Connect with us

Svijet

EVROPSKA UNIJA ima svoj sistem za NESTALE OSOBE – šta je SIS i kako funkcioniše?

Priča o desetogodišnjoj Kasiji, koja je kidnapovana u Poljskoj i pronađena u Njemačkoj, nakon što je poljska policija uvela upozorenje za nestalu osobu u Šengenski informacioni sistem (SIS), dokaz je da postoje politike EU koje bukvalno spasavaju živote.

Šengenski informacioni sistem (SIS) je najveći sistem za razmjenu informacija za bezbjednost i upravljanje granicama u Evropskoj uniji, koji pruža informacije o traženim ili nestalim licima.

Od 1995. godine, SIS nadoknađuje odsustvo graničnih kontrola u šengenskom prostoru i pokazao se kao najuspješniji alat za prekogranično praćenje bezbjednosti, upravljanja granicom, imigracije, carine i policijske i pravosudne saradnje u EU i svim šengenskim zemljama. SIS je bio ključan za bezbjedan povratak Kasije, djevojčice koja je oteta u Poljskoj i za manje od 24 sata pronađena u Njemačkoj.

Istinita priča

Kasijin otac je u četiri sata popodne prijavio da se njegova kćerka nije vratila iz škole. Lokalna policija je zbog toga organizovala pretragu terena. Do 11 sati uveče, poljska policija izdala je upozorenje o nestaloj osobi. Ova upozorenja su automatski prijavljena za SIS. Tog istog dana, sumnjivi auto snimljen je saobraćajnom kamerom u blizini Kasijine kuće. Lokalna policija otkrila je da je to vozilo imalo kaznu za parking i zbog toga su imali registracione tablice i ime osobe da pošalju SIS-u i povežu sa nestalim djetetom. Priča je, zatim, imala pozitivan obrt – otmičar je imao sudar sa drugim autom u Njemačkoj. Kada je policija unijela njegove tablice u bazu podataka, mogli su da vide aktiviranu SIS uzbunu. Ne samo da je to vozilo traženo, već je vozač bio osumnjičen za otmicu. Djevojčica u njegovom autu bila je nestala djevojčica iz Poljske. Uz pomoć Sistema je Kasija vraćena roditeljima.

Zahvaljujući SIS-u, nadležni nacionalni organi, kao što su policija i graničari, mogu da unose i konsultuju obavještenja o traženim osobama i objektima u jednoj zajedničkoj evropskoj bazi podataka. Ti ljudi i predmeti se zatim mogu locirati bilo gdje unutar EU i šengenskog prostora tokom policijskih, graničnih ili drugih zakonitih provjera.

Nakon uspjeha u očuvanju bezbjednosti u okviru najveće oblasti bez fizičkih granica na svijetu, SIS je obnovljen 2013. godine. Uvedena je druga generacija SIS-a sa dodatnim funkcionalnostima – na primjer, mogućnošću dodavanja otisaka prstiju i fotografija na upozorenja.

U martu 2023., SIS je dodatno poboljšan kako bi uključio nove kategorije upozorenja, nadograđene podatke, uključujući biometrijske podatke kao što su otisci dlanova, otisci prstiju i DNK zapisi za povezivanje sa upozorenjima za nestale osobe, kao i dodatne alate za borbu protiv međunarodnog kriminala i terorizma.

SIS je operativan u većini zemalja EU i zemalja pridruženih Šengenu (Švajcarska, Norveška, Lihtenštajn i Island).

Ovaj sistem još uvijek ne koristi tehnologiju za prepoznavanje fotografija i slika lica. Komisija mora da dostavi izvještaj o dostupnosti, spremnosti i pouzdanosti takve tehnologije prije nego što ona bude postavljena. Evropski parlament će biti konsultovan o izvještaju. Kada se ova tehnologija uvede u SIS, zemlje će moći da koriste ove alate na redovnim graničnim prelazima.

Nakon toga, Komisija može donijeti delegirane akte kojima se utvrđuju i druge okolnosti u kojima se fotografije i slike lica mogu koristiti za identifikaciju lica.

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno