Srpska pravoslavna crkva i vjernici u petak, 28. avgusta, obilježavaju Uspenje Presvete Bogorodice, poznato u narodu kao Velika Gospojina.
Ovo je jedan od najpoštovanijih praznika u hrišćanskom svijetu, koji se u crkvenom kalendaru ističe crvenim slovom. Tog dana se ne obavljaju teški poslovi – vrijeme je rezervisano za molitvu, porodična okupljanja i duhovni mir.

Značaj Velike Gospojine
Velika Gospojina posvećena je Presvetoj Bogorodici, koju vjernici od davnina smatraju zaštitnicom doma i porodice. Praznik simbolizuje dan kada se Bogorodica upokojila, vaznijela na nebesa i „predala svoj duh u ruke Spasitelja“. Upravo zbog ovih događaja, dan ima posebno mesto u srcima vernika, podsećajući na ljubav, veru i snagu koju Majka Božija neprestano pruža onima koji joj se obraćaju u molitvi.

Uspenje Presvete Bogorodice jedan je od pet Bogorodičinih praznika. Pre ovog velikog dana prethodi dvonedjeljni Gospojinski post, koji ove godine traje od 14. do 28. avgusta.

Na samu Veliku Gospojinu, vjernici poste do jutarnje liturgije i pričešća. Kako praznik ove godine pada u četvrtak, obrok poslije službe može biti mrsan.

Izuzetak: Ako praznik pada u srijedu ili petak, posti se i tog dana po strogom redu – riba, vino i ulje – kao izraz poštovanja prema Bogorodici i crkvenim običajima.
Narodni običaji
Velika Gospojina se od davnina smatra praznikom žena i majki. U narodu je običaj da se ne rade teški poslovi niti započinju novi poduhvati.

Jedan od najljepših običaja jeste branje ljekovitih biljaka i trava, jer se vjeruje da je njihovo dejstvo tada najjače. Posebno se ističe bosiljak, koji se smatra božanskom biljkom. Žene ga dodaju u jela kako bi zaštitile ukućane od zla i prizvale blagoslove Presvete Bogorodice. Osim bosiljka, beru se i borovnice i druge lekovite trave, vjerujući da će donijeti zdravlje i blagostanje porodici.

Glas Srpske

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje pretežno sunčano i vrlo vruće vrijeme, uz prolaznu oblačnost i temperaturu vazduha do 41 stepen Celzijusov.

Minimalna temperatura vazduha biće od 16 u kotlinskim predjelima na istoku do 21 na sjeveru i zapadu, na jugu do 25 stepeni, u višim predjelima od 13, a maksimalna od 36 do 41, u višim predjelima od 31 stepen.

Duvaće umjeren, a na udare i jak vjetar zapadnih smjerova, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Dugotrajna suša i ekstremno visoke temperature dovele su rijeke u Bosni i Hercegovini do kritično niskih vodostaja, pojedina riječna korita gotovo su presušila, a stručnjaci upozoravaju da problem nije samo trenutni nedostatak vode već i dugoročne posljedice po ekosistem i podzemne zalihe.

Većina rijeka u BiH trenutno je na minimumu, a posebno zabrinjava stanje rijeke Bosne, za koju mještani Zenice kažu da nikada plića nije bila, piše BHRT.

Dugotrajni nedostatak padavina ostavlja posljedice i na izvore vode i rezervoare, a hidrolog Muriz Spahić upozorava da se podzemne zalihe vode troše, ali i da im je za obnovu potrebno vrijeme. „Ove zalihe voda koje se obrazuju u podzemlju i one su potrošive i one su iskoristive i one nestaju, troše se sve kao i drugi resursi, ali ovi resursi moraju da se obnavljaju“, rekao je Spahić.

Poseban problem predstavlja činjenica da nizak vodostaj ugrožava riječne ekosisteme.

Na pojedinim mjestima riječni tok je već prekinut, što može da ima posljedice za čitav lanac ishrane. Ekolog Ismir Smajić kaže da je na nekim rijekama prekinut riječni tok i da, ukoliko se ugrozi jedan gradivni element ekosistema, čitav ekosistem može da dođe u problem, kao i čitav lanac ishrane.

Najavljene padavine mogle bi privremeno popraviti stanje, ali stručnjaci upozoravaju da kratkotrajne kiše nisu dovoljne za nadoknadu dugotrajnog deficita vode.