Italijanska kompanija R-S “Silikon” kod Mrkonjić Grada zatvorila je pogon i bez posla ostaje 95 radnika.

Razlozi su povećanje cijene električne energije i problemi na evropskom tržištu.

“Bez posla ostaje 95 radnika, a privreda bez još jednog značajnog pogona, a vlast ne reaguje. Za to vrijeme privreda dobija najave da bi struja, odnosno mrežarina uskoro mogla biti još skuplja”, piše BHRT.

U otvorenom pismu na društvenim mrežama oglasio se direktor fabrike.

Jelena Kuridža, direkto “”Metalleghe Silicona” d.o.o. Mrkonjić Grad, kaže da uprkos izuzetno teškim uslovima poslovanja u posljednje dvije godine, divljajućim cijenama struje, kolapsu evropskog tržišta i svim drugim izazovima, nikada nismo prestali brinuti o svojim radnicima.

“Kako smo dostojanstveno radili, tako smo i dostojanstveno započeli proceduru otpuštanja”, navodi ona.

Vlast o ovom pitanju nije ništa uradila, tvrdi sagovornik BHRT koji su ostali uskraćeni za odgovore na postavljena pitanja.

“Obzirom da sam ja istraživao svako preduzeće i svakog giganta, dešavalo se čak i da avansno uplaćuju struju kada Elektroprivreda RS uđe u probleme i da zamole Silicon da im unaprijed uplate struju, pa su kasnije to preklapali i puštali preko računa”, tvrdi Sergej Milanović, aktivista i bivši odbornik u SO Mrkonjić Grad.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, smatra da je poražavajuće da su odlučili da zatvore fabriku, a da u međuvremenu ni lokalna zajednica, ni Vlada nisu ni pokušali da nađu rješenje za taj problem

“Ne da nemate novca na računu da investirate u nove energetske objekte, nego se i zadužujete skoro na mjesečnom nivou, tražeći garancije Vlade RS, bez kojih banke ne žele da daju čak ni male kredite ili pozajmice Elektroprivredi RS i njenim zavisnim preduzećima”, ističe Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik portala Kapital.

Podsjetimo, fabrika R-S Silikon u Mrkonjić Gradu otvorena je 2015. godine u okviru italijanske grupacije Metalleghe. Tada je objavljeno da je u projekat uloženo 80 miliona maraka.

U januaru 2023. ugašena je proizvodnja i u Jajcu.

Mrazevi i dugotrajne kiše od aprila i maja uništile su skoro sav rod voća u Potkozarju, a najgore su prošle šljive i kruške.

“Berbe šljive neće biti. Nema je. Ono malo što je ostalo je samo za industrijsku proizvodnju. Kruške i jabuke su takođe loše. Jabuka je ostalo nešto više, ali je kvalitet jako loš i malo ih je za konzumiranje”, navodi predsjednik Udruženja voćara Prijedora Mladen Marjanović.

Trešnja je ove godine takođe loše rodila, kao i malina, ali su visoke cijene ovog voća ipak malo “popravile” proizvođače.
Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović kaže da je kompletno voće u Srpskoj podbacilo za oko 80 odsto.

“Od resornog ministarstva imamo svake godine 1.000 sadnica besplatno kruške, šljive i jabuke. Na vremenske prilike nažalost ne možemo uticati, ali ovako loše stanje ne pamtimo u posljednjih tridesetak godina”, ističe Dojčinović, prenosi Fena.

Prijedorski voćari takođe naglašavaju da nigdje ne mogu voće osigurati od mraza, jer se nijedna osiguravajuća kuća u BiH ne bavi s tim. Zbog toga su se obratili Gradskoj upravi Prijedor koja je formirala komisiju i popisala štetu. Procijenjena šteta na voćnjacima koji pripadaju samo članovima Udruženja voćara iznosi više od 700.000 KM.

Pozivajući se na projekcije Ujedinjenih nacija, globalna mreža “Svijet statistike” (World of statistics) objavila je podatke o kretanju stanovništva na evropskom kontinentu u periodu od 1990. do 2023. godine. Bosna i Hercegovina je, nakon Moldavije, Gruzije, Latvije i Ukrajine, zemlja koja je u posljednje 43 godine izgubila najviše stanovnika. Opasan trend: BiH u vrhu zemalja po odlivu stanovnika
U ovom periodu, prema objavljenim podacima, naša zemlja je ostala bez 28 posto populacije. S obzirom na to da je na popisu 1991. godine imala 4.377.033 stanovnika, to bi praktično značilo da smo do 2023. izgubili više od 1,2 miliona ljudi. Ovakvi podaci zvuče čak i optimistično u poređenju s podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, prema kojima je ukupan broj osoba rođenih u BiH, koji danas žive u 54 zemlje svijeta, gotovo 1,83 miliona.

Osnovni problem

Zamjenik predsjednika Centra za demografska istraživanja i viši asistent na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci Aleksandar Majić pojašnjava da su ovakvoj situaciji doprinijeli nizak fertilitet (broj živorođene djece u odnosu na broj žena u plodnom razdoblju), prisutan od kraja 70-ih godina prošlog stoljeća, kao i rat 90-ih godina.

– Međutim, osnovni problem je velika emigracija stanovništva. Danas ćete u Sloveniji, Austriji ili Njemačkoj često sresti prezimena s ovih prostora. Imamo ukupnu depopulaciju, koja je povezana s negativnim prirodnim priraštajem, koji je prisutan od 2007. godine, ali i sa iseljavanjem stanovništva – pojašnjava Majić.

Istovremeno, stanovništvo BiH je sve starije, pa nam više ne treba toliko škola, koliko bolnica i apoteka. Od 2013. godine i popisa čije rezultate mnogi smatraju nerealnim, BiH nije obavila popis stanovništva, pa se postavlja pitanje kome ne odgovara da se prebrojimo i istinski zabrinemo koliko nas je ostalo ovdje.

Prirodni priraštaj

– Mi smo oduvijek bili emigraciono područje. I pod turskom, austrougarskom vlašću, i za vrijeme kraljevine Jugoslavije i kasnije ljudi su išli trbuhom za hljebom. Međutim, gubitak smo mogli nadoknaditi rađanjem, jer je u porodici je bilo 4-5 djece. Danas je naš prirodni priraštaj negativan, a političke okolnosti ubrzavaju procese – ističe Majić, te dodaje da se nezaustavljivi trendovi mogu samo usporiti i ublažiti, ali ne i zaustaviti.

Najveći rast populacije u periodu 1990-2023. imao je Luksemburg (+74%), zatim Kipar (+71%), Turska (+56%), Andora (+54%), Island (+52%), Irska (+48%), Malta (+45%), San Marino (+44%) i Azerbejdžan (+43%).

Najviše stanovništva izgubili su Moldavija (-31%), Gruzija (-30%), Latvija (-29%) i Ukrajina (-28%). Hrvatska je u istom periodu izgubila 19% stanovnika, Srbija, Albanija i Kosovo po 14%, Sjeverna Makedonija 11%, a Crna Gora 2%. U Sloveniji je 2023. živjelo šest posto više stanovnika nego 1990. godine.

(Avaz)