Connect with us

Svijet

EVROPA IZRAZILA ZABRINUTOST, TRAMP PRVI ČESTITAO! Može li predsjednik s MOTORKOM u rukama BITI PROBLEM

​Sada bivši, a možda i budući predsjednik Amerike, Donald Tramp bio je jedan od prvih koji su čestitali Havijeru Mileiju nakon pobjede protiv Serhija Mase u drugom krugu predsjedničkih izbora u Argentini. Milei koji nadimak “El Loco” (srp. “Ludak”) i koji je u izbornoj kampanji vitlao motornom testerom, mogao bi da postane ozbiljan problem raznim moćnicima, pa i Evropskoj uniji.

Ipak, 53-godišnji samoproglašeni “anarho-kapitalista” ne želi se zadovoljiti jednim preokretom kako bi najavio “kraj propadanja Argentine” i zemlju ponovo učinio “svjetskom silom” s “modelom slobode”. “Ludak”, kako je bio njegov nadimak u mladosti, stiže s motornom testerom koju je u predizbornoj kampanji dugo koristio kao simbol pomoći zemlji koja je ekonomski propala s inflacijom od više od 140 odsto i 44 milijarde dolara duga Međunarodnom monetarnom fondu, želeći je oživjeti neoliberalnoj šok-terapiji, piše “Deutsche Welle”.

Milei želi uvesti američki dolar kao sredstvo plaćanja umjesto argentinskog peza, koji je opisao kao “iz*et političke klase”. On želi ukinuti centralnu banku, a državu, u njegovim očima “zločinačku organizaciju”, želi svesti na minimum sa samo osam ministarstava umjesto 18 i radikalno srezati javnu potrošnju.

Politički autsajder, kojeg gotovo niko u Argentini nije poznavao do prije dvije godine, pogodio je žicu u 35 miliona birača s pravom glasa i pobijedio u 23 od 26 pokrajina protiv sadašnjeg ministra privrede Serhija Mase. Bila je to više nego uvjerljiva pobjeda. To što je u TV duelu prije izbora bio beznadežno inferioran u odnosu na Masu više nije bilo važno, naprotiv. To je možda čak i podstaklo mnoge njegove birače.

Bijes protiv vladajuće peronističke stranke, koja je vladala 16 od posljednjih 20 godina i nije uspjela zaustaviti ekonomski pad, bio je preveliki. Prezir prema “parazitskoj i beskorisnoj kasti” je prevelik, budući da je Milei opetovano kritikovao “one gore” i “establišment”, koji upada u probleme zbog korupcionih skandala. A beznađe je preveliko u zemlji koja je nakon Drugog svjetskog rata bila jedna od deset najbogatijih nacija svijeta, a u kojoj danas 40 odsto stanovništva živi u siromaštvu.

Drugi krug izbora bio je prije svega obračun i protestni izbor s motom: “Gore ne može biti.” Naročito među mladim muškim glasačima, koji ne poznaju ništa osim krize, Milei, bivši pjevač tribjut benda Rolling Stonesa, cijenjen je poput pop zvijezde.

Slično kao Žair Bolsonaro u Brazilu, uspješno se oslonio na kampanju na društvenim mrežama, koju je dirigovala njegova sestra Karina, koja je prije dvije godine čitala iz tarot-karata i prodavala kolače na Instagramu. I na maksimalnu polarizaciju u zemlji koju spajaju samo Lionel Mesi i argentinska fudbalska reprezentacija.

Podjela će se vjerovatno povećati, budući da Milei takođe planira vratiti društveno-političku situaciju u Argentini decenijama unazad. Milei poziva na strogu zabranu abortusa, klimatske promjene smatra “socijalističkom laži” i čak je bio uveo u igru slobodan pristup vatrenom oružju, od čega je odustao neposredno prije drugog kruga izbora. Povrh svega, budući predsjednik Argentine sumnja u brojku od 30.000 ljudi koji su nestali tokom argentinske vojne diktature.

Njegova potpredsjednička kandidatkinja Viktoria Viljaruel opetovano govori o samo 8751 žrtvi i u svojoj teoriji o “dva đavola” sve relativizuje navodeći da su žrtve brojne bile i zbog terorizma ljevice. Prostor od 17 hektara na kojem je spomenik najvećem centru za mučenje tog vremena, koji je proglašen svjetskom baštinom UNESCO-a, trebalo bi bolje iskoristiti za izgradnju škola koje su Argentini hitno potrebne, smatra ona.

Reakcije u južnoameričkim zemljama na Mileijevu izbornu pobjedu pokazatelj su da bi se Argentina mogla izolovati i vanjskopolitički. Brazilski predsjednik Lula, kojeg je Milei tokom predizborne kampanje vrijeđao nazivajući ga komunistom, čestitao je u skladu s obavezom, ali mu nije spomenuo ime. Ljevičarski predsjednik Kolumbije Gustavo Petro opisao je pobjedu “ekstremne desnice” u Argentini kao “tužnu za Latinsku Ameriku”.

I unutar južnoameričkog ekonomskog saveza “Mercosur”, koji uključuje Argentinu i Brazil te Paragvaj i Urugvaj, veselje Mileijevom pobjedom je vrlo ograničeno: novi predsjednik je, naime, najavio da će Argentina “ići svojim vlastitim putem”. Njemačka, a posebno EU, stoga će vjerovatno pažljivo pratiti razvoj situacije u Argentini. Realizacija decenijama planiranog sporazuma o slobodnoj trgovini između Mercosura i Evropske unije s Mileijem je postala sve samo ne lakša.

Međutim, čovjek koji je čak Papu nazvao “ušljivim ljevičarom”, ali se kasnije ispričao svom sunarodnjaku u Rimu, suočava se s brojnim političkim preprekama za ostvarenje svog radikalnog programa. Argentinska centralna banka jednostavno nema toliko američkih dolara za uvođenje valute SAD-a kao platežnog sredstva, što je već samo po sebi komplikovan proces. Tradicionalno jaki sindikati će na planove štednje odgovoriti višesedmičnim štrajkovima, a s manje od 20 odsto u Zastupničkom domu i nešto više od deset odsto među senatorima, niti jedan predsjednik nije imao tako malu podršku u argentinskom Zastupničkom domu još od 1983. godine.

I tako je već sad više nego upitno kao kakav će predsjednik Havijer Milei kasnije ući u argentinsku istoriju. “Znate li koja je razlika između genija i luđaka?” pitao je nedavno. I odmah odgovorio: “Uspjeh”, prenosi “Index”.

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno