Connect with us

Svijet

EU uvela nove sankcije Rusiji, SPOMENULI I SRBIJU

Savjet Evropske unije danas je, povodom druge godišnjice rata u Ukrajini, usvojio 13. paket pojedinačnih i ekonomskih sankcija EU protiv Rusije, prenosi Tanjug.

Kako se navodi u saopštenju, riječ je o restriktivnim mjerama protiv “Putinovog režima, onih koji su odgovorni za održavanje njegovog nezakonutog, ničim izazvanog i neopravdanog agresorskog rata i onih koji to značajno podržavaju”.

U okviru 13. paketa sankcija uvode se restriktivne mjere za dodatnih 106 pojedinaca i 88 subjekata koji su, kako se tvrdi, “odgovorni za radnje koje podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine”, čime se na crnoj listi EU u vezi sa ovim akcijama sada nalazi više od 2.000 pojedinaca i entiteta. U saopštenju se navodi da se nove sankcije prvenstveno odnose na vojni i odbrambeni sektor i povezane pojedince, “uključujući one koji su uključeni u isporuku naoružanja Sjeverne Koreje Rusiji”, kao i na članove pravosuđa, lokalne političare i ljude odgovorne za, kako se tvrdi, “ilegalnu deportaciju i vojno prevaspitavanje ukrajinske djece”.

Pojedinci i subjekti koji su na listi sankcija podliježu zamrzavanju imovine, a građanima i kompanijama EU zabranjeno je da im stave sredstva na raspolaganje. Fizička lica, uz to, podliježu i zabrani putovanja, koja im onemogućava ulazak ili tranzit preko teritorija EU. Kada je reč o uvozno-izvoznim kontrolama i restrikcijama, Savjet je dodao 27 novih subjekata na listu onih koji, kako se tvrdi, direktno podržavaju ruski vojni i industrijski kompleks u ratu protiv Ukrajine i oni će biti predmet strožih izvoznih ograničenja u vezi sa robom i tehnologijom dvostruke namjene, kao i robom i tehnologijom koji bi mogli da doprinesu tehnološkom unapređenju ruskog odbrambenog i bezbjednosnog sektora.

Kako se tvrdi, neki od ovih subjekata nalaze se u trećim zemljama kao što su Indija, Šri Lanka, Kina, Kazahstan, Tajland, Turska i Srbija i “uključeni su u zaobilaženje trgovinskih ograničenja, drugi su ruski subjekti uključeni u razvoj, proizvodnju i snabdevanje elektronske komponente za ruski vojni i industrijski kompleks”.

Brisel je na listu zabranjenih artikala dodao i komponente za razvoj i proizvodnju bespilotnih letilica i ograničenja na izvoz robe “koja posebno doprinose unaprjeđenju ruskih industrijskih kapaciteta, kao što su električni transformatori”. Velika Britanija je današnjom odlukom dodata na listu zemalja partnera koje primenjuju set restriktivnih mjera na uvoz gvožđa i čelika iz Rusije, kao i set mjera kontrole uvoza koje su suštinski ekvivalentne mjerama EU.

Svijet

TRAMPOV NOVI HVALOSPJEV “Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti”

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da predstavnici SAD u Rusiji pokušavaju tokom sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da utvrde postoji li moguće rješenje za Ukrajinu.

– Pokušavamo da riješimo ovo pitanje. Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti, a naši ljudi su trenutno u Rusiji da vide da li možemo postići rješenje. To je teška situacija – rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući. Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovara sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Stivom Vitkofom u Moskvi. Vitkofova posjeta je njegova šesta ove godine.

Mediji navode da su ruskoj strani prisustvovali pomoćnik Jurij Ušakov i generalni direktor RFDIF-a, specijalni predstavnik predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.

Na američkoj strani pored Vitkofa učestvuje i Džared Kušner, zet predsjednika Trampa.

Nastavi čitati

Svijet

Vlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA

Vlada Bugarske povukla je nacrt budžeta za 2026. godinu nakon velikih demonstracija u Sofiji, samo mjesec dana prije nego što bi zemlja trebala da uvede evro.

Više desetina hiljada ljudi izašlo je juče na ulice glavnog grada kao znak protesta povodom budžeta koji je usvojen u prvom čitanju u parlamentu.

Demonstranti su pozvali na smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje i penzije i upozorili da bi budžet mogao da ostavi prostor za korupciju.

Organizatori su saopštili da je 50.000 ljudi prisustvovalo mitingu koji je počeo mirno, ali se završio neredima u sjedištu jedne od vladajućih partija.

Maskirana lica su bacala petarde, boce, konzerve i druge predmete na policiju, koja je upotrijebila suzavac i biber sprej.

Prijavljeno je da je bilo povrijeđenih na obje strane, a 71 osoba uhapšena je zbog vandalizma.

Nastavi čitati

Svijet

PITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi

Rusija je 30. marta 1867. potpisala ugovor za koji mnogi tvrde da je bio jedan od najvećih ekonomskih promašaja u istoriji. Aljaska je tada iz ruskih prešla u ruke Sjedinjenih Američkih Država.

Vrijednost posla iznosila je 7,2 miliona dolara. Hektar zemlje plaćen je 35 centi. Kada se 7,2 miliona dolara prebace u današnju vrijednost, Amerikanci su Aljasku platili 125 miliona dolara.

U cjeloj priči najzanimljivije je to da su u vrijeme kupovine Aljaske mnogi u Americi bili protiv tog posla. Aljaska je bila nenaseljena. U Vašingtonu su Aljasku zvali zaleđena pustahija. Ipak, pronalazak zlata je promijenio sve. Aljaska je jedno od deset najbogatijih mjesta na svijetu. Aljaska ima ogromne zalihe rudnog bogatstva sa nalazištima uglja, bakra, zlata, srebra, cinka, olova. Tu su i nalazišta nafte, prirodna bogatstva, ribolov. Amerikanci su platili kap vode u moru bogatstva.

Krimski rat
Postavlja se pitanje zašto je Rusija prodala Aljasku. Jesu li u Moskvi znali kakvu grešku prave? Odgovor na to pitanje je manje bitan pred činjenicom da je Rusija praktično bila primorana na prodaju Aljaske. Naime, Rusija je 1856. godine izgubila Krimski rat koji je vodila protiv Francuske, Velike Britanije i Otomanske imperije. Rusija je bila poražena, ponižena i ekonomski iscrpljena. Rusiji je trebao novac za oporavak, a imperator Aleksandar Drugi plašio se da neće moći da kontroliše Aljasku jer se ona graničila sa Kanadom kojom je upravljao vječiti ruski neprijatelj – Velika Britanija.

U Moskvi su bili ubjeđeni da su napravili odličan posao. Dobili su svjež novac i rešili se potencijalnog problema – novog rata sa Velikom Britanijom. Osim toga, prodajom Aljaske Americi postavili su temelje budućeg odnosa snaga na Tihom okeanu koji će kontrolisati Vašington. Tako je ostalo do danas. Jedino se postavlja pitanje da li taj status danas odgovara Moskvi. Vjerovatno ne, piše Politikin magazin.

Nastavi čitati

Aktuelno