Connect with us

Svijet

EVROPA IZRAZILA ZABRINUTOST, TRAMP PRVI ČESTITAO! Može li predsjednik s MOTORKOM u rukama BITI PROBLEM

​Sada bivši, a možda i budući predsjednik Amerike, Donald Tramp bio je jedan od prvih koji su čestitali Havijeru Mileiju nakon pobjede protiv Serhija Mase u drugom krugu predsjedničkih izbora u Argentini. Milei koji nadimak “El Loco” (srp. “Ludak”) i koji je u izbornoj kampanji vitlao motornom testerom, mogao bi da postane ozbiljan problem raznim moćnicima, pa i Evropskoj uniji.

Ipak, 53-godišnji samoproglašeni “anarho-kapitalista” ne želi se zadovoljiti jednim preokretom kako bi najavio “kraj propadanja Argentine” i zemlju ponovo učinio “svjetskom silom” s “modelom slobode”. “Ludak”, kako je bio njegov nadimak u mladosti, stiže s motornom testerom koju je u predizbornoj kampanji dugo koristio kao simbol pomoći zemlji koja je ekonomski propala s inflacijom od više od 140 odsto i 44 milijarde dolara duga Međunarodnom monetarnom fondu, želeći je oživjeti neoliberalnoj šok-terapiji, piše “Deutsche Welle”.

Milei želi uvesti američki dolar kao sredstvo plaćanja umjesto argentinskog peza, koji je opisao kao “iz*et političke klase”. On želi ukinuti centralnu banku, a državu, u njegovim očima “zločinačku organizaciju”, želi svesti na minimum sa samo osam ministarstava umjesto 18 i radikalno srezati javnu potrošnju.

Politički autsajder, kojeg gotovo niko u Argentini nije poznavao do prije dvije godine, pogodio je žicu u 35 miliona birača s pravom glasa i pobijedio u 23 od 26 pokrajina protiv sadašnjeg ministra privrede Serhija Mase. Bila je to više nego uvjerljiva pobjeda. To što je u TV duelu prije izbora bio beznadežno inferioran u odnosu na Masu više nije bilo važno, naprotiv. To je možda čak i podstaklo mnoge njegove birače.

Bijes protiv vladajuće peronističke stranke, koja je vladala 16 od posljednjih 20 godina i nije uspjela zaustaviti ekonomski pad, bio je preveliki. Prezir prema “parazitskoj i beskorisnoj kasti” je prevelik, budući da je Milei opetovano kritikovao “one gore” i “establišment”, koji upada u probleme zbog korupcionih skandala. A beznađe je preveliko u zemlji koja je nakon Drugog svjetskog rata bila jedna od deset najbogatijih nacija svijeta, a u kojoj danas 40 odsto stanovništva živi u siromaštvu.

Drugi krug izbora bio je prije svega obračun i protestni izbor s motom: “Gore ne može biti.” Naročito među mladim muškim glasačima, koji ne poznaju ništa osim krize, Milei, bivši pjevač tribjut benda Rolling Stonesa, cijenjen je poput pop zvijezde.

Slično kao Žair Bolsonaro u Brazilu, uspješno se oslonio na kampanju na društvenim mrežama, koju je dirigovala njegova sestra Karina, koja je prije dvije godine čitala iz tarot-karata i prodavala kolače na Instagramu. I na maksimalnu polarizaciju u zemlji koju spajaju samo Lionel Mesi i argentinska fudbalska reprezentacija.

Podjela će se vjerovatno povećati, budući da Milei takođe planira vratiti društveno-političku situaciju u Argentini decenijama unazad. Milei poziva na strogu zabranu abortusa, klimatske promjene smatra “socijalističkom laži” i čak je bio uveo u igru slobodan pristup vatrenom oružju, od čega je odustao neposredno prije drugog kruga izbora. Povrh svega, budući predsjednik Argentine sumnja u brojku od 30.000 ljudi koji su nestali tokom argentinske vojne diktature.

Njegova potpredsjednička kandidatkinja Viktoria Viljaruel opetovano govori o samo 8751 žrtvi i u svojoj teoriji o “dva đavola” sve relativizuje navodeći da su žrtve brojne bile i zbog terorizma ljevice. Prostor od 17 hektara na kojem je spomenik najvećem centru za mučenje tog vremena, koji je proglašen svjetskom baštinom UNESCO-a, trebalo bi bolje iskoristiti za izgradnju škola koje su Argentini hitno potrebne, smatra ona.

Reakcije u južnoameričkim zemljama na Mileijevu izbornu pobjedu pokazatelj su da bi se Argentina mogla izolovati i vanjskopolitički. Brazilski predsjednik Lula, kojeg je Milei tokom predizborne kampanje vrijeđao nazivajući ga komunistom, čestitao je u skladu s obavezom, ali mu nije spomenuo ime. Ljevičarski predsjednik Kolumbije Gustavo Petro opisao je pobjedu “ekstremne desnice” u Argentini kao “tužnu za Latinsku Ameriku”.

I unutar južnoameričkog ekonomskog saveza “Mercosur”, koji uključuje Argentinu i Brazil te Paragvaj i Urugvaj, veselje Mileijevom pobjedom je vrlo ograničeno: novi predsjednik je, naime, najavio da će Argentina “ići svojim vlastitim putem”. Njemačka, a posebno EU, stoga će vjerovatno pažljivo pratiti razvoj situacije u Argentini. Realizacija decenijama planiranog sporazuma o slobodnoj trgovini između Mercosura i Evropske unije s Mileijem je postala sve samo ne lakša.

Međutim, čovjek koji je čak Papu nazvao “ušljivim ljevičarom”, ali se kasnije ispričao svom sunarodnjaku u Rimu, suočava se s brojnim političkim preprekama za ostvarenje svog radikalnog programa. Argentinska centralna banka jednostavno nema toliko američkih dolara za uvođenje valute SAD-a kao platežnog sredstva, što je već samo po sebi komplikovan proces. Tradicionalno jaki sindikati će na planove štednje odgovoriti višesedmičnim štrajkovima, a s manje od 20 odsto u Zastupničkom domu i nešto više od deset odsto među senatorima, niti jedan predsjednik nije imao tako malu podršku u argentinskom Zastupničkom domu još od 1983. godine.

I tako je već sad više nego upitno kao kakav će predsjednik Havijer Milei kasnije ući u argentinsku istoriju. “Znate li koja je razlika između genija i luđaka?” pitao je nedavno. I odmah odgovorio: “Uspjeh”, prenosi “Index”.

Svijet

Snažan zemljotres između Južne Amerike i Antarktika, MOGUĆ CUNAMI

Zemljotres magnitude 7,5 stepeni po Rihterovoj skali dogodio se u Drejkovom prolazu, između Južne Amerike i Antarktika, saopšteno je iz Američkog zavoda za geološka istraživanja.

Seizmolozi navode da se potres dogodio na dubini od 10,8 kilometara.

Meteorološka služba SAD izdala je upozorenje na cunami.

Za sada nema podataka o eventualnim žrtvama niti o materijalnoj šteti.

Nastavi čitati

Svijet

Optužbe za FINANSIJSKU PREVARU! Apelacioni sud poništio NOVČANU KAZNU za Trampa

Apelacioni sud odbacio je kaznu od preko 500 miliona dolara za predsjednika SAD Donalda Trampa prema optužbi za finansijsku prevaru.

Država NJujork ranije je tužila Trampa jer je navodno preuveličao svoje bogatstvo u finansijskim izvještajima za zajmodavce i osiguravajuće kuće da bi dobio povoljnije kredite.

Apelacioni sud je donio odluku sedam mjeseci nakon što se republikanac vratio u Bijelu kuću. Vijeće od pet sudija saopštilo je da je izrečena kazna od preko 515 miliona dolara “pretjerana”, prenio je AP.

Sudija Artur Engoron prošle godine je naredio Trampu da plati kaznu od 355 miliona dolara, a sa kamatom iznos je premašio 515 miliona dolara.

Ukupan iznos, zajedno sa kaznama izrečenim ostalim rukovodiocima “Tramp organizacije”, uključujući Trampove sinove Erika i Donalda Mlađeg, sada prelazi 527 miliona dolara, sa kamatom.
Sudija Engoron izrekao je i druge kazne, kao što je zabrana Trampu i dvojici njegovih sinova da obavljaju rukovodeće funkcije u korporacijama nekoliko godina.

Te odredbe su bile pauzirane dok se razmatrala Trampova žalba, a on je uspio da odgodi naplatu kazne polaganjem kaucije od 175 miliona dolara.

Nastavi čitati

Svijet

AMERIKA STALA UZ RUSIJU! Šok na glasanju u Savjetu bezbjednosti UN-a

Sjedinjene Američke Države nisu podržale zajedničku izjavu članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija kojom se osuđuju postupci Rusije u avgustu 2008. godine u Gruziji, što je prvi put za 17 godina da SAD nisu učestvovale u sličnom zajedničkom stavu, objavio je list Komersant.

Glasanje se održalo povodom godišnjice rusko-gruzijskog rata.

Deklaraciju su potpisale evropske zemlje u Savjetu – Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Slovenija, Danska i Grčka, izražavajući podršku “suverenitetu i teritorijalnom integritetu Gruzije u okviru njenih međunarodno priznatih granica”.
Potpisnici su uporedili prisustvo ruskih trupa u Abhaziji i Južnoj Osetiji sa aktuelnom situacijom u Ukrajini, prenio je TASS.

U deklaraciji je istaknuta zabrinutost zbog napora za aneksiju, nezakonitih pritvaranja Gruzijaca, ograničenja obrazovanja na njihovom maternjem jeziku, štete nanesene gruzijskom kulturnom naslijeđu i drugih kršenja zakona. Osudila je ubistva Davita Bašarulija, Gige Othozorije, Arčila Tatunašvilija, Tamaza Ginturija, Vitalija Karbaje i Iraklija Kvarachelije, pozivajući na odgovornost.

Takođe je naglašeno pravo raseljenih lica da se vrate svojim domovima i pozvala Rusiju da povuče svoje snage sa teritorije Gruzije i povuče priznanje Abhazije i Južne Osetije kao nezavisnih država. Ruski predstavnik pri UN Dmitrij Poljanski rekao je da su “oni koji se protive tom procesu zainteresovani da Gruziju pretvore u pijuna za svoje geopolitičke interese”.

Sukob je izbio 8. avgusta 2008. kada je Gruzija napala Južnu Osetiju nakon čega je Rusija intervenisala u odbranu građana i svojih mirovnjaka u regionu.

U petodnevnom sukobu poginulo je više od 1.000 ljudi, uključujući 72 ruska vojnika.

Rusija je 26. avgusta 2008. priznala nezavisnost Južne Osetije i Abhazije.

Savjet bezbednosti UN ima 15 članica, uključujući pet stalnih – SAD, Veliku Britaniju, Rusiju, Francusku i Kinu. Tradicionalno, na godišnjicu rata, članice Savjeta bezbjednosti izdaju zajedničko saopštenje u kojem podržavaju Gruziju. SAD se pridružuju ovim saopštenjima svake godine od 2018. godine, ali ove godine to nisu učinile.

Tokom Trampove administracije, Vašington je promijenio svoju retoriku o takvim sukobima, navodeći promociju mira.

SAD su prestale da podržavaju rezolucije Generalne skupštine koje su direktno pominjale rusku agresiju u Ukrajini i umjesto toga su počele da predlažu blaže, alternativne rezolucije.

Nastavi čitati

Aktuelno