Connect with us

Društvo

FEDERACIJA FBiH POPUŠTA: Male trgovine će moći raditi nedjeljom, uz jedan uslov

Amir Hasičević, ministar trgovine u Vladi Federacije BiH, naveo je da neradna nedjelja definitivno ostaje na snazi, ali da će se raditi na tome da malim trgovinama i granapima bude omogućen rad, uz uslov da rade vlasnici ili članovi njihovih porodica.

Inače, zadnji podaci Poreske uprave FBiH su pokazali da je broj zaposlenih u ovom entitetu pao za više od 2.000, tačnije 2.037.

Kako se navodi u ovim podacima, broj zaposlenih 31. jula ove godine je bio 545.018, dok je krajem juna taj iznos bio 547.055.

Pretpostavlja se da je uzrok manjeg broja radnika u Federaciji BiH uvođenje neradne nedjelje.

Podsjećamo, izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH kojim se uvela neradna nedjelja su na snazi od kraja oktobra prošle godine.

Hasičević je federalnim medijima kazao da neće ukinuti neradnu nedjelju.

“Razgovarali smo sa socijalnim partnerima, poslodavcima i sindikatom. Vidim, piše se kako je Federacija BiH u gubitku, spominju se cifre 55 miliona KM, a cijela zbrka je nastala zbog toga što se koriste različiti izvori prilikom analize podataka. Prema ukupnom fiskalnom prometu u Federaciji BiH, za prvih sedam mjeseci je veći za 2,5 milijardi KM, znači to je nekih 6,51 posto. Meni smeta što se neradna nedjelja baca na politički nivo, a ima socijalni karakter. Ovo je praksa koja je već dugo prisutna u Evropskoj uniji”, istakao je Hasičević.

Admir Čavalić: Vlada FBiH priznaje da je pogriješila
Ipak, sa druge strane Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, još od početka uvođenja neradne nedjelje krajem prošle godine upozoravao je da bi moglo doći do otkaza.

“Ovim potezom Vlada FBiH faktički priznaje grešku koju je napravila uvođenjem neradne nedjelje. Ovo je jedan od načina liberalizacije tog modela zabrane nedjeljom. Ono što će predstavljati problem jeste tehničke prirode i on će biti aktueliziran u septembru ili oktobru kada dođe ova izmjena zakona na red. Naime, jedini instrument da se prati to da li vlasnik ili član porodice radi nedjeljom jeste fiskalna kasa, odnosno ko je zadužio kasu. Pošto nismo uveli neradnu nedjelju preko Ministarstva rada i socijalne politike, već nakaradno preko Ministarstva trgovine, ovo u praksi znači da je fokus samo na tome da li radi prodajni objekat ili ne, a ne da li radnici unutra rade. Ovo znači da će vlasnici samo morati zadužiti kasu, a niko ne može kazniti one radnike koji rade tu nedjelju na nekim drugim poslovima, na primjer da slažu rafe i slično. Znači, tržišni inspektori mogu samo kažnjavati prodajne objekte u kojima vlasnici ili članovi porodica ne rade”, objašnjava Čavalić za “Nezavisne novine”.

Doći će do popuštanja
Na pitanje šta nas očekuje u narednom periodu, odnosno da li će doći do dalje liberalizacije ovog zakona, Čavalić odgovara da će sigurno doći do popuštanja.

“I ova izmjena zakona će kreirati novi tržišni pritisak, prije svega za dragstore i vrlo vjerovatno će za nekoliko mjeseci doći do novih izmjena zakona o neradnoj nedjelji”, zaključio je Čavalić.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno