Connect with us

Svijet

G7 UKRAJINI 50 MILIJARDI DOLARA OD ZAMRZNUTE IMOVINE RUSIJE: Bajden poslao poruku Putinu, Moskva odgovorila

Na samitu G7 Ukrajini je odobren zajam od 50 milijardi dolara.

Grupa G7 postigla je dogovor da iskoristi zamrznuta ruska sredstva kako bi prikupio 50 milijardi dolara (39 milijardi funti), sa ciljem da Ukrajini pomogao u borbi protiv ruskih snaga. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Džo Bajden, rekao je da je ovo još jedan podsjetnik za Rusiju “da ne odustajemo”, s druge strane,Moskva je zaprijetila “izuzetno bolnim” merama odmazde. Očekuje se da novac stigne do kraja godine, a on će predstavljati dugoročno rješenji za podršku ratnim naporima i ekonomiji Ukrajine.

Takođe na samitu G7 u Italiji, ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski i Džo Bajden potpisali su desetogodišnji bilateralni sporazum o bezbjednosti između Ukrajine i SAD, koji je Kijev proglasio “istorijskim”. Sporazum predviđa američku vojnu i obuku pomoć Ukrajini, ali ne obavezujući Vašington da šalje trupe da učestvuju u borbama za svog saveznika.

Oko 325 milijardi dolara vrijednih sredstava zamrznuto je od strane G7, zajedno sa EU, nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Ta sredstva generišu oko 3 milijarde dolara godišnje od kamata. Prema planu G7, tih 3 milijarde dolara koristiće se za otplatu godišnjih kamata na zajam od 50 milijardi dolara za Ukrajince, uzetih na međunarodnim tržištima.

Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare na mestu održavanja samita u južnom regionu Pulje u Italiji, predsjednik Bajden rekao je da će zajam od 50 milijardi dolara “staviti u službu Ukrajini i poslati još jedan podsjetnik ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da ne odustajemo”. Američki lider je naglasio da Putin “ne može da očekuje da se povučemo, ne može da nas podijeli, i da ćemo biti uz Ukrajinu dok ne pobijedi u ovom ratu”.

Istorijski sporazum između SAD i Ukrajine
Predsjednik Zelenski zahvalio je svojim američkim i drugim saveznicima na njihovoj nepokolebljivoj podršci. Govoreći o novom sporazumu o bezbjednosti, rekao je: “To je zaista istorijski dan i potpisali smo najjači sporazum između Ukrajine i SAD-a od naše nezavisnosti (1991. godine)”.

Grupa bogatih nacija G7 – Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i SAD, bili su važni finansijski i vojni podržavaoci Ukrajine u borbi da obuzda okupacione ruske snage. Ostali lideri G7 takođe su pohvalili dogovor o zajmu od 50 milijardi dolara, a britanski premijer Riši Sunak opisao ga je kao “potpunu promjenu igre”. Pojedini u Kijevu, koji su se zalagali za ovu novčanu pomoć, željeli su da G7 oslobodi čitav zamrznuti fond od 300 milijardi dolara, a ne samo kamate koje on generiše. Evropska centralna banka je to odbila. Za razliku od američkog paketa pomoći, koji je pretvoren u više raketa na liniji fronta, ovaj novac vjerovatno neće stići do kraja godine, što znači da će imati malo uticaja na trenutni tok rata.

Za sada, Ukrajina kaže da joj i dalje hitno treba više oružja, prvenstveno sistemi protivvazdušne odbrane kako bi ublažila ruske raketne i napade dronovima na njene gradove i elektrane, kao i dugo očekivani lovci F-16, za koje se nada da će početi da stižu već ovog ljeta. Na samitu G7, Zelenski je rekao da novi sporazum o bezbjednosti uključuje američke isporuke tih aviona. Dogovor o zajmu je takođe od velikog simboličkog značaja za Ukrajinu. Njegov agresor sada je primoran da plati, ne samo za popravku svega što je uništio – već i za odbranu Ukrajine. Jedan od najbližih savjetnika Zelenskog rekao je da odluka Zapada da na ovaj način kazni Rusiju, na neki način, predstavlja prekretnicu u ratu.

Međutim, zajam vjerovatno neće prisiliti Rusiju da promeni svoj kurs u ratu u Ukrajini. Većina zamrznutih sredstava Centralne banke Rusije drži se u Belgiji. Prema međunarodnom pravu, zemlje ne mogu konfiskovati ta sredstva od Rusije i dati ih Ukrajini. Nekoliko sati prije nego što je odluka G7 objavljena, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova upozorila je da će uslijediti “izuzetno bolne” mjere odmazde.

Related Topics:

Svijet

ČIN TERORIZMA: Osumnjičeni za napad u Vašingtonu bivši saradnik AMERIČKIH AGENCIJA u Avganistanu

Osumnjičeni za napad na pripadnike Nacionalne garde SAD kod Bijele kuće u Vašingtonu radio je za brojne američke vladine agencije u Avganistanu, izjavio je direktor Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif.

On je za “Foks njuz” rekao da je osumnjičeni došao u SAD 2021. godine na osnovu odobrenja administracije bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena zbog ranije saradnje sa američkom vladom.

Retklif je istakao da je osumnjičeni bio pripadnik partnerskih snaga u Kandaharu, koje su rasformirane nakon haotične evakuacije američke vojske i drugih državljana SAD iz Avganistana.

Državljanin Avganistana uhapšen je ranije nakon što je ranio dvojicu pripadnika Nacionalne garde, koji su kasnije podlegli povredama.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je napad na pripadnike Nacionalne garde SAD bio čin terorizma i zločin protiv čovječnosti.

On je naredio da se provjere svi oni koji su došli iz Avganistana u SAD tokom Bajdenovog mandata.

Nastavi čitati

Svijet

Zelenski opet mijenja priču “TREBA POOŠTRITI SANKCIJE RUSIJI”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je danas da se slaže sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen da sankcije protiv Moskve moraju biti pooštrene sve dok Rusija odbija mirovne pregovore.

“Slažemo se: sve dok Rusija nastavlja da odbija mirovne napore, sankcije protiv Moskve moraju biti pooštrene, a odbrambena i finansijska pomoć Ukrajini mora se nastaviti”, objavio je Zelenski na svom X nalogu.

On je dodao da je sa fon der Lajenovom razgovarao o zamrznutoj ruskoj imovini koju Moskva drži u mnogim zemljama EU i o pitanju da li bi se ta imovina mogla koristiti za finansiranje odbrane Ukrajine.

“Razgovarali smo o trenutnoj diplomatskoj situaciji i radu Evropske unije na odluci o korišćenju zamrznute ruske imovine za odbranu Ukrajine”, navodi se u X objavi Zelenskog.

Fon der Lajen je ranije danas u obraćanju Evropskom parlamentu pored ostalog rekla da je Evropska komisija (EK) spremna da objavi pravni tekst koji bi omogućio korišćenje zamrznute ruske imovine u korist Ukrajine.

Nastavi čitati

Svijet

ITALIJA USVOJILA ISTORIJSKI ZAKON: Zvanično će femicid kažnjavati doživotnim zatvorom

Italijanska premijerka Đorđa Meloni podržala je zakon kojim se femicid kažnjava doživotnim zatvorom.

Italijanski parlament zvanično je uvrstio femicid, odnosno namjerno ubistvo žena i djevojčica zbog njihovog pola, u Krivični zakonik, uz kaznu doživotnog zatvora.

Prijedlog zakona usvojen je jednoglasno, što je, prema riječima premijerke Đorđe Meloni, “pokazatelj političkog jedinstva protiv varvarske prirode nasilja nad ženama”, prenosi italijanski javni servis RAI.

Vlada Meloni od početka je podržavala ovaj zakon, kao i druge propise koji jačaju zaštitu žena, uključujući i mjere protiv uhođenja. U Parlamentu je trenutno u proceduri i nacrt zakona koji jasno propisuje da je svaki seksualni odnos bez “slobodne i stvarne saglasnosti” zabranjen.

“Udvostručili smo sredstva za centre za podršku žrtvama i sigurne kuće, obezbijedili hitnu telefonsku liniju i pokrenuli nove obrazovne i preventivne aktivnosti. To su konkretni pomaci, ali nećemo stati. Moramo da radimo još više, svakoga dana”, rekla je Meloni, prema navodima agencije AP.

Glasanje je održano istog dana kada se obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, u organizaciji Ujedinjenih nacija.

Italija je prošle godine prijavila 106 femicida, od čega je 62 izvršio sadašnji ili bivši partner, navodi AP pozivajući se na podatke italijanskog zavoda za statistiku.

Ovi podaci prate globalne trendove: gotovo dvije trećine ubistava žena širom svijeta počine partneri ili članovi porodice, prema analizi UN Women.

Problem nasilja nad ženama u Italiji posebno je dospio u fokus u novembru 2023. godine, kada je 22-godišnju studentkinju Đuliju Čečetin nasmrt izbo njen dečko. On je kasnije osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Ipak, organizacije za ženska prava, poput pokreta “Non Una di Meno” (“Ni jedna manje”), upozoravaju da se vlada previše oslanja na oštrije kazne, umjesto na prevenciju.

Italija je, podsjećaju, jedna od rijetkih zemalja Evropske unije koja nema obavezno seksualno obrazovanje u školama, a mnogi postojeći programi zahtijevaju saglasnost roditelja.

Pokret “Non Una di Meno” poručio je ove nedjelje da država mora više da uloži u “seksualno i emocionalno obrazovanje”, kao i u “ekonomsku sigurnost žena”.

Nastavi čitati

Aktuelno