Connect with us

Politika

EVROPSKA KOMISIJA PRIPREMA IZVJEŠTAJ O BIH: Odluka o otvaranju pregovora 21. marta

Odluka o mogućem početku pregovaračkog procesa sa BiH trebalo bi da bude donesena na sjednici Evropskog savjeta zakazanoj za 21. mart.

Pregovori o pristupanju su predstojeća ključna faza na evrointegracionom putu, a predstavnici vlasti bi rezultatima svoga rada i ispunjavanjem preostalih preduslova uticali na odluku o početku procesa i opravdali povjerenje građana u evropsku perspektivu kao strateški cilj zemlje, piše RTRS.

“Moja očekivanja što se tiče novog izvještaja moram reći su realna, od vlasti BIH se očekuje da naprave svoj dio posla, da napravimo još nekoliko pozitivnih koraka i da jednostavno iskoristimo tj. da pokažemo političku mudrost i političku volju da mi to možemo uraditi”, ističe Elvira Habota, direktorica Direkcije za evropske integracije BiH.

Institucije su uradile Program integrisanja u EU, a to je plan usklađivanja propisa i jedan je od najkompleksnijih i najvažnijih dokumenata bez kojeg nema početka pregovora.

“BiH je nakon više zastoja u procesu napokon u fazi da je pripremila radnu verziju Programa integrisanja koja je danas upućena svima na postupanje sukladno zaključcima Kolegija tako da ćemo u narednom periodu obaviti konsultacije sa Evropskom komisijom”, navodi Darija Ramljak, pomoćnica direktora Direkcije za evropske integracija Bosne i Hercegovine.

O efikasnom vođenju pregovora i izazovima ovog procesa i iskustvima zemalja koje već pregovaraju poput Srbije, Sjeverne Makedonije kao i susjedne Hrvatske koja je uspješno provela proces prije više od 10 godina, razgovarano je i na konferenciji s medijima u Tesliću u organizaciji Direkcije za evropske integracije.

“Suština svega jeste postojanje političke volje, bez političke volje sve ostalo neće moći da radi jer proces pristupanja donosi donošenje zahtjevnih političkih odluka na najvišem nivou”, napominje dr Vladimir Međak, bivši glavni pravni savjetnik pregovaračkog tima Srbije.

Nova metodologija proširenja usvojena 2020. godine prema kojoj će se pregovarati sadrži šest klastera umjesto poglavlja i donosi postepeno uključivanje kandidata u politike Evropske unije,ali i mogućnost vraćanja pregovora na sam početak.

“Ako imate izgrađene ili gradite kontinuirano potrebne kapacitete onda možete da dinamizirate proces tako da je to odgovor na vaše pitanje da li nova metodologija usporava ili ubrzava, sve zavisi od nas”, dodaje Dragan Tilev, državni savjetnik u Sekretarijatu za EU integracije Vlade Sjeverne Makedonije.

Očekuje se da bi Evropski savjet trebao odlučivati o otvaranju pregovora sa BiH na sjednici 21. marta.

Politika

DRINIĆ: Ko se boji istine, pitanje je sad?

Nebojša Drinić sekretar Pokreta Sigurna Srpska i šef Kluba odbornika PDP-a u Skupštini grada Banjaluka, poručio je da vlast u Banjaluci bježi od javne rasprave i da izbjegava suočavanje s argumentima opozicije.

„Ko se boji istine, ne poziva opoziciju na program! Umjesto da prisustvuje sjednici šefova klubova odbornika u Skupštini Banjaluke, za koju je plaćen narodnim novcem, Dragan Lukač jutros u programu RTRS-a drži političko predavanje“, rekao je Drinić.

On je istakao da Lukaču smeta minimalna korekcija cijene vode u Banjaluci, ali ne i poskupljenje u Laktašima.

„Kad mu je toliko stalo do građana, neka pozove SNSD da snizi cijene vode u Laktašima, da Vlada RS olakša privredi i zaustavi najavljeno poskupljenje struje. Ili su poskupljenja u redu kad dolaze iz kuhinje SNSD-a?“, poručio je Drinić.

Dodao je da su gradonačelnik i odbornici PDP-a dobili više glasova nego cijela koalicija koju predvodi lokalni parlament.

„Zar nije logično čuti naš glas? Banjaluka je najveći grad bez funkcionalne skupštine, jer SNSD ne prihvata izbornu volju građana“, naglasio je Drinić.

Na kraju je podsjetio da građane uskoro očekuje novo poskupljenje struje.

„Popis tema koje zanimaju narod je dugačak, ali možemo početi s onim što je najaktuelnije – najavljeno poskupljenje struje u studenom, četvrto u dvije godine“, zaključio je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

„ŠUMOVI“ IZMEĐU BEOGRADA I BANJALUKE: Da li je Dodik OKRENUO LEĐA Vučiću

Vidim da sam i u Banjaluci postao kriv, ne znam baš zbog čega, ali valjda je to tako potrebno. Meni Banjaluka nikada i nizašta neće da bude kriva. I u tome je razlika.

Ovo je na nedavnoj konferenciji za medije izjavio predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, čime je na posredan način potvrdio da je u posljednje vrijeme došlo do ozbiljnih „šumova“ na relaciji Beograd-Banjaluka.

Inače, prve spekulacije da u odnosima između predsjednika Srbije i Milorada Dodika ne „cvjetaju ruže“ otkako je vječiti lider SNSD „okrenuo ploču“, poništio sve „sporne“ zakone u Narodnoj skupštini Republike Srpske, odustao od referenduma i počeo da odaje hvalospjeve Amerikancima, pojavile su se u izjavama bivšeg ministra u Vladi Srbije i senatora Republike Srpske, Aleksandra Vulina, kao i još nekih sadašnjih i bivših visokih funkcionera vlasti u Srbiji.

Tako je, na primjer, na Vulinovo nedavno poređenje politike vlasti u Srpskoj sa „debelim crijevom“ juče oštro reagovao visoki funkcioner SNSD, Miroslav Milovanović, koji je na društvenim mrežama aktuelnog senatora Srpske nazvao “pi..om”.

Da li je i koliko drastična promjena političkog kursa Milorada Dodika narušila njegove odnose s Beogradom, pitali smo za mišljenje dobre poznavaoce političkih prilika s obje strane Drine.

Stručnjak za međunarodne odnose iz Beograda, Srećko Đukić, za Srpskainfo kaže da će, prema njegovom mišljenju, „šumovi“ na relaciji Milorad Dodik-Aleksandar Vučić još više da se pojačaju u budućnosti.

– Očigledno je da su odnosi Beograda i Banjaluke ušli u slijepu ulicu i tek predstoji razjašnjenje i objašnjenje zašto je do toga došlo, odnosno, kako je u cijeloj toj situaciji Beograd, odnosno Vučić, ostao izigran. Tu tek predstoji obračun između Vučića i Dodika – predviđa Đukić.

Konačni obračun se, prema njegovim riječima, može očekivati zbog toga što Milorad Dodik, kako navodi, nastavlja sve svoje aktivnosti, ali se pritom uopšte ne obazire na Srbiju i Vučića.

– On (Dodik) ih prosto ignoriše, a znamo koliko su Vučić i Srbija donedavno bili u centru Dodikove pažnje. To će još neko vrijeme potrajati, ali bićemo svjedoci na javnoj sceni šta će jedan i drugi reći i zašto je do toga došlo – kaže Đukić za naš portal.

Ako neko, dodaje on, nije zaslužio da se prema njemu Dodik tako odnosi, onda je to sigurno aktuelni predsjednik Srbije.

Vučić je dotirao Republiku Srpsku i svaku opštinu je pomagao. To je Srbiju godišnje koštalo oko 50 miliona evra. Ovaj aktuelni sukob je posljedica jedne neprincipijelne politike koja se vodila u Banjaluci – kako prema Sarajevu, tako i prema Beogradu i međunarodnoj zajednici. Kada je nosilac te neprincipijelne politike došao u poziciju da ga takva politika lično pogodi, onda je on spreman da proda i rođenog brata – ističe Đukić.

Politički analitičar i direktor PR agencije „Pragma“ iz Beograda, Cvijetin Milivojević, s druge strane, ne smatra da su aktuelni „šumovi“ između Beograda i Banjaluke „pravi“ sukobi jer, kako navodi, tu se ne bi radilo o sukobu ravnopravnih takmaca.

– Vučić je izdvajao neka sredstva za ekonomsku pomoć Republici Srpskoj, ali je on to stalno potencirao. Postojali su neki premijeri i predsjednici Srbije i prije Vučića, a njihova obaveza prema Ustavu Srbije jeste da pomažu Srbima u regionu. Podsjećam da je Vojislav Koštunica, u vrijeme kad je bio premijer, kupio Telekom Srpske za 100 odsto veću cijenu od one koju je ponudio Dojče Telekom. To je bio pokušaj da se pomogne budžet Republike Srpske – ističe Milivojević.

On tvrdi da je želja aktuelnog predsjednika Srbije da uzurpira skoro svaku inicijativu rukovodstva Republike Srpske, da je on tumači i njome trguje s predstavnicima najmoćnijih zapadnih zemalja.

– Posljednji primjer dogodio se u ljeto 2024, kada je je Ana Brnabić, po Vučićevom nalogu, doletjela u Banjaluku i saopštila da nema ništa od platforme o razdruživanju Republike Srpske od BiH. To je, po mom mišljenju, otjeralo Dodika u zagrljaj Kremlju. Ne zato što je Dodik nekakav rusofil. Kao što znate, on je bio više anglofil, ali njega je iznudica natjerala na drugu stranu – smatra Milivojević.

S druge strane, tvrdi on, Dodikova „nestrateška diplomatija“ otvorila je lideru SNSD neka vrata u SAD i on je, navodi Milivojević, počeo da izlazi u susret američkim željama u BiH.

– Za to je dobio neku vrstu kontrausluge i pretpostavljam da je to ono što je pogodilo Vučića. Takođe, ne smijemo zaboraviti ni pretjerano poltronisanje Dodika prema Vučiću i njegovoj stranci, čime je on u posljednjih nekoliko godina doveo u pitanje odnos Srba iz Srbije prema Srbima u Republici Srpskoj – zaključuje Milivojević.

Nastavi čitati

Politika

OBJAŠNJENJE STATE DEPARTMENTA: Zašto su ukinute sankcije Miloradu Dodiku i ostalima

Nakon što je američka administracija Miloradu Dodiku i njegovim partnerima ukinula sankcije, glasnogovornik State Departmenta za Detektor je potvrdio kako je takva odluka došla zbog konstruktivnih poteza koje je Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) napravila prethodnih sedmica.

Ukidanje sankcija za bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i ukupno 48 njegovih saradnika i kompanija koji su sankcionisani u prethodne tri godine dio je redovnih revizija koje Sjedinjene Američke Države provode u vezi sa sankcijama, pojašnjavaju iz američkog State Departmenta za Detektor.

Konstruktivne akcije koje je poduzela Narodna skupština Republike Srpske u prethodnim sedmicama trebale bi poboljšati stabilnost Bosne i Hercegovine i omogućit će partnerstvo sa SAD-om bazirano na zajedničkim interesima, ekonomskom potencijalu i zajedničkom prosperitetu”, stoji u pisanom odogovoru glasnogovornika State Departmenta na upit Detektora.

Dodaje se i kako se ovih 48 pojedinaca i kompanija nalazilo na posebnoj listi posvećenoj sankcijama za Zapadni Balkan, te kako se redovna revizija provodi kako bi SAD osigurale da unapređuju američke ekonomske, nacionalne, sigurnosne i vanjskopolitičke ciljeve

Nastavi čitati

Aktuelno