Connect with us

Svijet

G7 UKRAJINI 50 MILIJARDI DOLARA OD ZAMRZNUTE IMOVINE RUSIJE: Bajden poslao poruku Putinu, Moskva odgovorila

Na samitu G7 Ukrajini je odobren zajam od 50 milijardi dolara.

Grupa G7 postigla je dogovor da iskoristi zamrznuta ruska sredstva kako bi prikupio 50 milijardi dolara (39 milijardi funti), sa ciljem da Ukrajini pomogao u borbi protiv ruskih snaga. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Džo Bajden, rekao je da je ovo još jedan podsjetnik za Rusiju “da ne odustajemo”, s druge strane,Moskva je zaprijetila “izuzetno bolnim” merama odmazde. Očekuje se da novac stigne do kraja godine, a on će predstavljati dugoročno rješenji za podršku ratnim naporima i ekonomiji Ukrajine.

Takođe na samitu G7 u Italiji, ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski i Džo Bajden potpisali su desetogodišnji bilateralni sporazum o bezbjednosti između Ukrajine i SAD, koji je Kijev proglasio “istorijskim”. Sporazum predviđa američku vojnu i obuku pomoć Ukrajini, ali ne obavezujući Vašington da šalje trupe da učestvuju u borbama za svog saveznika.

Oko 325 milijardi dolara vrijednih sredstava zamrznuto je od strane G7, zajedno sa EU, nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Ta sredstva generišu oko 3 milijarde dolara godišnje od kamata. Prema planu G7, tih 3 milijarde dolara koristiće se za otplatu godišnjih kamata na zajam od 50 milijardi dolara za Ukrajince, uzetih na međunarodnim tržištima.

Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare na mestu održavanja samita u južnom regionu Pulje u Italiji, predsjednik Bajden rekao je da će zajam od 50 milijardi dolara “staviti u službu Ukrajini i poslati još jedan podsjetnik ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da ne odustajemo”. Američki lider je naglasio da Putin “ne može da očekuje da se povučemo, ne može da nas podijeli, i da ćemo biti uz Ukrajinu dok ne pobijedi u ovom ratu”.

Istorijski sporazum između SAD i Ukrajine
Predsjednik Zelenski zahvalio je svojim američkim i drugim saveznicima na njihovoj nepokolebljivoj podršci. Govoreći o novom sporazumu o bezbjednosti, rekao je: “To je zaista istorijski dan i potpisali smo najjači sporazum između Ukrajine i SAD-a od naše nezavisnosti (1991. godine)”.

Grupa bogatih nacija G7 – Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i SAD, bili su važni finansijski i vojni podržavaoci Ukrajine u borbi da obuzda okupacione ruske snage. Ostali lideri G7 takođe su pohvalili dogovor o zajmu od 50 milijardi dolara, a britanski premijer Riši Sunak opisao ga je kao “potpunu promjenu igre”. Pojedini u Kijevu, koji su se zalagali za ovu novčanu pomoć, željeli su da G7 oslobodi čitav zamrznuti fond od 300 milijardi dolara, a ne samo kamate koje on generiše. Evropska centralna banka je to odbila. Za razliku od američkog paketa pomoći, koji je pretvoren u više raketa na liniji fronta, ovaj novac vjerovatno neće stići do kraja godine, što znači da će imati malo uticaja na trenutni tok rata.

Za sada, Ukrajina kaže da joj i dalje hitno treba više oružja, prvenstveno sistemi protivvazdušne odbrane kako bi ublažila ruske raketne i napade dronovima na njene gradove i elektrane, kao i dugo očekivani lovci F-16, za koje se nada da će početi da stižu već ovog ljeta. Na samitu G7, Zelenski je rekao da novi sporazum o bezbjednosti uključuje američke isporuke tih aviona. Dogovor o zajmu je takođe od velikog simboličkog značaja za Ukrajinu. Njegov agresor sada je primoran da plati, ne samo za popravku svega što je uništio – već i za odbranu Ukrajine. Jedan od najbližih savjetnika Zelenskog rekao je da odluka Zapada da na ovaj način kazni Rusiju, na neki način, predstavlja prekretnicu u ratu.

Međutim, zajam vjerovatno neće prisiliti Rusiju da promeni svoj kurs u ratu u Ukrajini. Većina zamrznutih sredstava Centralne banke Rusije drži se u Belgiji. Prema međunarodnom pravu, zemlje ne mogu konfiskovati ta sredstva od Rusije i dati ih Ukrajini. Nekoliko sati prije nego što je odluka G7 objavljena, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova upozorila je da će uslijediti “izuzetno bolne” mjere odmazde.

Svijet

TRAMP POTPISAO ZAKON o objavljivanju Epstinovih dosijea

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država potpisao je zakon kojim se od Ministarstva pravde traži da u roku od 30 dana objavi dosijee povezane sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, nakon gotovo jednoglasnog usvajanja zakona u Predstavničkom domu i Senatu ove nedelje.

Tramp je potpisivanje zakona objavio na mreži “Truth Social”, kritikujući istaknute demokrate povezane sa Epstinom.

“Možda će istina o ovim demokratama i njihovim vezama sa Džefrijem Epstinom uskoro da bude otkrivena, jer sam upravo potpisao zakon o objavljivanju Epstinovih dosijea”, napisao je on.

Tramp je podržao zakon tokom vikenda, nakon što se nekoliko republikanaca u Predstavničkom domu pridružilo demokratama i primoralo glasanje.

Zakon je u utorak usvojen sa 427 glasova “za” i jednim “protiv”, dok je Senat usvojio meru jednoglasno.

Marija Farmer, koja je optužila Epstina i njegovu saradnicu Gislen Maksvel za seksualno zlostavljanje tokom 1990-ih, rekla je da je potpisivanje zakona “dugo trajalo”.

Ona je navela da je decenijama čekala odgovore o tome kako su federalne vlasti istraživale njene prijave i da su njeni pozivi na transparentnost ignorisani kroz gotovo pet administracija.

Farmer trenutno tuži FBI, tvrdeći da je ignorisao njenu početnu prijavu, i istakla je da zakon ne oslobađa odgovornosti za neuspeh vlasti u proteklih 30 godina.

Ona je dodala da se nada potpunoj transparentnosti, uz uklanjanje samo materijala koji se odnosi na seksualno zlostavljanje dece i identifikacione podatke žrtava.

Zakon o transparentnosti Epstinovih dosijea nalaže državnoj tužiteljki Pem Bondi da objavi sve neklasifikovane zapise, komunikacije i istražne materijale Ministarstva pravde i FBI-ja koji se odnose na Epstina i Maksvel.

Nije poznato koji će novi dokumenti biti objavljeni, ali njih dvoje bili su predmet brojnih federalnih istraga skoro dve decenije, a desetine hiljada strana dosijea već su objavljene poslednjih meseci.

Epstina su 2000-ih istraživale savezne i lokalne vlasti na Floridi, što je završeno sporazumom o priznanju krivice po optužbama za prostituciju, kojim je izbegao federalnu optužnicu.

On je 2019. godine optužen na saveznom sudu u Njujorku za trgovinu maloletnicima u svrhu seksualne eksploatacije, ali je izvršio samoubistvo u pritvoru.

Maksvel je 2020. optužena za trgovinu maloletnicima i osuđena na 20 godina zatvora.

Demokrate su kritikovale Trampa zbog njegovog ranijeg prijateljstva sa Epstinom, dok je Tramp prozivao bivšeg predsednika SAD, Bila Klintona.

Ni Tramp ni Klinton nisu optuženi niti protiv njih postoje optužbe, a obojica negiraju nezakonite radnje.

Usvajanje zakona predvodili su demokratska poslanica Ro Kana i republikanski poslanik Tomas Masi.

Oni su pokrenuli “peticiju za razrešenje” (discharge petition), kojom poslanici mogu da primoraju rukovodstvo da stavi neki zakon na glasanje ukoliko peticiju potpiše većina članova.

Peticiju su podržala četiri republikanca, uključujući Masija i Mardžori Tejlor Grin, nekadašnju Trampovu saveznicu.

Tramp je prošle nedelje povukao podršku Grin, što je, prema spekulacijama, povezano sa slučajem Epstin.

Peticija je nedeljama imala 217 potpisa – jedan manje od potrebnog broja, dok novoizabrana demokratska poslanica Adelita Grihalva nije položila zakletvu.

Demokrate su optužile predsednika Predstavničkog Doma Majka Džonsona za odlaganje zakona, a on je rekao da Predstavnički dom nije zasedao zbog blokade vlade.

Grihalva je prošle nedelje potpisala peticiju, čime je omogućeno glasanje.

Nastavi čitati

Svijet

BIZARNO: Iz prodaje povučen plišani medo koji sa djecom razgovara o odnosu

Igračku plišanog medvjedića koga pokreće vještačka inteligencija programiranu da razgovara sa djecom o seksu i da ih vodi ka opasnim predmetima, kineska kompanija Folo Toj povukla je iz prodaje, prenijeli su francuski mediji.

Dizajnirana kao alat za komunikaciju sa djecom ova interaktivna igračka je povučena iz prodaje nakon što je otkriveno da navodi djecu na seksualno eksplicitne razgovore i može da im pokaže gdje se nalaze razni opasni predmeti, prenosi dnevnik Figaro.

U izvještaju Američke grupe za istraživanje javnog interesa (PIRG), objavljenom u novembru 2025. godine navedeno je da uprkos mjerama zaštite koje su ugradili proizvođači, ova igračka nije funkcionisala prikladno u interakciji sa djecom.

“Testirana igračka nas je uvukla u diskusije o seksualnim temama koje nisu pogodne ni za objavljivanje”, navodi se između ostalog u izvještaju PIRG.

U dokumentu od šezdeset stranica detaljno se opisuje posebno agresivna tehnika koju koristi ova interaktivna igračka koju pokreće vještačka inteligencija s ciljem da duže zadrži pažnju djece, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

Tramp i Putin dogovorili PLAN ZA ZAVRŠETAK RATA!

Donald Tramp, predsjednik Amerike i Vladimir Putin, predsjednik Rusije, dogovorili su plan za završetak rata u Ukrajini, a neki mediji navode da bi plan mogao biti predstavljen narednih dana.

Kako je naglašeno, plan predviđa sigurnosne garancije za Ukrajinu, jačanje sigurnosti u Evropi, kao i regulisanje budućih američkih odnosa s Rusijom i Ukrajinom.

Kako prenosi britanski Independent, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof je o planu razgovarao s Kirilom Dmitrijevim, izaslanikom Putina, kao i s Rustenom Umerovim, izaslanikom Zelenskog.

Navodno je Bijela kuća već počela konsultacije s Evropljanima, a razgovori će biti nastavljeni tokom cijele sedmice.

Prema pisanju Politica, Vašington je poslao dva vojna visoka zvaničnika, sekretara Armije Dana Driskola i načelnika Glavnog štaba generala Rendija Džordža u Kijev. Cilj razgovora je pokrenuti mirovne pregovore, po uzoru na sporazum koji je Tramp uspio postići u Gazi.

Wall Street Journal je javio da će dvojka iz Vašingtona nakon toga otputovati u Moskvu, kako bi na istu temu razgovarali s tamošnjim zvaničnicima.

“Bijela kuća se navodno obratila gospodinu Driskolu i drugim visokim komandantima u nadi da bi Moskva mogla bolje reagovati na vojne posrednike nakon ranijih neuspjelih pokušaja s političkim zvaničnicima. Nedavno je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izrazio spremnost da se sastane s američkim državnim sekretarom Markom Rubijom kako bi razgovarali o popravljanju bilateralnih odnosa, nakon izvještaja da ga je Putin isključio zbog neuspjeha u osiguravanju mirovnog samita s gospodinom Trampom”, piše Independent.

I dok se obavljaju pripreme za nove mirovne pregovore, Rusija je nastavila s bombardovanjem Ukrajine. Rusija je prošle noći, kako javljaju agencije, ispalila 518 dronova i raketa na ciljeve širom Ukrajine, a u jednom napadu poginulo je više od 20 civila, među kojima su i djeca.

Nastavi čitati

Aktuelno