Connect with us

Društvo

Evropu pogodila suša, najveća u proteklih 500 godina

Evropa doživljava najgoru sušu u proteklih 500 godina, a gotovo dvije trećine kontinenta je u stanju pripravnosti ili upozorenja.
Podaci su ovo agencije Evropske unije. Uzroke vide u klimatskim promjenama, a kako će se sve to odraziti na već postojeću krizu u Evropi, odgovor rijetki mogu samo da pretpostave.

Poljoprivrednici u Njemačkoj kažu da bi žetva mogla biti smanjena za 30 ili 40 odsto. Italijanski, da će proizvodnja povrća i voća biti manja za trećinu, a žetva riže za 30 odsto.

– Situacija je tragična, jer govorimo o gubitku od skoro 60 odsto. Ovi gubici još nisu definitivni jer pored problema sa slanom vodom imamo i problem velikih vrućina, tako da ne možemo Ne znam da li će biljka pirinča moći napraviti klas, a samim tim i zrno pirinča sazreti. Shodno tome, žetva 2022. je u opasnosti – kaže Elisa Moreto, uzgajivač riže, Italija.

U problemima i poljoprivrednici u Engleskoj. Tamo su suše natjerale farmere da za ishranu stoke već sada troše ono što su spremili za zimu. Prinosi usjeva mnogo manji, a voda u rezervoarima nedovoljna za navodnjavanje.

– Imamo dovoljno vode u ovoj zemlji ali ona nije na pravom mjestu. Zbog toga su potrebna ulaganja kako bismo je imali tamo gdje treba, za ljude, hranu ali i stoku. Ovo nije posljednja suša, zato Vlada treba da se pozabavi ovim problemom – naveo je David Eksvud, potpredsjednik Nacionalne unije farmera, Engleska.

Prinosi kukuruza manji za 16 odsto od petogodišnjeg prosjeka. Isto je i sa prinosima soje i suncokreta. Prema procjenama, više od 60 odsto Evrope pogođeno je sušom ili će biti. U Briselu, osim konstatovanja očitog, izgleda nemaju rješenje.

– Najnoviji bilten o monitoringu usjeva ističe da izuzetno vruće i suhe vremenske prilike u velikim dijelovima Evrope i dalje značajno smanjuju izglede za prinose ljetnjih usjeva. I rekli smo to ranije, čini se da je trenutna suša najgora od najmanje 500 godina – tvrdi Јohanes Barke, Јohannes Bahrke portparol Evropske komisije.

Ni prognoze klimatologa nisu optimistične.

– Modeli ukazuju da nas čekaju sve toplije zime sa dosta manje snijega, i to može biti bojazan za sledeću godinu u slučaju da zima bude dosta toplija sa manje snijega dosta padavina uz visoke temperature onda možemo očekivati još jaču sušu sljedećih godina – smatra Goran Trbić, klimatolog.

Suša je kod nas najviše uticala na rod kukuruza, pa se očekuju manji prinosi za 30 odsto. Sistemi za navodnjavanje, neophodni u budućnosti, kako u Evropi, tako i kod nas. Toga svjesni i nadležni.

– Svaki poljoprivredni proizvođač koji nabavi sistem za navodnjavanje ima povrat ima povrat od 30 odsto za tu investiciju. Takođe ministarstvi obezbjeđuje 50 odsto od premije osiguranja, ako se osigura usijev – naveo je Boris pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Onaj ko se poljoprivredom ozbiljno bavi i od toga živi, pored neophodne mehanizacije, bez sistema navodnjavanja teško da će do očekivanih prinosa.

U istim problemima i naši, kao i poljoprivrednici Italije, Njemačke i mnogo razvijenijih zemalja. I neće samo oni biti na šteti, jer ono što preostane na njivama – duplo ćemo plaćati u prodavnicama i tržnicama.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Čeka nas tmurna nedjelja

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se prije podne na sjeveru i zapadu očekuje oblačno vrijeme, povremeno sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, a u drugom dijelu dana će se razvedriti.

Pljuskovi će ponegdje biti jači uz jak vetar, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Na jugu i istoku biće sunčano u prvom dijelu dana, ali se poslije podne očekuje premještanje padavina na istok.
Jutarnja temperatura vazduha od tri do 10, u višim predjelima od nula, a maksimalna dnevna od 18 do 24, u višim predjelima od 14 stepeni Celzijusovih.

Duvaće umjeren zapadni i jugozapadni vjetar, pri pljuskovima povremeno jak.

Nastavi čitati

Društvo

POTREBNA POMOĆ ZA LIJEČENJE: Dječak ima 4 tumora na mozgu, jedan na obrvi

Dječak Seudin Husić ima četiri tumora na mozgu i jedan na obrvi, sakuplja se pomoć za liječenje

Udruženje građana “Humanitas” provodi humanitarnu akciju za liječenje Seudina Husića (11) iz Kalesije, dječaka koji se suočava s teškom dijagnozom četiri tumora na mozgu i jednim na obrvi.

Seudinova majka Amira Mujdanović je zatražila pomoć jer je jedina nada za ozdravljenje liječenje u Turskoj.

Zahvaljujući saradnji UG Humanitas i turskih ljekara, utvrđeno je da je za prvu fazu liječenja potrebno prikupiti 126.457,75 KM. Taj iznos pokriva troškove liječenja, bolničkog smještaja, avionskih karata, putnih isprava i osnovnih potreba za dječaka i njegovu majku.

Svi koji žele pomoći, mogu to učiniti na sljedeće načine:

Pozivom na humanitarni broj 17150 donirate dvije KM (dostupno za korisnike Mtel, BH Telecom i HT Eronet), prenosi Klix.

Uplatom na račun UG Humanitas: 5551000062303262 “Nova Banka” a.d. Banja Luka

Putem PayPal aplikacije: paypal@humanitas.ba

Nastavi čitati

Društvo

Naftaši se “OPEKLI”, pa sad rade kako treba: Benzinske pumpe u Srpskoj POBOLJŠALE KVALITET GORIVA

Paprene kazne, koje su vlasnici benzinskih pumpi u Srpskoj proteklih godina plaćali zbog napravljenih propusta, osvijestile su naftaše, kod kojih ove godine, za razliku od lani, kada su platili ceh od 675.000 KM, nisu utvrđena odstupanja u kvalitetu goriva.

URepubličkoj upravi za inspekcijske poslove, koja je lani uradila 2.299 laboratorijskih analiza i u 27 slučajeva utvrdila nepravilnosti, rekli su da su za četiri mjeseca ove godine, kada je prvi put u Srpskoj na provjeri bio i tečni naftni gas, uzeta 564 uzorka, od kojih su svi bili uredni.

– Svih 27 neusaglašenih uzoraka goriva po BAS standardima lani se odnosilo na dizel goriva – istakli su u Inspektoratu Republike Srpske.

Podsjetili su da se u slučajevima kada je analizom dokazano odstupanje u kvalitetu goriva izriču novčane kazne koje iznose 20.000 KM za pravno lice i 5.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu.

– Lani su po tom osnovu izrečene kazne u iznosu od 675.000 KM. Broj neusaglašenih uzoraka u prošloj godini u skladu je sa višegodišnjim prosjekom – kazali su u Inspektoratu RS.

U praksi se pokazalo da se, kako su naveli, odstupanja najčešće odnose na sniženu tačku paljenja, do čega dolazi usljed miješanja malih količina benzina sa dizelom pri istakanju goriva na benzinskim pumpnim stanicama. Usljed nepažnje zaostali benzin u ispusnom cjevovodu cisterne i u seperatoru može da snizi tačku paljenja dizel goriva, piše Glas Srpske.

Kontrolu kvaliteta goriva koja se prometuju na benzinskim pumpnim stanicama vrši tehnička inspekcija u skladu sa Programom utvrđivanja usklađenosti kvaliteta tečnih naftnih goriva. Kontrola usklađenosti kvaliteta tečnih naftnih goriva vrši se za dva perioda, ljetni i zimski – objasnili su u Inspektoratu.

Kontinuiran rad tehničke inspekcije rezultirao je time da su broj neurednih uzoraka i utvrđena odstupanja od propisanih graničnih vrijednosti simbolični i da je gorivo na pumpama u Srpskoj, tvrde u Inspektoratu, u skladu sa važećim propisima.

Predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori RS Đorđe Savić kazao je da kvalitet na pumpama nikad nije ni bio sporan, te da su zbog sitnih odstupanja, koja ne mogu da nanesu štetu nijednom motoru, plaćali veliki ceh.

– Problem je u tome što su se ranije uglavnom u istoj cisterni prevozile velike količine kako benzina, tako i dizela. Ukoliko se desi da je prilikom prevoza veće količine dizela ostalo nekoliko litara benzina na stijenkama cisterne, koja je prethodno prevozila taj naftni derivat, doći će do narušavanja tačke paljenja – rekao je Savić.

Dodao je da je visina kazni, koje su trgovci naftom plaćali prethodnih godina, dovela do toga da budu oprezniji i od prevoznika traže da svaka cisterna vozi posebno gorivo.

Edukacija
S ciljem daljeg eliminisanja odstupanja na koja analize ukazuju, najveću ulogu, kako su istakli u Inspektoratu, imaju sami dobavljači.

– Edukacijom svojih radnika koji vrše prevoz i istakanje tečnih naftnih goriva, oni će i sebe zaštititi od potencijalnih kazni koje u ovim slučajevima nisu male – rekli su u Inspektoratu.

Nastavi čitati

Aktuelno