Connect with us

Svijet

G7 UKRAJINI 50 MILIJARDI DOLARA OD ZAMRZNUTE IMOVINE RUSIJE: Bajden poslao poruku Putinu, Moskva odgovorila

Na samitu G7 Ukrajini je odobren zajam od 50 milijardi dolara.

Grupa G7 postigla je dogovor da iskoristi zamrznuta ruska sredstva kako bi prikupio 50 milijardi dolara (39 milijardi funti), sa ciljem da Ukrajini pomogao u borbi protiv ruskih snaga. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Džo Bajden, rekao je da je ovo još jedan podsjetnik za Rusiju “da ne odustajemo”, s druge strane,Moskva je zaprijetila “izuzetno bolnim” merama odmazde. Očekuje se da novac stigne do kraja godine, a on će predstavljati dugoročno rješenji za podršku ratnim naporima i ekonomiji Ukrajine.

Takođe na samitu G7 u Italiji, ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski i Džo Bajden potpisali su desetogodišnji bilateralni sporazum o bezbjednosti između Ukrajine i SAD, koji je Kijev proglasio “istorijskim”. Sporazum predviđa američku vojnu i obuku pomoć Ukrajini, ali ne obavezujući Vašington da šalje trupe da učestvuju u borbama za svog saveznika.

Oko 325 milijardi dolara vrijednih sredstava zamrznuto je od strane G7, zajedno sa EU, nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Ta sredstva generišu oko 3 milijarde dolara godišnje od kamata. Prema planu G7, tih 3 milijarde dolara koristiće se za otplatu godišnjih kamata na zajam od 50 milijardi dolara za Ukrajince, uzetih na međunarodnim tržištima.

Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare na mestu održavanja samita u južnom regionu Pulje u Italiji, predsjednik Bajden rekao je da će zajam od 50 milijardi dolara “staviti u službu Ukrajini i poslati još jedan podsjetnik ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da ne odustajemo”. Američki lider je naglasio da Putin “ne može da očekuje da se povučemo, ne može da nas podijeli, i da ćemo biti uz Ukrajinu dok ne pobijedi u ovom ratu”.

Istorijski sporazum između SAD i Ukrajine
Predsjednik Zelenski zahvalio je svojim američkim i drugim saveznicima na njihovoj nepokolebljivoj podršci. Govoreći o novom sporazumu o bezbjednosti, rekao je: “To je zaista istorijski dan i potpisali smo najjači sporazum između Ukrajine i SAD-a od naše nezavisnosti (1991. godine)”.

Grupa bogatih nacija G7 – Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i SAD, bili su važni finansijski i vojni podržavaoci Ukrajine u borbi da obuzda okupacione ruske snage. Ostali lideri G7 takođe su pohvalili dogovor o zajmu od 50 milijardi dolara, a britanski premijer Riši Sunak opisao ga je kao “potpunu promjenu igre”. Pojedini u Kijevu, koji su se zalagali za ovu novčanu pomoć, željeli su da G7 oslobodi čitav zamrznuti fond od 300 milijardi dolara, a ne samo kamate koje on generiše. Evropska centralna banka je to odbila. Za razliku od američkog paketa pomoći, koji je pretvoren u više raketa na liniji fronta, ovaj novac vjerovatno neće stići do kraja godine, što znači da će imati malo uticaja na trenutni tok rata.

Za sada, Ukrajina kaže da joj i dalje hitno treba više oružja, prvenstveno sistemi protivvazdušne odbrane kako bi ublažila ruske raketne i napade dronovima na njene gradove i elektrane, kao i dugo očekivani lovci F-16, za koje se nada da će početi da stižu već ovog ljeta. Na samitu G7, Zelenski je rekao da novi sporazum o bezbjednosti uključuje američke isporuke tih aviona. Dogovor o zajmu je takođe od velikog simboličkog značaja za Ukrajinu. Njegov agresor sada je primoran da plati, ne samo za popravku svega što je uništio – već i za odbranu Ukrajine. Jedan od najbližih savjetnika Zelenskog rekao je da odluka Zapada da na ovaj način kazni Rusiju, na neki način, predstavlja prekretnicu u ratu.

Međutim, zajam vjerovatno neće prisiliti Rusiju da promeni svoj kurs u ratu u Ukrajini. Većina zamrznutih sredstava Centralne banke Rusije drži se u Belgiji. Prema međunarodnom pravu, zemlje ne mogu konfiskovati ta sredstva od Rusije i dati ih Ukrajini. Nekoliko sati prije nego što je odluka G7 objavljena, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova upozorila je da će uslijediti “izuzetno bolne” mjere odmazde.

Related Topics:

Svijet

DRAMA U SIBIRU! Stotine ljudi zarobljene na -18 u koloni dugoj 85 km, PONESTAJE IM HRANE I GORIVA!

Stotine automobila stoje u koloni dugoj 85 kilometara na cesti kod Bajkala u Sibiru, a ljudima u hladnim vozilima ponestaje hrane, vode i goriva dok se temperature spuštaju na minus 18 stepeni, javlja ruski portal Meduza.

Kolona se proteže od naselja Vidrino do grada Kultuka, a mnogi putnici tvrde da ne mogu krenuti već više od devet sati.

Među onima koji su zaglavili na putu nalaze se i porodice s djecom. Mnogi su cijelu noć proveli u automobilima, brinući se hoće li moći održavati grijanje jer rezerve goriva nestaju.

Prema prvim informacijama, kolaps je uzrokovan poledicom i teškim kamionima koji su zatvorili prolaz putničkim vozilima. Lokalni stanovnici tvrde da se isto događa svake godine i da kombinacija mokrog snijega, leda i teretnih vozila redovno pretvara ovu dionicu puta R-258 u ledenu zamku iz koje se teško izvući.

 

Putnici navode da nemaju kuda otići jer je riječ o područjima sa malo sadržaja, a saobraćajne službe sporo rješavaju blokadu zbog niskih temperatura i klizavog kolovoza. Ljudi se boje da bi neko mogao stradati od hladnoće ako se saobraćaj uskoro ne pokrene.

 

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI I MAKRON NA SASTANKU! Razgovor o postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se danas sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u Jelisejskoj palati.

Bilateralni razgovor je u toku, prenosi francuska televizija BFM.

Iz Predsjedništva je ranije najavljeno da će Makron i Zelenski razgovarati o postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini u nastavku nedavnih razgovora iz Ženeve o američkom mirovnom planu u teškoj koordinaciji sa evropskim partnerima.

Jelisejska palata je saopštila da će razgovarati i o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu u okviru „koalicije voljnih“.

Nakon sastanka Makrona i Zelenskog, planirana je konferencija za novinare.

Takođe je planirano da Zelenski posjeti proizvodne pogone francuske kompanije Daso, prenosi Ukrinform.

Nastavi čitati

Svijet

SIJARTO: „Orban više ne traži dozvole iz Berlina, MAĐARSKA VODI POLITIKU SVOJIH INTERESA!“

Dani kada je mađarskom premijeru Viktoru Orbanu bila potrebna dozvola Berlina da bi nešto preduzeo, odavno su prošli, izjavio je danas ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto, dodajući da Mađarska vodi politiku zasnovanu na nacionalnim interesima „što uključuje i kontakte sa Rusijom“.

„Vremena kada je Budimpešta morala da traži dozvolu iz Berlina ostala su iza nas. Premijeru Mađarske ne treba ničija dozvola, ni berlinska ni briželska“, rekao je Sijarto osvrćući se na izjavu njemačkog kancelara Fridriha Merca da je posjeta Orbana Moskvi bila „bez evropskog mandata“.

Komentarišući kritike na račun prošlonedjeljnog mađarsko-ruskog samita, Sijarto je rekao da odbacuje, kako je naveo, „politiku pristajanja na malu ulogu“, po kojoj Mađarska ne smije da sagledava svijet iz sopstvene perspektive, već mora stalno da se „usklađuje sa nekim drugim“, prenosi MTI.

„Oni koji su se ranije orijentisali prema Moskvi, sada gledaju ka Briselu i evropskom ekstremno liberalnom mejnstrimu“, rekao je Sijarto, dodajući da ti krugovi imaju „opsesivnu potrebu“ da se usaglase sa stavovima dominantnim u Zapadnoj Evropi.

Suprotno tome, mađarska vlada vodi isključivo politiku zasnovanu na nacionalnim interesima, što uključuje i stalne kontakte sa Rusijom, rekao je šef mađarske diplomatije.

„Ne možemo sebi da priuštimo prekid diplomatskih kanala sa zemljom od koje dobijamo veliki dio energetskih isporuka, i koja, sviđalo se to nekome ili ne, ostaje značajan faktor evropske i globalne bezbjednosti“, istakao je Sijarto.

Reagujući na izjave lidera Evropske narodne partije (EPP) Manfreda Vebera da je mađarska vlada sve izolovanija, dok bi lider opozicione stranke Tisa Peter Mađar „otvorio vrata Evrope“, Sijarto je ocijenio da bi to „otvorilo vrata migrantima i gurnulo Mađarsku u rat“.

Dodao je da o izolaciji ne mogu da govore oni koji, poput Vebera, „nisu dobrodošli ni na jednom ozbiljnom mjestu“, dok je mađarski premijer u mjesec dana razgovarao i u Vašingtonu i u Moskvi.

Zaključio je da je „evropska preratna elita veoma frustrirana“, jer je postalo jasno da su „politike proteklih godina doživjele neuspjeh“ i ostavile EU bez uticaja na rješavanje konflikata na kontinentu.

Nastavi čitati

Aktuelno