp i Generalni sekretar Mark Rute i nakon tog sastanka je Tramp odustao od uvođenja carinskih mjera evropskim NATO članicama.

Prema tim izvorima, plan se sastoji od četiri ključne tačke. Prema informacijama tih izvora, sporazum o aneksiji Grenlanda je blizu što je potvrdio i sam Tramp danas na putu za Vašington iz Davosa.

Kako glasi plan za Grenland u četiri tačke?
Prvi nacrt plana ima četiri ključne tačke. To su:

Sjedinjene Američke Države povlače sve carinske prijetnje evropskim članicama NATO pakta
Golden dome (zlatna kupola, protivraketni štit) se gradi preko Grenlanda, štitiće SAD, Kanadu i Grenland
Evropska unija daje Sjedinjenim Američkim Državama pravo veta na sve odluke vlade Grenlanda i Danske vezane za investicijske angažmane država nečlanica Alijanse
Članice Evropske unije, prije svega članice NATO saveza, moraće da povećaju budžet za odbranu u Sjevernom i Baltičkom moru
Fokus je na kolektivnoj odbrani od Narodne Republike Kine i Ruske Federacije. Sjedinjene Američke Države označile su ove dvije države kao glavnog, zajedničkog neprijatelja.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP JASAN I GLASAN! Nakon razgovora sa Zelenskim – rat mora da prestane ODMAH

Donald Tramp, američki predsjednik, izjavio je danas, 22. januara, da je razgovor sa Volodimirom Zelenskim, ukrajinskim predsjednikom bio veoma dobar, da je to proces koji traje, da svi žele da se rat završi i da mora da prestane.

On je novinarima u Davosu, nakon sastanka, a na pitanje da li postoji šansa za postizanje dogovora danas rekao da ćemo vidjeti šta će da se dogodi, prenosi Sky News.

-Sastajemo se s Rusijom, to će se održati sutra, a sastaćemo se i sa predsjednikom (Rusije, Vladimirom) Putinom. Imao sam veoma dobar sastanak sa predsjednikom Zelenskim, svi žele da se rat završi-rekao je on.

Prema njegovim riječima ima još dosta toga da se uradi ka okončanju rata.

-Rat mora da prestane. Nadamo se da će prestati. Mnogo ljudi je ubijeno- rekao je Tramp koji je odbio da otkrije sve detalje razgovora, prenosi Tanjug.

Dodao je i da sa Zelenskim nije razgovarao o tome da Ukrajina pristupi “Odboru za mir”.

Nastavi čitati

Svijet

DRŽALA 25 GODINA ŽENU KAO ROBINJU, pa imala dvije riječi za žrtvu (VIDEO)

Žena koja je četvrt vijeka držala tinejdžerku zatvorenu u užasnim uslovima odbila se izviniti svojoj žrtvi pred sudom.

Amanda Vikson (56) preuzela je brigu o mladoj ženi – kćerci svog prijatelja – sada već davne 1995. godine i podvrgla ju je procesu mučenja dugom 25 godina.

Kraljevski sud u Gloučesteru čuo je da je žena redovno tučena, a udarana je i drškom metle, tekućina za pranje posuđa joj je sipana niz grlo, a izbjeljivač joj je prskan po licu.

Žena, koja je sada u srednjim četrdesetima, imala je 16 godina kada se uselila u prljavi dom majke desetoro djece Vikson i tamo ostala do 2021.

Hrana joj je bila ograničena i nije mogla napustiti kuću. Bila je prisiljena tajno se prati noću i tjerana je da radi kao “kućna robinja”.

Viksonova je od strane porote proglašena krivom po šest tačaka optužnice, uključujući prisilni rad, protivpravno lišavanje slobode i napad, a nije pokazala kajanje izvan suda nakon što je otkrila da će biti uslovno puštena uz kauciju prije izricanja presude 12. marta.

Na pitanje šta ima reći svojoj žrtvi, odgovorila je: “Ne puno.” Na pitanje da li joj je žao, rekla je: “Ne. Nikad to nisam učinila.”

Na pitanje je li bila “čudovište” dok je stala zapaliti cigaretu, odgovorila je: “Reci šta misliš?”

A nakon što joj je rečeno da bi mogla dobiti 10-godišnju zatvorsku kaznu, Viksonova je odgovorila: “Znam to. Mislite li da sam glupa? Mislite li da to ne znam?”, prenosi “Mirror”.

Nastavi čitati

Aktuelno