Svijet
Francuska i Njemačka pokreću dijalog o NUKLEARNOJ BEZBJEDNOSTI
Francuska i Njemačka spremne su da pokrenu razgovore o ulozi francuskog nuklearnog odvraćanja u evropskoj bezbjednosti, postigle su dogovor i o jačoj energetskoj saradnji i pozvale EU na reviziju zakonodavnog okvira i finansijske namete, saopšteno je nakon francusko-njemačkog Savjeta za odbranu održanog u Tulonu.
U zajedničkom dokumentu Savjeta za odbranu i bezbjednost dvije zemlje ističe se da “Francuska i Nemačka naglašavaju da nezavisne strateške nuklearne snage Francuske značajno doprinose ukupnoj bezbjednosti Alijanse” i dodaje se da će biti pokrenut “strateški dijalog koji će predvoditi Kabinet predsjednika Francuske i njemačka Kancelarija kancelara”, prenosi Politiko.
Pariz i Berlin najavili su i novu zajedničku inicijativu razvoja evropskog sistema ranog upozoravanja na raketne prijetnje, zasnovanog na projektu “Odin’s Eye” i mreži kopnenih radara.
U deklaraciji, usvojenoj na zajedničkoj sjednici francuske i njemačke vlade u Tulonu na jugu Francuske, navodi se će francusko-njemačka inicijativa pod nazivom “Dragulj”, koja će biti otvorena za partnere, biti formalizovana pismom o namerama.
Na istom sastanku, dvije zemlje postigle su dogovor i o jačoj energetskoj saradnji i usklađivanju stavova u vezi sa zakonima EU o klimatskim promjenama.
Francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Fridrih Merc su izrazili političku podršku izgradnji nove prekogranične dalekovodne mreže kao i projektu “jugo-zapadne gasovodno-vodonične mreže” koja će povezivati Portugal, Španiju, Fancusku i Njemačku.
Prema saopštenju sa sastanka, novi dogovor ima za cilj “prevazilaženje političkih razlika i pokretanje zajedničkih inicijativa koje mogu poslužiti kao model za širu saradnju unutar Evropske unije”.
U zaključcima savjeta, između ostalog, Francuska i Njemačka pozvale su na ublažavanje regulativa Evropske unije o zagađenju i bezbjednosti hemikalija u cilju jačanja konkurentnosti evropske industrije.
Dvojica lidera su podržala reviziju zakonodavnog okvira EU za hemikalije s fokusom na “smanjenje administrativnih opterećenja i pojednostavljenje procedura”.
Pariz i Berlin pozvali su i na ublažavanje finansijskih pritisaka sa kojima se suočava hemijska industrija u Evropi, a posebno su se usprotivili nedavno usvojenim pravilima o tretmanu urbanih otpadnih voda, navodi Politiko.
Ta pravila predviđaju da proizvođači kozmetike i farmaceutskih proizvoda snose najveći dio troškova uklanjanja mikro-zagađivača iz otpadnih voda počev od kraja 2028. godine.
Zajednička izjava dvije najveće ekonomije EU šalje snažan signal Briselu da nastavi sa inicijativama za smanjenje birokratije, pojašnjava Politiko.
“Kako bismo oslobodili pun potencijal rasta i produktivnosti naših kompanija, neophodno je hitno i suštinski pojednostaviti regulatorno okruženje Evropske unije”, navodi se u dokumentu.
Makron i Merc ponovili su i poziv za bolja pravila koja će olakšati reciklažu i ponovnu upotrebu kritičnih sirovina, u trenutku kada zemlje EU nastoje da smanje zavisnost od kineskih minerala ključnih za odbrambenu industriju i energetsku tranziciju, ističe Politiko.
Merc se sastao sa Makronom u četvrtak, uoči zajedničke sjednice vlada Njemačke i Francuske u Tulonu, na Azurnoj obali, koja je prva zajednička sjednica dvije vlade od promjene vlasti u Njemačkoj.
Svijet
UPOZORENJE IZ FRANCUSKE: Evropa mora za pregovarački sto
Jedna francuska političarka upozorila je da bi isključivanje evropskih država iz pregovora o okončanju rata u Ukrajini oslabilo njihov uticaj na odluke koje neposredno određuju bezbjednost i stabilnost kontinenta.
Zašto je učešće Evrope u pregovorima važno?
Francuska političarka naglasila je da Evropa ne može ostati po strani dok se razgovara o budućnosti Ukrajine i bezbjednosnim odnosima na kontinentu.
Upozorila je da bi izostavljanje evropskih država iz pregovaračkog procesa ograničilo njihovu sposobnost da utiču na budućnost sukoba, ali i oslabilo njihovu ulogu u oblikovanju dugoročne stabilnosti.
Zbog toga je, prema njenom stavu, neophodno da evropske zemlje imaju aktivnu ulogu u dogovorima koji bi predstavljali osnov za završetak rata.
Kakve rizike nosi isključivanje evropskih prijestonica?
U dostavljenom tekstu upozorava se da bi pregovori bez evropskih prijestonica mogli dovesti do nametanja rješenja koja ne uzimaju u obzir bezbjednosne i političke interese kontinenta.
Takav scenario izaziva zabrinutost u trenutku kada se Evropa suočava sa sve većim izazovima u vezi s vlastitom strateškom bezbjednošću i budućim odnosima s Rusijom.
Posebno je istaknuta bojazan da bi novi aranžmani mogli biti dogovoreni bez neposrednog i suštinskog učešća država koje su među najviše pogođenim posljedicama rata, navodi voe.
U kakvim okolnostima stižu upozorenja?
Upozorenja dolaze u vrijeme intenziviranja međunarodnih napora da se pronađe političko rješenje za rat u Ukrajini.
Istovremeno, stavovi Moskve, Kijeva i zapadnih prijestonica ostaju različiti, što dodatno opterećuje nastojanja da se postigne dogovor.
U takvim okolnostima, poruka iz Francuske naglašava potrebu da evropske države budu uključene u razgovore i odluke koje će uticati na buduću bezbjednost kontinenta.
Svijet
TRAMP O IRANU: Ne znam s kim, dođavola, pregovaramo
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u srijedu kasno uveče da će rat s Iranom završiti “vrlo brzo”, predviđajući snažan pad cijena nafte nakon okončanja sukoba. Istovremeno je tvrdio da su američke vojne operacije teško oslabile iranske oružane snage, ali je izrazio i nesigurnost u vezi s tim s kojim iranskim zvaničnicima Vašington pregovara.
Obraćajući se novinarima u Montani, Tramp je poručio da očekuje skori završetak rata, ne navodeći precizan rok za okončanje sukoba.
“Rat s Iranom završiće vrlo brzo… Uskoro, jer oni žele da se završi”, rekao je Tramp.
Ponovio je i stav da Iranu neće biti dozvoljeno da dođe do nuklearnog oružja, povezujući završetak rata s padom cijena nafte.
“Nikada neće imati nuklearno oružje, a cijene nafte će se strmoglaviti”, poručio je američki predsjednik.
S kim Vašington pregovara o okončanju sukoba?
Tramp je ranije, tokom obraćanja na skupu u Montani, govorio o nastojanjima Vašingtona da okonča sukob, ali je izrazio neizvjesnost u pogledu identiteta iranskih sagovornika.
Tvrdeći da je iranski vojni i politički vrh pretrpio teške udarce, rekao je:
“Nemaju mornaricu. Nemaju vazduhoplovstvo. Vojska im je desetkovana. Njihovih lidera više nema.”
Potom je dodao da je uklanjanje iranskih lidera otežalo utvrđivanje s kim američka strana vodi pregovore.
“Vjerovatno je trebalo da ostavim njihove lidere, jer ne znam s kim, dođavola, pregovaramo”, rekao je Tramp.
Kako je opisao nekadašnju vojnu moć Irana?
Američki predsjednik opisao je Iran kao nekadašnju dominantnu vojnu silu na Bliskom istoku, tvrdeći da su američke operacije znatno umanjile njegove vojne sposobnosti.
“Iran je bio nasilnik Bliskog istoka”, rekao je Tramp, dodajući da ta zemlja više nije moćna kao ranije.
Prema njegovim tvrdnjama, američki udari uništili su iransku pomorsku flotu i onesposobili borbene avione navodi aa.
Šta je tvrdio o iranskim brodovima i avionima?
Tramp je iznio tvrdnju da je Iran imao 159 brodova i da nijedan više nije operativan. Govoreći o vazduhoplovstvu, naveo je da je zemlja raspolagala sa 274 borbena aviona, za koje je ustvrdio da su uništeni na aerodromskim pistama.
“Znate, bili su jaki. Sada više nisu toliko jaki… Rekao sam: ‘Uništili smo to’, ali imali su tačno 159 brodova. Koliko brodova leži na dnu mora? Znate, 159”, rekao je Tramp.
Nastavljajući obraćanje, opisao je i ono što je predstavio kao potpuno uništenje iranskih borbenih aviona.
“Imali su 274 prilično dobra borbena aviona, mada ne kao naši, ali prilično dobra. Koliko je borbenih aviona danas dostupno za upotrebu? Nula! Znate li gdje su? Svi su rasuti po prelijepim iranskim pistama. Svi su rasuti u sitnim komadićima po pistama”, dodao je američki predsjednik.
U dostavljenom tekstu nisu navedene nezavisne potvrde njegovih tvrdnji o obimu uništenja iranske flote i vazduhoplovstva.
Svijet
ISTAMBUL POD VODOM: Bujice nosile ljude, vozila zarobljena, škole zatvorene
Obilne padavine izazvale su poplave širom Istanbula, zbog čega su vlasti zatvorile škole i pozvale stanovnike da ostanu u svojim domovima.
Guverner je savjetovao građanima da ne izlaze iz kuća osim ako je putovanje neophodno, a stanovnicima suterenskih i podrumskih stanova preporučeno je da noć provedu na sigurnijem mjestu.
Kiša je poplavila kuće i poslovne objekte, potopila puteve i podvožnjake, a brojna vozila ostala su zarobljena u vodi, što je izazvalo saobraćajni haos u gradu s oko 16 miliona stanovnika.
Prema dostupnim informacijama, nema izvještaja o povrijeđenima. U jednom istanbulskom okrugu prolaznici su spasili ženu koju je bujica nosila niz ulicu, dok su vatrogasci izvukli još jednu osobu zarobljenu u poplavljenom podrumu, prenosi AP.
-
Politika3 dana agoGDJE JE SADA OBEĆANA STABILNOST? RiTE Ugljevik sutra u ponoć staje sa radom!
-
Politika2 dana agoOD IDEJE NA PALAMA DO DRUGE POLITIČKE SNAGE! PSS osvojio preko 74.000 glasova, Radanović otkrila naredne korake!
-
Politika2 dana agoPLATA DO 8.500 KM, PLUS NAKNADE! Koliko će zarađivati novi poslanici?
-
Svijet3 dana agoMERC TJERA PO SVOM “Njemačka i Evropa neće pristati na dogovor Putina i Trampa”
-
Banjaluka3 dana agoVEĆE STIPENDIJE U BANJALUCI! Srednjoškolcima do 200 KM, studentima do 400 KM!
-
Politika3 dana agoPADAJU KAZNE I OTVARAJU SE VREĆE! CIK BiH izdao novu hitnu naredbu za više biračkih mjesta!
-
Politika2 dana agoRAT U SDS-u SE NASTAVLJA: Blanuši spremaju zahtjev za ostavku, Petrović čeka povratak u stranku!
-
Politika3 dana agoBIVŠI PREDSJEDNIK SDS-a OŠTAR PREMA OPSTRUKCIJAMA: „Egomanijaci razaraju stranku iznutra, ali SDS se mora spasiti“
