Femicid i nasilje nad ženama su naša svakodnevica, a institucije i dalje nemaju adekvatan odgovor na to, i ne shvataju koliko je to ozbiljan društveni problem.

Poručeno je to povodom početka kampanje “16 dana aktivizma” protiv rodno zasnovanog nasilja, koja, kao i svake godine, počinje 25. novembra, Međunarodnim danom protiv nasilja nad ženama, i traje do 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava.

“Ovi datumi simbolično povezuju zaštitu od nasilja nad ženama sa zaštitom ljudskih prava”, kažu iz Fondacije “Udružene žene”, odakle navode da će danas iznijeti podatke i statistiku o korisnicama servisa Sigurne kuće, pravnog i psihološkog savjetovališta.

Oni će imati izložbu radova korisnica Sigurne kuće u Domu omladine, koja će biti otvorena do 29. novembra, dok je danas od 13 časova predviđena ulična akcija na Trgu Krajine, gdje će volonterke Fondacije dijeliti građanima promo-materijal.

Radmila Žigić, direktorica Fondacije “Lara” iz Bijeljine, kaže da je i dalje problematično što institucije nemaju adekvatan odgovor na nasilje.

“Činjenica je da se nasilje ne shvata dovoljno ozbiljno, a to je u stvari ozbiljan društveni problem. Nažalost, ono postaje sve rasprostranjenije, brutalnije i sve je više mogućnosti za ispoljavanje nasilja. Danas govorimo i o ozbiljnim pojavama nasilja putem digitalnih sistema, društvenih mreža, IT tehnologija, i to je već oblik na koji nemamo adekvatan odgovor, jer nismo osposobljeni da se suprotstavimo nasilnicima, a oni su obično tehnički bolje opremljeni”, rekla je Žigićeva za “Nezavisne”.

Podsjetila je da je zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama zaustavljen.

“Bilo bi dobro da je donesen, jer je, prije svega, donosio unapređenja u primjeni hitnih i drugih mjera zaštite žrtava i davao je veću ozbiljnost u rješavanju ovog problema. Ali, mi i sada imamo dosta kvalitetan zakonski okvir, a važno je da se on sprovodi onako kako je i zamišljen. Na primjer, da se u centar pažnje hitno stavi postupanje u svim situacijama nasilja, zatim zaštita žrtava, korištenje svih dokumenata koji postojeći zakon o zaštiti od nasilja u porodici predviđa, a to su hitne mjere zaštite, procjena rizika, zaštita žrtava, zaštita djece, procjene rizika od femicida itd.”, kazala je Žigićeva.

Istakla je da bi pooštravanje kaznene politike za počinioce nasilja doprinijelo prevenciji, kao i korištenje svih mehanizama koje dozvoljava Zakon o krivičnom postupku u situacijama kada se pokreće krivični postupak, kao što je određivanje pritvora za počinioce nasilja.

“Sve to bi moglo uozbiljiti situaciju i pružiti žrtvama nasilja osjećaj da država stoji iza njih i da ohrabre one koji i dalje trpe nasilje, a ne prijavljuju ga, da ga prijave. Poruka koju želim poslati u kampanji ’16 dana aktivizma’ bila bi da dosljedno primjenjujemo zakonsku normu i da žrtvu nasilja i njenu zaštitu stavimo u centar”, dodala je.

Najavila je da će zajedno sa brojnim organizacijama imati proteste protiv femicida, pod sloganom “Niti jedna više”, koji će se održati 10. decembra u nekoliko gradova u RS i FBiH, dok će od 25. novembra do 10. decembra imati različite aktivnosti.

U BiH je u posljednjih šest godina ubijeno više od 60 žena, koje su nastradale od ruke trenutnog ili prethodnog partnera, što dovodi do brojke od jedne žene mjesečno, a svi dijelovi društva imaju obavezu na to reagovati, poručeno je u petak u Sarajevu pred početak sesije o femicidu “Ujedinjeni poziv na akciju” u okviru kampanje “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja”, koju sprovodi UN Women BiH.

“Femicid kao najekstremniji oblik rodno zasnovanog nasilja, nažalost, naša je svakodnevica, no još uvijek nema pravnu kvalifikaciju jer zakoni BiH ne prepoznaju ovaj termin. U Krivičnom zakonu postoji termin krivično djelo nasilja u porodici, no često se tretira kao prekršaj, pa i to je jedan od razloga zbog kojeg žrtve često ne prijavljuju nasilje jer su kazne blage, čak i blaže od onih koje zakon predviđa”, kazala je Rejhana Dervišević, zamjenica predsjedavajućeg Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti polova Predstavničkog doma PS BiH, a prenosi Anadolija.

Navode da istraživanja pokazuju da u strukturi izrečenih sankcija dominiraju uslovne kazne i to je “sigurno jedan od razloga zbog kojih oni koji su činili nasilje čine ga ponovo”.

Samra Filipović Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost polova pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, istakla je da je neophodno sistematski raditi na usklađivanju zakonodavnog institucionalnog okvira, te jačanju institucija da pruže adekvatan odgovor u prevenciji i u zaštiti žrtava nasilja, dok je Ingrid Mekdonald, rezidentna koordinatorka UN u BiH, iznijela poražavajuće podatke o femicidu u BiH.

“U BiH je tokom zadnjih šest godina više od 60 žena ubijeno. One su nastradale od ruke trenutnog ili prethodnog partnera. To zapravo dovodi do brojke od jedne žene mjesečno koja je bespotrebno izgubila svoj život. Neophodno je podsjetiti zapravo da svi dijelovi društva imaju obavezu da reaguju na ovo”, kazala je Mekdonaldova.