Connect with us

Politika

EVO ŠTA SVE ŽELI da nametne Kristijan Šmit

U javnosti se izmjene Izbornog zakona BiH iz kuhinje Kristijana Šmita predstavljaju kao tehničke s ciljem poboljšanja izbornog integriteta, ali nisu rijetki oni koji navode da je suština suprotna.

Predviđena je dodatna centralizacija BiH kroz izborni proces i enormno jačanje Centralne izborne komisije, do stepena pune finansijske i svake druge autonomije.

Šta bi sve da nametne Nijemac Šmit?

Za nešto više od 20 godina postojanja, Izborni zakon BiH mijenjan je više od 20 puta. Mijenjali su ga poslanici i delegati dogovorom u Parlamentarnoj skupštini BiH. I dok je resorno bh. Ministarstvo pravde najavljivalo parlamentarni put za jačanje izbornog integriteta, ulogu i predlagača i zakonodavca preoteo je Kristijan Šmit. I od 275 članova važećeg zakona, odlučio da, prema vlastitom kantaru integriteta, prepakuje skoro polovinu – čak 114. Predviđeno je da se nove tehnologije u oktobru primjenjuju samo kao neobavezujući pilot projekat i na manje od dva procenta biračkih mjesta. Međutim, svi ostali izmijenjeni članovi zakona su obavezujući.

– To je priča za one koji kukumaču da su izbore izgubili samo za to što su pokradeni i ni za šta drugo. I ako vidimo sada ko likuje nad ovim izmjenama, biće vam jasna namjera i karakter toga. I da to nije u pitanju integritet, na kraju krajeva, nije ništa ni preduzeto da se integritet izbora da se digne na viši nivo – kaže Branko Perić, bivši član i predsjednik CIK-a BiH.

Centralnoj izbornoj komisiji avansno je namijenjena puna autonomija. Iz budžeta mogu da zahvate novca koliko požele, bez mogućnosti da resorno Ministarstvo finansija može da izmijeni njihov budžetski zahtjev. Nadležnost izbora predsjednika i njihovih zamjenika u biračkim odborima otima se opštinskim i gradskim izbornim komisijama i servira CIK-u koji bi vršio selekciju, imenovanje, evidenciju, edukaciju i sertifikaciju. Zakonski se uspostavlja i Centar za edukaciju, za koji ovlaštenja ima opet CIK. Upravljaće i nabavkom, distribucijom i bezbjednošću izbornih tehnologija.

– Daju se ovlašćenja CIK-u da podzakonskim aktima reguliše mnoge stvari, razvlašćuju se opštinske i gradske izborne komisije veoma utrenirane, veoma sposobne, veoma stručne koje to veoma dobro rade i još čudnija je priča da su ovim zakonom zaštićeni nekredibiln članovi CIK – kaže Perić.

Propisani su i kredibilni kriterijumi za sve buduće članove Izborne komisije, ali ne i za aktuelne koji i dalje, bez posljedica, mogu da nose pečat bivših političkih savjetnika i stranačkih izbornih kandidata.

– Izbori su srce svakog demokratskog društva, u savremenoj državi u cijelom svijetu i kada neko uzurpira tako ozbiljan i velik sistem na ovakav način, mi ne možemo vidjeti kakve će sve posljedice to da ostavi – kaže politikolog Vojislav Savić, navodi RTRS.

Šmitovu intervenciju u izborno zakonodavstvo, ne podržavaju ni hrvatski politički predstavnici.

– Grozan potez koji će za posljedicu imati samo dodatnu komplikaciju političkih odnosa u BiH zapravo ima ozbiljan potencijal da poništi sve ono dobro što su politički akteri u BiH uradili u posljednjih 13 mjeseci – kaže politički analitičar Јurica Gudelj.

Related Topics:

Politika

KAKVA JE TO BRIGA DRŽAVE? Basara: Zašto majke koje su izgubile djecu GUBE PODRŠKU?

Kad već radite reviziju predmeta korisnika podrške nezaposlenom roditelju četvoro i više djece, uvrstite i majke koje su rodile četvoro djece, ali im je jedno ili dvoje djece smrtno stradalo ili nestalo. Nije dovoljna nesreća što su ostali bez svoje djece, već su im ukinuli to pravo.

Rekla je ovo potpredsjednik PDP Banjaluka Adriana Basara reagujući na izjavu ministara porodice, omladine i sporta Republike Srpske Selme Čabrić da se i ove godine nastavlja podrška nezaposlenim roditeljima četvoro ili više djece.

-Za 120 majki ste ukinuli to pravo. Kakva je to briga države o djeci i porodici? Da ne kažem da ste ostali na 750KM iako je minimalac povećan. I da majka dobija podršku veću za treće dijete nego za četvrto. Akcenat ste stavili isključivo na bavljenje socijalnim mjerama, a ne na demografskim – kazala je Basara.

Ističe da svaka majka u Republici Srpskoj treba da dobija novčanu podršku od države do kraja školovanja djeteta, potpuno nevažno da li je red rođenja djeteta prvo ili deseto.

– Odluka za rođenje PRVOG DJETETA je NAJVAŽNIJA – zaključila je Basara.

Nastavi čitati

Politika

“HTJELI SMO, ALI BILO JE NEMOGUĆE” Stanivuković: Građani su SNSD dali većinu, ne smiju bježati od ODGOVORNOSTI

Upravo tako – SNSD neće, dok ostali jednostavno ne mogu. Mi smo dali sve od sebe – razgovarali, predlagali, ali matematički ne možemo postići više.

Rekao je ovo gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković na izjavu odbornika PDP Dragana Milanovića kojeg je on sam predložio za predsjednika Skupštine grada Banjaluka, međutim nije dobio ničiju reakciju.

-Narod je većinu podrške u Skupštini Grada dao SNSD-u, i zato oni ne mogu bježati od odgovornosti. Ljudi neće zamjeriti onima koji žele, ali ne mogu; odgovorni su oni koji mogu, a neće – istakao je Stanivuković.

Dodaje da je imao volju i želju da napravi većinu, zbog Banjaluke, ali kako kaže, nije bilo moguće.

– Činjenica je – to u ovom momentu može samo SNSD – zaključio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Politika

RADNICI ŠTRAJKOVALI Ništa od sređivanja stanja u “Šumama Srpske”

Nakon objave predsjednika Srpske Milorada Dodika na društvenoj mreži iks da postoje indicije da se u Šumama Srpske stvorila organizovana banda, a nakon toga najave sređivanja stanja, opet se ništa nije desilo, u tom preduzeću se i dalje radi sve i svašta.

Radnici Šumskog gazdinstva Oštrelj – Drinić održali su juče jednočasovni štrajk, a najavili su i nastavak štrajka zbog zapošljavanja nestručnih ljudi, a otpuštanja stručnjaka.

Najave sređivanja stanja, rigoroznih mjera, netolerisanja ni najmanjih propusta, obećanje da će zapošljavani biti samo stručnjaci, zatim mnogobrojni sastanci, čak i nenajavljeni u 23 časa i opet ništa, a i sam resorni minisar je, čini se, nemoćan.

„Stanje u Šumama, biću iskren, ne ide u smislu popravljanja, onom dinamikom kojom sam evo ja ispred Ministarstva i sam sebi zacrtao. Ipak je to jedan veliki sistem, ali imamo značajne aktivnosti koje dovode do toga. Nekakav uistinu pravi suma sumarum ćemo imati do Nove godine i evo, sigurno da ćemo zakazati konferenciju za štampu i obavijestiti i građane Republike Srpske, a samim tim i rukovodstvo koje nam je dalo naloge“, rekao je Minić 24. decembra prošle godine.

Ni od popravljanja stanja, niti od obavještavanja javnosti ne vidjesmo ništa, a stanje u Šumama iz dana u dan sve je gore.

Najnoviji primjer je šumsko gazdinstvo Oštrelj Drinić, gdje su radnici najavili štrajk jer su, kako tvrde zaposleni nestručni, a otkaz su dobili stručnjaci.

Kako kažu sastanak je juče održan u Banjaluci, ali oni još uvijek ne znaju da li je išta dogovoreno.

„Juče su bili na razgovoru tamo u Banjaluci naši predsatvnici, pa još ništa ne znamo, dakle sutra ćemo znati više informacija šta su donijeli i šta su odlučili. Dakle mi smo najavili taj štrajk od ponedeljka, ali sutra imamo mi naš štrajkački odbor sastanak, pa ćemo imati više informacija, pa mogu vam onda javiti“, kaže član štrajkačkog odbora ŠG Oštrelj Drinić Đuro Daljević.

– Višedecenijski problemi u Šumama ne mogu se riješiti bombastičnim najavama sređivanja stanja, ističe predsjednik Narodnog fronta Jelena Trivić. Ona smatra da će oni koji su doveli preduzeće do ovakvog stanja, ostati zaštićeni po političkoj liniji.

„Ti problemi su se gomilali godinama i godine će trebati da se, ukoliko je to uopšte moguće da se sada sanira. A javnost bih podsjetila recimo na temu s kraja prošle ili pretprošle godine o neradnicima u Vladi, ako se sjećate toga. Bilo je koliko ljudi ne dolazi na posao, a prima platu, riješićemo se neradnika, to su ljudi koji zauzimaju radna mjesta u javnoj upravi prave trošak za budžet itd i to je tada bilo bombastično i trebalo je da posluži vlastima da izgleda kao da se oni obračunavaju sa anomalijama u svojim redovima, zato sada i služe šume, međutim od toga ništa nije bilo“, podsjeća Trivić.

Pitali smo resorno ministarstvo ima li Vlada način da riješi problem u Šumama i zašto ministar Minić nije organizovao konferenciju za medije na kraju godine, kao što je obećao, ali odgovor još nismo dobili. Osim u Šumskom gazdinstvu Oštrelj, sa problemima se suočavaju se i radnici drugih šumskih gazdinastava, kao i iz Centra za gazdovanje kršom, koji već pet mjeseci rade bez primanja.

Najavili su i tužbe, ukoliko njihova prava ne budu realizovana.

Nastavi čitati

Aktuelno