Connect with us

Politika

FINANSIRANJE SPREMNO, ALI POLITIKA KOČI PROJEKAT: Konačno postalo jasno šta Trampova administracija želi u BiH

Američki građevinski gigant „Bechtel“ zainteresovan je za izgradnju Južne gasne interkonekcije u Bosni i Hercegovini, projekta koji bi omogućio uvoz neruskog gasa preko LNG terminala na Krku, ali njegova realizacija i dalje je neizvjesna zbog političkih prepreka u zemlji.

To je potvrdio Džastin Siberel, direktor „Bechtela“ za regione i vladina pitanja, tokom panela o zapadnom Balkanu u Vašingtonu koji je organizovao Atlantski savjet, a na kojem je učestvovala i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

Bechtel: Finansiranje i izgradnja nisu problem, politika jeste

Siberel je naglasio da je „Bechtel“ već analizirao projekat i smatra ga finansijski održivim i infrastrukturno izvodljivim.

– Mislimo da je to projekat koji se definitivno može finansirati jer će generisati prihod. Finansiranje nije problem, izgradnja nije poseban problem, problem je politički i domaći – rekao je Siberel.

Dodao je da je projekat Južne interkonekcije dobio podršku američke administracije kroz više mandata, uključujući administracije Donalda Trampa i Džoa Bajdena.

– Mi jesmo zainteresovani, ali vidjećemo možemo li išta uraditi s vlastima. Čini se da namjera postoji, ali je komplikovano. Ovo bi bio sjajan projekat da počnemo raditi u BiH – naveo je on.

Cvijanović: Srpska otvorena za američke investicije

Željka Cvijanović istakla je da je Republika Srpska zainteresovana za dolazak američkih investitora i proširenje saradnje u energetici i infrastrukturi.

– Razgovaramo o mnogo područja kao što su infrastruktura i energija i rekla bih da sam optimista. Želimo da vidimo šta od tih projekata možemo realizovati i u Republici Srpskoj – poručila je Cvijanovićeva.

Naglasila je da je uslov za jaču saradnju ravnopravan pristup američke administracije prema svim stranama u BiH, bez nametanja rješenja i sankcija.

Mur: Bez dogovora nema investicija

Džonatan Mur, bivši šef Misije OEBS-a u BiH, poručio je da političke podjele u zemlji direktno utiču na mogućnost dolaska investicija.

– Nemoguće je isključiti trećinu zemlje, a očekivati napredak. Malo bi tronožaca ostalo uspravno ako mu ostavite samo dvije noge – rekao je Mur.

On je pozvao političke lidere u BiH da smanje sukobe i ponude konkretne projekte ukoliko žele privući američki kapital.

– Ne možete doći u Vašington i moliti za investicije. Morate ponuditi projekte. U Americi postoji mnogo kompanija poput „Bechtela“ koje žele investirati kao partneri – istakao je Mur.

Fokus Trampove administracije na biznis i energetiku

Kristofer Hil, bivši američki ambasador u BiH, naglasio je da je fokus aktuelne američke administracije više na ekonomiji i energetici nego na integraciji regiona u EU.

Prema njegovim riječima, Vašington će biti zainteresovan za projekte koji smanjuju uticaj Rusije i Kine, posebno u energetskom sektoru.

– Ako zemlje regiona dođu zajedno s idejom velikog energetskog koridora, to može pobuditi interes. Ali ako dolazite pojedinačno i bez konkretnih projekata, interes će biti mali – poručio je Hil.

Južna interkonekcija, koja bi BiH povezala s evropskim gasnim sistemom preko Hrvatske, tako ostaje jedan od ključnih energetskih projekata u regionu, ali i test političke volje domaćih vlasti da postignu dogovor i omoguće njegovu realizaciju.

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno