Connect with us

Svijet

FBI ISTRAŽUJE SVAKI TRAG! Ubica Čarlija Kirka imao saučesnika?

Direktor američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) Keš Patel naveo je da FBI istražuje svaki trag u vezi sa ubistvom američkog konzervativnog aktiviste Čarlija Kirka, uključujući i mogućnost saučesništva, piše ABC News.

Tajler Robinson (22) uhapšen je i optužen za ubistvo Kirka, ali Patel je rekao da FBI istražuje “mogućnost saučesnika”, prenosi N1.

“Pažljivo istražujemo teorije i pitanja, uključujući lokaciju sa koje je pucano, mogućnost saučesnika, SMS poruku priznanja i povezane razgovore, Discord četove, ugao hica i trag metka, način na koji je oružje preneseno, gestikulacije rukama uočene kao potencijalni ‘signali’ u blizini Kirka u trenutku atentata, kao i posjete osumnjičenom strijelcu u njegovom domu u satima i danima uoči 10. septembra”, naveo je Patel u objavi na mreži X, prenosi ABC News. Patel je iznio slične tvrdnje i tokom dvodnevnih saslušanja pred odborima Predstavničkog doma i Senata prošle nedjelje.

Iz platforme za onlajn dopisivanje Discord potvrdili su navode da je otprilike dva sata prije nego što je Robinson uhapšen, on navodno poslao poruke maloj grupi prijatelja na toj mreži, u kojima je napisao: “Hej, ljudi, imam loše vijesti za vas… Ja sam bio na UVU juče. Žao mi je zbog svega ovoga.”

Patel je govorio o toj poruci tokom saslušanja pred senatskim Odborom za pravosuđe, rekavši da FBI istražuje “svakoga ko je bio uključen u taj Discord čet” sa Robinsonom. Patel je rekao i da je sa Robinsonom povezano “mnogo više od 20 ljudi na Discordu” i da “sve provjeravaju, svakog pojedinca.”

“Postoji određeni broj osoba koje su trenutno predmet istrage i ispitivanja, kao i određeni broj onih koji tek treba da budu ispitani i obuhvaćeni istragom, a sve u vezi sa tim četom. Dakle, istraga je i dalje u punom toku”, rekao je Patel senatorima, dodajući da bi u slučaj moglo biti umiješano više osoba.

U Arizoni je održan komemorativni skup na kojem je odata počast Kirku. Američki predsjednik Donald Tramp ga je nazvao velikim patriotom i mučenikom. Rekao je da je Kirk ubijen jer je živio hrabro i briljantno sučeljavao svoje stavove sa drugima.

Kirkova udovica Erika poručila je da odgovor na mržnju nije mržnja. Na komemoraciji su bili i najviši zvaničnici američke administracije, kao i poslovni lideri, među njima i milijarder i direktor “Tesle” Ilon Mask. Stadion “Stejt Farm” u Glendejlu bio je ispunjen do posljednjeg mjesta, bile su desetine hiljada ljudi, u znak sjećanja na Čarlija Kirka, koji je ubijen 10. septembra dok je govorio na jednom skupu u studentskom kampusu na Univerzitetu u Juti.

Tramp je istakao da Kirk nikada nije mrzio svoje protivnike i uvijek im je želio sve najbolje i da su se u tome njih dvojica razlikovala.

“Mrzim svog protivnika i ne želim im ništa dobro! Tu se ne slažem sa Čarlijem! Žao mi je, Erika. Ali sad Erika može da razgovara sa mnom, možda uspije da me ubijedi da to nije u redu. Ali ja ne mogu da podnesem svog protivnika! Čarli je bijesan, gleda u zemlju, ljut je na mene sada”, rekao je Tramp, prenosi RTS.

Dodao je da je Kirk bio ispunjen patriotskim duhom od svoje mladosti u Čikagu i u svemu što je radio bio je potpuni Amerikanac.

“Opraštam tom mladom čovjeku, napadaču, jer ono što je uradio Isus Hrist učinio bi i Čarli. Odgovor na mržnju nije mržnja, ono što znamo iz jevanđelja jeste ljubav, uvijek ljubav, pa i prema našim neprijateljima i onima koji nas progone,” rekla je Erika Kirk.

Ispred stadiona gdje je održana komemoracija bili su veliki redovi onih koji su željeli da lično prisustvuju.

Robinson je u utorak optužen za niz krivičnih djela, uključujući teško ubistvo, a tužioci su prošle nedjelje najavili da će tražiti smrtnu kaznu.

Robinson se u utorak nije izjasnio o krivici. Sudija je rekao da će mu sud dodijeliti advokata prije sljedećeg ročišta zakazanog za 29. septembar.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno