Connect with us

Svijet

EVROPA IZRAZILA ZABRINUTOST, TRAMP PRVI ČESTITAO! Može li predsjednik s MOTORKOM u rukama BITI PROBLEM

​Sada bivši, a možda i budući predsjednik Amerike, Donald Tramp bio je jedan od prvih koji su čestitali Havijeru Mileiju nakon pobjede protiv Serhija Mase u drugom krugu predsjedničkih izbora u Argentini. Milei koji nadimak “El Loco” (srp. “Ludak”) i koji je u izbornoj kampanji vitlao motornom testerom, mogao bi da postane ozbiljan problem raznim moćnicima, pa i Evropskoj uniji.

Ipak, 53-godišnji samoproglašeni “anarho-kapitalista” ne želi se zadovoljiti jednim preokretom kako bi najavio “kraj propadanja Argentine” i zemlju ponovo učinio “svjetskom silom” s “modelom slobode”. “Ludak”, kako je bio njegov nadimak u mladosti, stiže s motornom testerom koju je u predizbornoj kampanji dugo koristio kao simbol pomoći zemlji koja je ekonomski propala s inflacijom od više od 140 odsto i 44 milijarde dolara duga Međunarodnom monetarnom fondu, želeći je oživjeti neoliberalnoj šok-terapiji, piše “Deutsche Welle”.

Milei želi uvesti američki dolar kao sredstvo plaćanja umjesto argentinskog peza, koji je opisao kao “iz*et političke klase”. On želi ukinuti centralnu banku, a državu, u njegovim očima “zločinačku organizaciju”, želi svesti na minimum sa samo osam ministarstava umjesto 18 i radikalno srezati javnu potrošnju.

Politički autsajder, kojeg gotovo niko u Argentini nije poznavao do prije dvije godine, pogodio je žicu u 35 miliona birača s pravom glasa i pobijedio u 23 od 26 pokrajina protiv sadašnjeg ministra privrede Serhija Mase. Bila je to više nego uvjerljiva pobjeda. To što je u TV duelu prije izbora bio beznadežno inferioran u odnosu na Masu više nije bilo važno, naprotiv. To je možda čak i podstaklo mnoge njegove birače.

Bijes protiv vladajuće peronističke stranke, koja je vladala 16 od posljednjih 20 godina i nije uspjela zaustaviti ekonomski pad, bio je preveliki. Prezir prema “parazitskoj i beskorisnoj kasti” je prevelik, budući da je Milei opetovano kritikovao “one gore” i “establišment”, koji upada u probleme zbog korupcionih skandala. A beznađe je preveliko u zemlji koja je nakon Drugog svjetskog rata bila jedna od deset najbogatijih nacija svijeta, a u kojoj danas 40 odsto stanovništva živi u siromaštvu.

Drugi krug izbora bio je prije svega obračun i protestni izbor s motom: “Gore ne može biti.” Naročito među mladim muškim glasačima, koji ne poznaju ništa osim krize, Milei, bivši pjevač tribjut benda Rolling Stonesa, cijenjen je poput pop zvijezde.

Slično kao Žair Bolsonaro u Brazilu, uspješno se oslonio na kampanju na društvenim mrežama, koju je dirigovala njegova sestra Karina, koja je prije dvije godine čitala iz tarot-karata i prodavala kolače na Instagramu. I na maksimalnu polarizaciju u zemlji koju spajaju samo Lionel Mesi i argentinska fudbalska reprezentacija.

Podjela će se vjerovatno povećati, budući da Milei takođe planira vratiti društveno-političku situaciju u Argentini decenijama unazad. Milei poziva na strogu zabranu abortusa, klimatske promjene smatra “socijalističkom laži” i čak je bio uveo u igru slobodan pristup vatrenom oružju, od čega je odustao neposredno prije drugog kruga izbora. Povrh svega, budući predsjednik Argentine sumnja u brojku od 30.000 ljudi koji su nestali tokom argentinske vojne diktature.

Njegova potpredsjednička kandidatkinja Viktoria Viljaruel opetovano govori o samo 8751 žrtvi i u svojoj teoriji o “dva đavola” sve relativizuje navodeći da su žrtve brojne bile i zbog terorizma ljevice. Prostor od 17 hektara na kojem je spomenik najvećem centru za mučenje tog vremena, koji je proglašen svjetskom baštinom UNESCO-a, trebalo bi bolje iskoristiti za izgradnju škola koje su Argentini hitno potrebne, smatra ona.

Reakcije u južnoameričkim zemljama na Mileijevu izbornu pobjedu pokazatelj su da bi se Argentina mogla izolovati i vanjskopolitički. Brazilski predsjednik Lula, kojeg je Milei tokom predizborne kampanje vrijeđao nazivajući ga komunistom, čestitao je u skladu s obavezom, ali mu nije spomenuo ime. Ljevičarski predsjednik Kolumbije Gustavo Petro opisao je pobjedu “ekstremne desnice” u Argentini kao “tužnu za Latinsku Ameriku”.

I unutar južnoameričkog ekonomskog saveza “Mercosur”, koji uključuje Argentinu i Brazil te Paragvaj i Urugvaj, veselje Mileijevom pobjedom je vrlo ograničeno: novi predsjednik je, naime, najavio da će Argentina “ići svojim vlastitim putem”. Njemačka, a posebno EU, stoga će vjerovatno pažljivo pratiti razvoj situacije u Argentini. Realizacija decenijama planiranog sporazuma o slobodnoj trgovini između Mercosura i Evropske unije s Mileijem je postala sve samo ne lakša.

Međutim, čovjek koji je čak Papu nazvao “ušljivim ljevičarom”, ali se kasnije ispričao svom sunarodnjaku u Rimu, suočava se s brojnim političkim preprekama za ostvarenje svog radikalnog programa. Argentinska centralna banka jednostavno nema toliko američkih dolara za uvođenje valute SAD-a kao platežnog sredstva, što je već samo po sebi komplikovan proces. Tradicionalno jaki sindikati će na planove štednje odgovoriti višesedmičnim štrajkovima, a s manje od 20 odsto u Zastupničkom domu i nešto više od deset odsto među senatorima, niti jedan predsjednik nije imao tako malu podršku u argentinskom Zastupničkom domu još od 1983. godine.

I tako je već sad više nego upitno kao kakav će predsjednik Havijer Milei kasnije ući u argentinsku istoriju. “Znate li koja je razlika između genija i luđaka?” pitao je nedavno. I odmah odgovorio: “Uspjeh”, prenosi “Index”.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno