Connect with us

Politika

EVO KAKO SE TROŠE NARODNE PARE! Suspendovanim sudijama i tužiocima isplaćeno SKORO MILION MARAKA

Do kraja januara 2024. godine pet državnih sudija i tužilaca naplatili su tokom suspenzije stotine hiljada maraka od Državnog suda i Tužilaštva.

Riječ je o predsjedniku Suda BiH Ranku Debevecu, sudiji Dalidi Burzić, kao i tužiocima Goranu Salihoviću, Boži Mihajloviću i Diani Kajmaković, koji su udaljeni sa dužnosti zbog krivičnih istraga, odnosno postupaka koji su pokrenuti protiv njih, piše BIRN.

Prema podacima Suda BiH, Dalidi Burzić je od 2. septembra 2022. godine do 25. januara ove godine isplaćeno 98.685 KM.

Tokom suspenzije sa mjesta predsjednika Suda BiH Ranko Debevec je od 21. decembra 2023. do 25. januara ove godine dobio 8.701 KM.

Jedan od najduže suspendovanih nosilaca pravosudnih funkcija je bivši glavni tužilac BiH Goran Salihović, koji je, prema podacima Visokog sudskog u tužilačkog svajeta, pod suspenzijom od septembra 2016. godine, a do februara ove godine primio je najmanje 342.200 KM na ime osnovne plate.

Tužilaštvo BiH tereti Salihovića da je pribavio imovinsku korist u iznosu većem od 80.000 KM, odnosno da je kao glavni tužilac BiH od februara 2013. do septembra 2016. godine postupao suprotno odluci o uslovima i načinu korištenja sredstava za reprezentaciju i poklone, čime je prekoračio limit potrošnje u zemlji i inostranstvu na mjesečnom nivou.

Suđenje i Salihovićeva suspenzija još traju.

Drugi po dužini trajanja suspenzije je tužilac Božo Mihajlović, kojem je do februara ove godine isplaćeno najmanje 315.400 KM na ime osnovne plate.

Mihajloviću privremeno udaljavanje sa službene dužnosti traje od marta 2017. godine, kada je Kancelarija disciplinskog tužioca zatražila njegovu suspenziju zbog krivične istrage za nesavjestan rad u službi.

U junu 2020. godine sud ga je osudio na pet godina zatvora, ali je u drugostepenom postupku presuda ukinuta i predmet prebačen Opštinskom sudu u Sarajevu. I u ovom slučaju suđenje i dalje traje, kao i suspenzija.

Diana Kajmaković, koja je od 31. oktobra 2022. godine suspendovana sa mjesta zamjenika glavnog tužioca BiH, do februara ove godine primila je najmanje 57.000 KM po osnovu plate, prenosi Birn.

Disciplinska tužba protiv Kajmakovićeve podnesena je nakon istrage pokrenutu početkom oktobra 2022. godine, nakon što su joj Sjedinjene Države uvele sankcije, uz objašnjenje da je odgovorna za korupciju ili saučesništvo u korupciji, te potkopavanje demokratskih procesa ili institucija na zapadnom Balkanu.

Prema konačnoj odluci VSTS-a, Kajmakovićeva je smijenjena sa pozicije zamjenika glavnog tužioca, na mjesto tužioca Tužilaštva BiH. Ovom odlukom njena suspenzija je prestala da traje, ali ju je VSTS ponovno suspendovao do okončanja krivične istrage Tužilaštva BiH.

Iz Tužilaštva i Suda BiH ističu da, u skladu sa važećim odlukama, suspendovani ostvaruju sva prava iz radnog odnosa, odnosno primaju punu platu dok su pod suspenzijom.

Prema Zakonu o platama i naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH, osnovna mjesečna plata tužioca Tužilaštva BiH iznosi 3.800 KM, a za glavnog tužioca 4.400 KM.

Zakonom je predviđeno da se osnovna mjesečna plata svakog sudije i tužioca povećava za 0,5 odsto za svaku punu godinu radnog staža, najviše do 40 godina.

BIRN

Politika

ČOVIĆ PROTIV DODIKA “Presuda Suda BiH se mora poštovati”

Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH u razgovori za Raport komentarisao je pravosnažnu presudu Miloradu Dodiku i poručio da je to veliki problem za sve u BiH. “Naravno da je veliki problem za sve nas u BiH. To je novi izazov s kojim ćemo se morati iznijeti. Svako od nas ima različito mišljenje o toj presudi, pa i ja. Nisam je komentarisao uopšte, niti želim. Ona se mora provesti, bez obzira ko šta mislio oko nje”, jasan je Čović.

Kako kaže, pravosudne institucije se moraju do kraja poštovati, bez obzira što kažem da nismo nekada zadovoljni odlukama, načinom rada.

“Ne želim da upadam u zamku da na bilo koji način vršim pritisak, a vidjeli ste da je bilo pritisaka, ako ne bude presuda ovakva ili onakva pozvaće se ljudi na ulice.

Sve su to omče, na isti način, samo iz drugih pozicija. Ja želim da se poštuje Ustav i da se zaštite osnovni elementi funkcioniranja BiH i to je tačka na to”, naveo je Čović.

(Raport)

Nastavi čitati

Politika

REJTING OSTAO ISTI! BiH zadržala OCJENU “B+” prema međunarodnoj agenciji

Međunarodna rejting agencija “S&P Global Ratings” zadržala je kreditni rejting Bosne i Hercegovine, ‘B+’ sa stabilnim izgledima.
U izvještaju za Bosnu i Hercegovinu, analitičari S&P navode da konsolidovana fiskalna pozicija opšte vlade u BiH i dalje predstavlja snagu rejtinga, saopštila je Centralna banka BiH.

Predviđa se da će budžetski deficiti u prosjeku biti ispod 1% BDP-a godišnje u periodu 2025-2028, što će rezultirati stabilizacijom neto duga opšte vlade na 21% BDP-a do 2028. godine. Nešto manje od 60% konsolidovanog bruto duga opšte vlade otpada na službene bilateralne i multilateralne kreditore s dugim rokovima dospijeća i povoljnim kamatnim stopama. Shodno tome, analitičari predviđaju da će troškovi servisiranja duga u BiH ostati ograničeni do 2028. godine, u prosjeku 2,6% vladinih prihoda, što je nisko u globalnom poređenju.

Analitičari dalje navode da je ekonomski rast usporen usljed slabe potražnje glavnih trgovinskih partnera BiH u EU, te se očekuje skroman realni rast od 2,5% ove godine, prije blagog oporavka od sljedeće godine. Deficiti tekućeg računa, kako se očekuje, ostaće niski u naredne četiri godine, u prosjeku nešto iznad 3% BDP-a. Prema ocjeni analitičara, Bosna i Hercegovina će zadržati aranžman valutnog odbora, koji predstavlja i važno političko sidro za lokalnu ekonomiju.

Prema navodima analitičara, S&P bi mogao sniziti kreditni rejtinga ukoliko dođe do eskalacije političkih i institucionalnih rizika koji bi mogli ugroziti osnovno funkcionisanje države ili oslabiti sposobnost vlade da servisira svoje dugove. S druge strane, do povećanja kreditnog rejtinga može doći ukoliko donošenje politika zasnovano na konsenzusu ubrza strukturne reforme, uključujući i one koje se odnose na pristupanje zemlje Evropskoj uniji.

Nastavi čitati

Politika

Rabin o sarajevskom Muzeju “NEPRIHVATLJIVO je da NOVAC od JEVERJSKOG blaga ide PALESTINCIMA”

Glavni evropski rabin Pinhas Goldšmit oštro je kritikovao odluku uprave Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine da prihod ostvaren popularizacijom čuvene Sarajevske Hagade, starog spisa koji čuva dio istorijskog nasljeđa evropskih Jevreja, donira kao pomoć Palestincima.

Goldšmit, odnosno Konferencija evropskih rabina, već je imala neprijatno iskustvo s BiH, tačnije sa Sarajevom, nakon što im je u tom gradu u junu otkazano gostoprimstvo, odnosno praktično zabranjeno održavanje zasjedanja tog tijela pod izgovorom bezbjednosnih razloga.

Novi spor izbio je kada je uprava Zemaljskog muzeja BiH prošle sedmice odlučila da prihod od prodaje publikacije “Sarajevska Hagada, istorija i umjetnost” bude doniran kao pomoć Palestincima.

„Na ovaj način Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine pruža podršku narodu Palestine koji trpi sistematski, proračunat i hladnokrvan teror, direktno od strane države Izrael, a posredno i od svih onih koji je u njenim besramnim postupcima podržavaju i(li) opravdavaju“, navodi se u saopštenju koje potpisuje direktor muzeja Mirsad Sijarić.

Dodaje se i da je Zemaljski muzej BiH, kao institucija koja se bavi zaštitom kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, dužan da upozori na činjenicu da se u sjeni tragedije u Gazi dešava i ciljano brisanje kulturnog i vjerskog identiteta, prvenstveno muslimana i hrišćana Palestine.

Goldšmit: Krajnje sramotno i nečasno
Na ovu najavu burno je reagovao glavni evropski rabin Goldšmit, koji je na društvenoj mreži X poručio da se radi o političkoj manipulaciji i zloupotrebi jevrejskog kulturnog nasljeđa.

„Sarajevska Hagada – trajni simbol jevrejskog opstanka, otpornosti i suživota – sada se svodi na politički rekvizit. Eksploatacija jevrejskog nasljeđa od strane Zemaljskog muzeja BiH je krajnje sramotna i nečasna“, napisao je Goldšmit.

Sarajevska Hagada je iluminirani rukopis koji je u BiH dospio sa Jevrejima iz Španije, koji su u 15. vijeku bježali od katoličkog progona.

Pretpostavlja se da je nastala u XIV vijeku. U posjedu Zemaljskog muzeja BiH nalazi se od 1894. godine, a od 2002. godine čuva se u posebno zaštićenoj prostoriji.

Široj javnosti sadržaj Hagade dostupan je samo u vidu faksimil izdanja.

Vrijednost originala je neprocjenjiva, a posljednji put kada je izložena — na izložbi u Madridu posvećenoj Sefardima, uoči rata u BiH 1992. godine — njena vrijednost je procijenjena na sedam miliona dolara

Nastavi čitati

Aktuelno