Connect with us

Društvo

FENOMEN SOLIDARNOSTI! “Srbi za Srbe” prikupljaju rekordne donacije i mijenjaju živote! (FOTO)

Humanitarna organizacija „Srbi za Srbe“ iz Republike Srpske prošle godine je samo kroz humanitarne događaje prikupila tek oko 10.000 evra manje nego cijela Srbija, iako Srpska ima sedam puta manje stanovnika, podatak je koji najbolje pokazuje koliko je posljednjih godina porasla podrška građana ovoj organizaciji.

Uz stalni rast broja donacija i volontera, Republika Srpska danas je, odmah iza Srbije, druga po ukupno prikupljenim sredstvima na globalnom nivou organizacije „Srbi za Srbe“.

Transparentnost kao temelj rasta
Da organizacija konstantno raste potvrđuje i podatak da su ove godine donacije veće za oko 20 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Predsjednik Humanitarne organizacije „Srbi za Srbe“ Republike Srpske Saša Vignjević kaže za BL portal da je upravo transparentnost bila ključ povjerenja građana.

„Transparentnost, prije svega. Mi se svih ovih godina trudimo da jačamo tu transparentnost i pokušavamo da budemo transparentni. Sve i jedan račun, prihod, donaciju, trošak, mi objavljujemo na našem internet sajtu i za sve i jedan trošak prikazujemo skeniran račun. To je temelj na kome je sve postavljeno“, rekao je Vignjević.
Linker
Jedna od najvećih prekretnica za organizaciju bile su poplave 2014. godine koje su pogodile Republiku Srpsku i Srbiju. Upravo tada veliki broj ljudi prvi put je čuo za rad organizacije, a uspostavljena je i platforma koja je omogućila ljudima širom svijeta da jednostavno doniraju sredstva za pomoć ugroženima.

Vignjević ističe da je njegov lični cilj da organizacija jednog dana od svakog stanovnika Republike Srpske mjesečno dobije makar jednu konvertibilnu marku.

„To je bio cilj, da nekih milion maraka prihoda ostvarujemo mjesečno, čime bismo riješili sve moguće probleme u vrlo kratkom roku, stambena pitanja, da ojačamo porodice sa troje i više djece i još mnoge druge socijalne slučajeve“, naveo je Vignjević.

Od traktora do izgradnje kuća
Pomoć socijalno ugroženim porodicama jedan je od glavnih projekata organizacije u Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Nakon što dobiju informacije o porodicama kojima je potrebna pomoć, članovi organizacije ih obilaze, razgovaraju sa njima i pokušavaju utvrditi šta im je najpotrebnije.

Koordinator projekta „Pomoć porodicama“ Mladen Malić kaže da danas organizacija može pomoći na mnogo više načina nego ranije.

„Sada smo, Bogu hvala, došli do tog nekog nivoa da pomažemo porodice na različite načine, bilo da su u pitanju određeni kućanski aparati ili zamjena stolarije, neke poljoprivredne mašine i priključci, pa sve do izgradnje i opremanja kuće“, rekao je Malić za BL portal.

Porodice se organizaciji najčešće javljaju putem mejla i društvenih mreža, ali veliku ulogu imaju i sveštenici, kao i centri za socijalni rad koji godinama sarađuju sa organizacijom.

Prema riječima Malića, za petnaestak godina rada u Republici Srpskoj pomogli su između 350 i 400 porodica.

„Mahom su to bile mašine i traktori, renoviranje kuća, zamjena krova, izgradnja novih kuća. Svake godine probijamo svoje ciljeve i granice, nismo ni sami svjesni koliko uspjevamo postići“, istakao je Malić.

Dodaje da najveću satisfakciju ipak predstavljaju dječiji osmijesi.

„Ne trebam govoriti koliko za nas predstavlja satisfakciju kada se dijete usreći jer ima novu sobu, svoj krevet, a do nedavno je spavalo sa petero braće i sestara u istom krevetu“, rekao je Malić.

„Trojka iz bloka“ postala zaštitni znak

Humanitarni događaji vremenom su postali jedan od glavnih pokretača organizacije, a među njima se posebno izdvojila „Trojka iz bloka“.
Aleksandar Mršić iz sektora događaja kaže da je ideja bila da svi događaji nose prepoznatljiv naziv „Iz bloka“.

„Htjeli smo da sve naše prijatelje, poznanike, sponzore, saradnike, a i one buduće koji žele da nam se priključe, da ih to odmah asocira na organizaciju Srbi za Srbe“, rekao je Mršić.

Organizacija je danas registrovana u 11 zemalja, dok aktivnosti ima u više od 40 država širom svijeta.

Mršić navodi da najveći broj donacija dolazi upravo kroz kampanje za konkretne porodice.

„Funkcioniše tako što istaknemo neku porodicu, postavimo na društvene mreže, a ta informacija se onda širi. Preko tih kampanja mi dobijamo te namjenske donacije. To je najveći izvor donacija“, rekao je on.

Poznati sportisti i javne ličnosti uz organizaciju

Rad organizacije podržavaju i brojne poznate ličnosti, posebno iz svijeta sporta, iako mnogi žele ostati anonimni.

Mršić kaže da su na jednoj donatorskoj akciji u Beogradu prisustvovali brojni bivši i sadašnji sportisti, dok je pjesnik Matija Bećković jedan od onih koji otvoreno stoji uz organizaciju.

„Samo njegovo prisustvo ovjekovječuje naše događaje. Jedan naš poznati košarkaš, koji želi ostati anoniman, dao je jedan ozbiljan iznos u humanitarne svrhe“, naveo je Mršić.

Građani pomoć organizaciji mogu pružiti pozivom na humanitarni broj 17763, čime doniraju tri konvertibilne marke, ali i putem donatorskih kutija, platformi i uplata na račun organizacije.

Detaljnije informacije možete saznati na sajtu organizacije.

Dragan Milošević, BL portal

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano uz malu do umjerenu oblačnost

U Republici Srpskoj i FBiH se očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost i maksimalnu temperaturu vazduha do 37 stepeni Celzijusovih.

Јutro će biti promjenljivo oblačno, na jugu i u brdsko-planinskim predjelima sunčanije.

U nastavku dana najavljeno je smanjenje oblačnosti i pretežno sunčano i toplo, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar na jugu zapadni i jugozapadni, a u ostalim krajevima sjeverni i sjeveroistočni.

Minimalna temperatura vazduha biće od 12 do 19, na jugu do 22, a maksimalna od 28 na jugozapadu do 37 na jugoistoku, u višim predjelima od 26 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

KONTROLA PRODAJE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA! Inspekcija otkrila desetine neregistrovanih trgovaca

Republička uprava za inspekcijske poslove ove godine izvršila je 109 kontrola fizičkih lica koja su putem interneta i društvenih mreža oglašavala prodaju različitih proizvoda i usluga, a u 31 slučaju utvrđeno je da su djelatnost obavljala bez registracije, rečeno je Srni u Inspektoratu Srpske.

Ovim licima izrečena je mjera zabrane obavljanja djelatnosti, te novčane kazne u ukupnom iznosu od 78.000 KM.

Inspektorat Republike Srpske je u prošloj godini izvršio više od 300 ciljanih kontrola fizičkih lica koja su oglašavala prodaju različitih proizvoda i usluga, a u 172 kontrole izrečena je mjera zabrane obavljanja djelatnosti bez registracije, te novčane kazne od 335.000 KM. Neregistrovan rad evidentiran je u različitim djelatnostima, među kojima su frizersko-kozmetičke usluge, prodaja odjeće, obuće i tehničke robe, proizvodnja namještaja, stolarije i betonske galanterije, izdavanje smještaja, popravka i održavanje motornih vozila, te usluge fotografisanja.

Iz Inspektorata su pojasnili da Zakon o trgovini Republike Srpske prepoznaje elektronsku trgovinu kao vid prodaje na daljinu, uključujući i prodaju putem društvenih mreža, ali da takvu trgovinu može organizovati samo registrovani trgovac.

“S obzirom na to da su dosta jednostavne procedure otvaranja naloga na društvenim mrežama, pojedinci su počeli da ih zloupotrebljavaju za neregistrovan rad”, naveli su iz Inspektorata.
Oni su ukazali da se na profilima koji nelegalno nude proizvode najčešće ne mogu pronaći podaci o odgovornom licu, adresi poslovnice i broj JIB-a iz Poreske uprave, jer takvi prodavci nisu registrovani.

“Ovakvom kupovinom građani sebe izlažu velikom potrošačkom riziku. U takvim okolnostima upitni su porijeklo, ispravnost i kvalitet proizvoda ili usluge, a u slučaju da dođe do oštećenja zdravlja ili materijalne štete – potrošači nemaju račun kao materijalni dokaz da je kupljeno od nekog konkretnog lica”, upozorili su iz Inspektorata.

U Inspektoratu su napomenuli i da je dodatni rizik to što lice koje stoji iza određenog profila ne mora ni da boravi u Republici Srpskoj ili BiH, što dodatno otežava njegovo identifikovanje.

Građanima koji kupuju putem interneta preporučuju da biraju provjerene i renomirane prodavce, te da prije kupovine provjere da li su javno istaknuti svi podaci o trgovcu i proizvodu. “Trgovac je dužan da objavi ime i adresu, podatke o proizvodu ili usluzi, njihove glavne karakteristike, konačnu cijenu sa PDV-om, troškove dostave, način plaćanja, te način i rok isporuke”, naveli su iz Inspektorata.

Kontrole neregistrovanog rada organizuju se na osnovu godišnjeg plana, ali i po predstavkama građana, informacijama drugih organa i saznanjima do kojih inspektori dolaze na terenu i direktnim uvidom u oglasne stranice i društvene mreže.

Iz Inspektorata su pojasnili da je Zakonom o inspekcijama inspektorima omogućeno i da se predstave kao korisnik usluge ili kupac robe radi prikupljanja dokaza o neregistrovanom radu.

U Inspektoratu su naveli da je ove godine, zbog aktuelnih okolnosti, fokus više usmjeren na kontrolu formiranja cijena, ali da se kontrole neregistrovanog rada nastavljaju.

“Cilj inspekcije je registracija i legalizacija subjekata, odnosno uvođenje njihovog poslovanja u zakonske okvire”, istakli su iz Inspektorata i apelovali na fizička lica koja obavljaju neregistrovane djelatnosti da ne čekaju dolazak inspektora, već da samostalno pokrenu proceduru legalizacije rada.

Istovremeno, građane su pozvali da izbjegavaju angažovanje neregistrovanih lica i da se informišu sa kim dogovaraju usluge ili od koga kupuju proizvode, jer i sami mogu značajno doprinijeti suzbijanju sive ekonomije.

Nastavi čitati

Društvo

Nedim Sladić “NEMAM DOBRE VIJESTI, temperature idu preko 40 stepeni”

Nedim Sladić, poznati meteorolog, najavio je da će se vrućine zadržati i u narednim danima, a moguće je da će temperature ići i iznad 40 stepeni.

Kako je naveo u svojoj objavi, prolazni i blagi pad temperature za tri do pet stepeni očekuje se sutra (nedjelja) budući da će se sjevernije od BiH premjestiti oslabljeni frontalni poremećaj koji bitnije ne utiče na vrijeme u BiH.

“Tako će u nedjelju dnevne temperature zraka opasti na vrijednosti uglavnom od 30 do 36 u Bosni, na jugu Hercegovine, gdje se ovo zahlađenje neće niti osjetiti, do 39°C. Iako prognozni modeli daju generalno niže temperature zraka, vršim korekciju na osnovu prethodnih/antecedentnih faktora (npr. suho tlo, manjak vlage i sl.)”, kaže on.

Šta prognozira Nedim Sladić za kraj avgusta?

Prema njegovim riječima, oko 27. avgusta usljed uticaja termobaričke doline nad Iberijskim poluostrvom, s prednje strane ovog sistema očekuje se dalji dotok vrelog vazduha sa sjevera afričkog kontinenta prema Balkanskom poluostrvu, uključujući i BiH.

“Uz izraženije južno visinsko strujanje zraka temperature zraka izgledno ponovo idu oko, pa i iznad 40°C. Vrijedno je naglasiti i još jednom podvući da je rizik od nastanka šumskih požara izuzetno visok sve do početka septembra mjeseca na području naše zemlje. Spržena vegetacija je trenutno poput fitilja za potpalu – i najmanja varnica će je inicirati”, navodi Sladić.

Zašto su šumski požari ove godine veliki rizik?

On se u drugoj objavi osvrnuo kako na ovo, tako i na prethodna ljeta, navodeći da su ljeta 2012, 2017, 2021, 2022. i 2024. bila žestoka.

“Vruća i suha ljeta više nisu izuzetak kakav su nekada bila. Posebno posljednjih nekoliko godina, pojavljuju se sa zabrinjavajućom učestalošću. Ali ovog ljeta postoji još jedna razlika.

Osim presušenih rijeka i potoka, požare više ne gledamo samo u Hercegovini, gdje su tokom ljeta uobičajena pojava, nego i u Bosni – nešto s čim se ranije nismo tako često susretali.

Zajednički sadržilac je dugotrajna meteorološka, a naročito hidrološka suša”, dodaje on.

Zašto obilne padavine nisu riješile problem suše?

Sladić ističe da to možda na prvi pogled djeluje nelogično jer smo tokom juna i jula imali dosta pljuskovitih padavina.

“Međutim, vodni deficit ne počinje s ljetom. U mnogim područjima vuče se još od februara, a nekoliko lokalnih pljuskova nije dovoljno da nadoknadi višemjesečni manjak vode. Problem nije samo koliko kiše padne, nego kada, gdje i na koji način padne”, navodi on.

Prema njegovom objašnjenju, kada velika količina kiše padne u veoma kratkom vremenu na isušeno i stegnuto tlo, značajan dio vode može završiti u površinskom oticanju umjesto da postepeno prodire u dublje slojeve zemljišta.

“Takve padavine mogu nakratko povećati površinsku vlagu, ali su mnogo manje efikasne u obnavljanju dugotrajnog deficita vlage u tlu i podzemnih voda nego ravnomjerno raspoređene i dugotrajnije padavine slabog do umjerenog intenziteta. Zato bujična poplava nije rješenje za sušu. Možemo imati obilnu kišu, poplavljene ulice i nabujale potoke, a da nekoliko dana kasnije tlo ponovo bude suho i da hidrološki deficit ostane gotovo netaknut”, objašnjava Sladić.

On je podsjetio na obilne padavine u oktobru 2024.

“One su mogle brzo ublažiti meteorološku sušu, ali to ne znači da su se istovremeno oporavili dublji slojevi zemljišta, podzemne vode i vodotoci. Hidrološkom sistemu za oporavak treba mnogo više vremena”, dodaje on.

Kako toplije zime utiču na vodne resurse?

Prema njegovim riječima, drugi problem su sve toplije zime i manja od prosjeka snježna akumulacija.

“Snijeg je prirodni rezervoar vode, jer akumulira padavine tokom zime, a zatim ih postepeno oslobađa tokom proljeća, hraneći zemljište, izvore, podzemne vode i rijeke. Kada je snijega manje, ili se zbog visokih temperatura otopi prerano, gubimo dio tog prirodnog skladišta upravo prije perioda godine kada potražnja za vodom naglo raste. Pojedine zime, poput 2021. godine, donijele su dosta snijega i podsjetili nas na neke snježne zime na planinama iz 1970-ih i 1980-ih. Ali jedna snježna zima teško može nadoknaditi deficit koji nastaje kroz niz toplijih zima sa manjom i kraće prisutnom snježnom akumulacijom”, kaže on.

Prema njemu, sve ovo dodatno opterećuje vodotoke, izvore, zemljište i vegetaciju.

Šta je potrebno kako bi se ublažile posljedice suše?

“Izmijenjen hidrološki ciklus ne znači jednostavno ‘manje kiše’. On znači da voda sve češće dolazi u pogrešno vrijeme, neravnomjerno raspoređena i u intenzitetu koji našem tlu, vegetaciji i vodnim zalihama otežava da je zadrže i iskoriste, a s kojom se naša infrastruktura ne može izboriti. Zato je vrijeme da ozbiljno počnemo razmišljati o upravljanju vodom, zaštiti zemljišta, šuma i izvorišta te o robusnijoj infrastrukturi prilagođenoj i sušama i ekstremnim padavinama”, dodaje Sladić.

Nastavi čitati

Aktuelno