Connect with us

Svijet

EVROPSKA ZEMLJA IMA JEZIV PLAN ZA RAT: Rušiće gradove i mostove, a ovo planiraju sa narodom

Еstonija, zemlja sa malo više od milion stanovnika, spremna je da evakuiše cijelu svoju populaciju u inostranstvo ako izbije rat. To je rekao novi komandant estonskih odbrambenih snaga general-major Andrus Merilo na seminaru organizovanom u Talinu.

“Moramo biti spremni da evakuišemo ljude van opasne zone, a u najgorem slučaju, opasna zona pokriva cijelu Еstoniju. (U tom slučaju) važni su nam pomorski, kopneni i vazdušni saobraćaj, rekao je Merilo u Talinu.

Prema njegovim riječima, u slučaju rata, estonska vojska počinje da uništava sopstvene gradove, jer sprječava ili bar otežava napredovanje neprijatelja koji napada Еstoniju. Prema Merilu, kada Rusija ide u rat, ona uvijek ima za cilj osvajanje kopnenih područja.

Merilo je rekao da odbrambene snage Еstonije ne žele da otkriju sve detalje u vezi sa planovima koje imaju za svoje gradove u slučaju rata.

“Ako neko vjeruje da nećemo početi ratove iz Narve, vara se. Ako bude potrebno, estonska vojska će sama početi da uništava estonske gradove. Na primjer, u Narvi morate biti spremni na to da su gradska infrastruktura i ulice učinjene neprohodnim za protivnika”, rekao je Merilo.

On je dodao da ne žele o tome da pričaju na sva zvona, ali da je u ratnoj situaciji veoma važno da infrastruktura može da se iskoristi da spriječi kretanje neprijatelja.

Merilo je istakao da će vojska raznijeti mostove i zgrade ukoliko to bude potrebno. On je ispričao kako se u Finskoj decenijama planira infrastruktura sa idejom da se po potrebi može i dignuti u vazduh.

Na primjer, Merilo je na seminaru zauzeo vijadukt Kanama, u opštini Saku kod Talina, čije je dizanje u vazduh prije nekoliko nedjelja dalo odbrambenim snagama Еstonije uvježbavanje u uništavanju infrastrukture. Za eksploziju je utrošeno 60 kilograma TNT-a. Biće izgrađen novi koji će zamijeniti stari vijadukt, koji takođe bolje odgovara potrebama vojske.

Prema Andrusu Merilu, po mnogo čemu je član tri NATO-a zapravo čak i važniji od člana pet, koji pokreće zajedničku odbranu NATO-a, jer prema članu tri sve zemlje moraju imati nezavisne odbrambene sposobnosti kojima mogu doprineti zajedničkoj odbrani.

Prema Merilovom mišljenju, Еstonija se sada nalazi u situaciji u kojoj je u toku vojna eskalacija (širenje) i gdje bi napad na Еstoniju mogao postati vjerovatnija opcija nego što je sada.

“Napad na Еstoniju može da se pretvori u realniju mogućnosti nego što je to bio ikada tokom naše nezavisne istorije. Htjeli mi to ili ne, ako izbije rat između NATO-a i Rusije, zbog našeg geografskog položaja, borbena dejstva će početi i na našim prostorima. Еstonija je pogranična zemlja. Ako počne rat, ionako ćemo izgubiti jedno ili drugo – ljude, infrastrukturu, teritoriju”, rekao je on.

Prema Merilovom mišljenju, lakše je zamijeniti vojne elemente, ali i ljude, nego infrastrukturu kao što su putevi, mostovi, luke i željezničke veze. Merilo je takođe rekao da se “Baltički zid” koji se sada gradi ne može porediti sa Mažino linijom tokom Drugog svjetskog rata.

“Prije se radi o širokim tehničkim mogućnostima koje neprijatelju mogu otežati kretanje. Puteve koji se trenutno grade vojska želi da uništi malo po malo tokom rata. Dakle, mora se naći balans između potreba rata i mirnodopskih potreba”, dodao je on.

General-major Andrus Merilo govorio je u Talinu na seminaru za estonske graditelje infrastrukture. Njegova otvorenost iznenadila je mnoge u Еstoniji. Mnogi su se takođe pitali da li bi svi estonski civili zaista mogli da budu prebačeni u strane zemlje i, na primjer, u susjednu Finsku?

U Еstoniji živi više od milion ljudi. U Еstoniji ne postoje velika i moderna skloništa od bombi otvorena za sve civile, a ona u ovom trenutku ne namjerava da ih gradi, tako da je bjekstvo jedini način da se civilno stanovništvo skloni od rata.

Finska bi bila najlogičnija zemlja u koju treba pobjeći, pošto Еstonija ima bliske brodske veze sa Finskom.

Pruga The Rail Baltic koja prelazi preko Baltika mogla bi da transportuje civile u centralnu Еvropu, ali neće biti završena prije naredne decenije.

Svijet

ORBAN ZATVORIO GRANICE “Mađarska ne isključuje biološki napad”

Mađarska je prošlog mjeseca prijavila prvi slučaj slinavke i šapa u više od 50 godina.

Mađarska je sugerisala da je “biološki napad” mogući izvor prve pojave slinavke i šapa u zemlji u više od pola vijeka, što je dovelo do zatvaranja granica i masovnog klanja stoke na sjeverozapadu zemlje.
Mađarska je prošlog mjeseca prijavila prvi slučaj slinavke i šapa u više od 50 godina na stočnoj farmi na sjeverozapadu zemlje u blizini granice sa Austrijom i Slovačkom, saopštila je Svetska organizacija za zdravlje životinja, pozivajući se na mađarske vlasti.

Hiljade goveda je moralo da bude usmrćeno dok zemlja pokušava da obuzda širenje zaraze, a Austrija i Slovačka su zatvorile desetine graničnih prelaza nakon što se bolest pojavila u južnom dijelu Slovačke.
“U ovoj fazi možemo reći da ne možemo isključiti da virus nije prirodnog porekla, možda imamo posla sa vještački stvorenim virusom”, rekao je šef kabineta premijera Viktora Orbana, Gergelj Guljas, na brifingu za novinare.

Odgovarajući na pitanje, Guljas je rekao da ne može isključiti da je izbijanje virusa rezultat biološkog napada, bez davanja informacija o tome ko bi mogao biti odgovoran.

On je rekao i da se sumnja zasniva na usmenim informacijama dobijenim iz strane laboratorije i da njihovi nalazi još nisu u potpunosti dokazani i dokumentovani. Stočni fond Mađarske iznosio je 861.000 grla na osnovu decembarskog popisa stoke, što znači da se se promijenio u odnosu na godinu dana ranije. To je činilo 1,2 odsto ukupnog stočnog fonda Evropske unije, prema zvaničnoj statistici.

Bolest slinavke i šapa ne predstavlja opasnost za ljude, ali kod kopitara kao što su goveda, svinje, ovce i koze izaziva groznicu i mjehuriće u ustima, a širenje zaraze često dovodi do ograničenja trgovine. Guljas je rekao novinarima da nije otkriveno novo širenje zaraze, a vlasti kontinuirano uzimaju uzorke.

Nastavi čitati

Svijet

SIJARTO OPTUŽIO EVROPSKU UNIJU da kuje zavjeru protiv mira u Ukrajini

Kontinuirano nastojanje EU da produži sukob u Ukrajini je apsurd, posebno imajući u vidu ozbiljne napore koje čine SAD i drugi da uspostave mir, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

“Apsurd situacije je u tome što gotovo cijela međunarodna zajednica želi mir u Evropi, dok Brisel i evropski političari podržavaju rat. Američki predsjednik /Donald Tramp/ ulaže znatne napore da vrati mir u Evropu. Afričke zemlje, koje moraju da se izbore sa negativnim uticajem rata u Ukrajini, takođe podržavaju mir u Evropi.

U međuvremenu, Brisel i evropski lideri koji se zalažu za rat kuju zavjeru protiv mira”, rekao je Sijarto na zajedničkoj konferenciji za novinare u Kairu sa egipatskim kolegom Badrom Abdelatijem.
Prema njegovim riječima, ista je situacija i kada se radi o pitanju ilegalnih migracija.

“Mađarska je kapija u Evropu, nalazi se na najprometnijoj ruti kopnene migracije, zbog čega smo se u posljednjoj deceniji suočavali sa ogromnim pritiskom na našim granicama. Neodgovorna migraciona politika Brisela povećava ovaj pritisak, dok odgovorna migraciona politika Egipta pomaže da se smanji”, istakao je Sijarto.

On je naveo da je sigurno reći da se svijet okrenuo naglavačke.
Linker
“Dok Mađarska i Egipat zajedno rade na miru u Evropi i suzbijanju migracija u Evropu, Brisel nastavlja da pravi strateške greške, nastojeći da produži rat i napuni Evropu migrantima”, istakao je Sijarto.

On je upozorio lidere EU da ne ometaju razgovore o rješavanju sukoba u Ukrajini i da ne podržavaju migracije i pozvao ih da poštuju ulogu Egipta u održavanju evropske bezbjednosti.

Nastavi čitati

Svijet

KINA OBJAVILA RATNI VIDEO MAO CEDONGA: Mi smo Kinezi, nećemo se povući

U trenutku kad su drakonske carine između Kine i SAD-a stupile na snagu i prijete urušavanjem najveće bilateralne trgovinske razmjene na svijetu, Peking zaoštrava retoriku i to referencama na rat.

Portparolka kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning objavila je na društvenim mrežama video Mao Cedonga, bivšeg vođe Komunističke partije, iz vremena Korejskog rata. U snimci Mao poručuje: “Bez obzira koliko dugo ovaj rat potraje, mi nikada nećemo popustiti.”

Mao Ning je uz video poručila: “Mi smo Kinezi. Nećemo se povući.”

Objava dolazi samo nekoliko sati nakon što su na snagu stupile nove kineske carine od 84 posto na američku robu, kao i američke carine od 125 posto na kineski izvoz. Obje mjere već su uzrokovale potrese na tržištima, a analitičari upozoravaju da bi razmjena između dviju supersila mogla biti de facto zaustavljena.

Nema ni traga pregovorima

Uprkos sve jačoj retorici i eskalaciji ekonomskog sukoba, nema nikakvih službenih naznaka o mogućim pregovorima između Pekinga i Vašingtona. Diplomatski kanali zasad šute.

“Ako se kineski izvoz ne može plasirati u SAD, morat će preplaviti druga tržišta – a to stvara golemu diplomatsku i geopolitičku glavobolju za kinesko vodstvo”, rekao je ranije David Reni iz The Economista, upozorivši da bi države Evrope, Latinske Amerike i Globalnog juga uskoro mogle biti sljedeće na udaru posljedica trgovinskog rata.

Kineske vlasti, sudeći prema posljednjim porukama, poručuju da su spremne izdržati.

Ko je bio Mao?

Mao Cedong (1893.–1976.) bio je osnivač i dugogodišnji vođa Narodne Republike Kine te predsjednik Komunističke partije Kine. Uspostavio je totalitarni režim i pokrenuo radikalne kampanje poput “Velikog skoka naprijed” i “Kulturne revolucije”, koje su rezultirale smrću miliona ljudi, ali ga kineske vlasti i dalje glorificiraju kao simbol otpora i nacionalnog ponosa.

Nastavi čitati

Aktuelno