Četiri osobe poginule su u šumskim požarima koji su bjesnili Južnom Korejom, zbog čega je vlada proglasila stanje nacionalne katastrofe, saopštila je službena novinska agencija Yonhap kasno sinoć.

Mjera je stupila na snagu u gradu Ulsanu te sjevernoj i južnoj provinciji Gjeongsang na jugoistoku zemlje, saopštil je Ministarstvo unutrašnjih poslova i bezbjednosti.

Požar je izbio u petak u okrugu Sancheong, oko 250 kilometara jugoistočno od Seula, gdje su dva vatrogasna službenika pronađena mrtva te se proširio na druge dijelove.

Ukupno su u subotu naveče potvrđene četiri mrtve osobe i šest povrijeđenih, od čega ih je pet teško.

Šumska služba izdala je upozorenje za ozbiljne šumske požare na 12 lokacija, uključujući Busan i središnji grad Daejeon, a oko 1.500 stanovnika evakuisano je u privremena skloništa dok vlasti nastavljaju s naporima da obuzdaju požare, prenosi Index.

Gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu izjavio je da neće pokleknuti nakon što je sud odlučio da ga zadrži u zatvoru do suđenja prema optužbi za korupciju.

“Mi ćemo, ruku pod ruku, poništiti ovaj udarac, ovu crnu mrlju na našoj demokratiji. Stojim uspravno, neću pokleknuti”, objavio je Imamoglu na mreži “Iks”.

Imamoglu se suočava i sa optužbama za terorizam.

“Iako postoji snažna sumnja da je pomagao naoružanoj terorističkoj organizaciji, pošto je već odlučeno da će biti uhapšen zbog finansijskih krivičnih djela, hapšenje zbog terorizma u ovoj fazi ne smatra se neophodnim”, saopštio je sud.

Imamoglu, potencijalni protivkandidat predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu na sljedećim izborima za šefa države, uhapšen je ranije ove sedmice, a nakon toga su održani masovni protesti u više od 10 turskih gradova, uključujući Istanbul i Ankaru, prenosi Srna.

Švedske brutalne ulične bande posljednjih godina su mnoga predgrađa švedskih većih gradova pretvorila u ratne zone.

Toga nije pošteđen ni glavni grad Stokholm, u čijim predgrađima nerijetko se dešavaju napadi i pucnjave na dnevnom nivou.

Kako prenose njemački mediji, bande svoj uticaj putem digitalne tehnologije šire i van granica zemlje, što bi trebalo da zabrine i njemačke vlasti.

Kada je, konkretno, riječ o ilegalnom naoružanju poput glok pištolja i kalašnjikova, njih uglavnom nabavljaju iz kriznih područja, najviše sa Balkana, gdje još uvijek ima oružja iz vremena ratnih dešavanja. Neki izvori navode da postoji mogućnost da jedan dio oružja dolazi iz Ukrajine, ali sve je to na nivou spekulacija za razliku od Balkana, za koji se zna da siguran izvor ilegalnog naoružanja.

Današnje bande uveliko koriste i digitalnu tehnologiju, pa tako bukvalno nabavku i kupovinu oružja ugovaraju preko posebnih aplikacija.

Tehnologiju koriste i da bi locirali članove rivalskih bandi, pa im na automobile na automobile stavljaju GPS uređaje.

Upravo je na ovaj način prije nekoliko meseci, 16-godišnjak locirao 15-godišnjaka, upucao ga iz pištolja u lice, stomak i noge u Sodertaljeu, južno od Stokholma. Dječak je jedva preživio. I ovde se radilo o ilegalnom naoružanju.

Bande se takođe oslanjaju na modernu logistiku i prilikom regrutovanja, kaže Sven Granat, švedsi stručnjak za njemače medije

“Na društvenim mrežama kao što su TikTok ili u četovima kompjuterskih igrica na Tvitch-u, istovremeno šalju poruke stotinama mladih ljudi i dece. Mjesecima ih obasipaju pažnjom, nudeći im novac za male poslove dok neki od njih ne rade. Bande ih zatim eksploatišu za krivična djela – uključujući i ubistva”, kaže Granat.

Eksplozije se u poslednje vreme sve češće dešavaju. Članovi bande bacaju ručne bombe nabavljene sa Balkana, ali nerijetko detoniraju i bombe iz “kućne radinosti”. Naime, uglavnom kradu eksploziv sa gradilišta u Švedskoj, a poznato je da se dinamit koristi u nekim građevinskim projektima.

“Oni bukvalno mogu da pomoću 3D štampača i malo eksploziva naprave svoje oružje“, tvrdi Granat.