Connect with us

Svijet

G7 UKRAJINI 50 MILIJARDI DOLARA OD ZAMRZNUTE IMOVINE RUSIJE: Bajden poslao poruku Putinu, Moskva odgovorila

Na samitu G7 Ukrajini je odobren zajam od 50 milijardi dolara.

Grupa G7 postigla je dogovor da iskoristi zamrznuta ruska sredstva kako bi prikupio 50 milijardi dolara (39 milijardi funti), sa ciljem da Ukrajini pomogao u borbi protiv ruskih snaga. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Džo Bajden, rekao je da je ovo još jedan podsjetnik za Rusiju “da ne odustajemo”, s druge strane,Moskva je zaprijetila “izuzetno bolnim” merama odmazde. Očekuje se da novac stigne do kraja godine, a on će predstavljati dugoročno rješenji za podršku ratnim naporima i ekonomiji Ukrajine.

Takođe na samitu G7 u Italiji, ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski i Džo Bajden potpisali su desetogodišnji bilateralni sporazum o bezbjednosti između Ukrajine i SAD, koji je Kijev proglasio “istorijskim”. Sporazum predviđa američku vojnu i obuku pomoć Ukrajini, ali ne obavezujući Vašington da šalje trupe da učestvuju u borbama za svog saveznika.

Oko 325 milijardi dolara vrijednih sredstava zamrznuto je od strane G7, zajedno sa EU, nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Ta sredstva generišu oko 3 milijarde dolara godišnje od kamata. Prema planu G7, tih 3 milijarde dolara koristiće se za otplatu godišnjih kamata na zajam od 50 milijardi dolara za Ukrajince, uzetih na međunarodnim tržištima.

Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare na mestu održavanja samita u južnom regionu Pulje u Italiji, predsjednik Bajden rekao je da će zajam od 50 milijardi dolara “staviti u službu Ukrajini i poslati još jedan podsjetnik ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da ne odustajemo”. Američki lider je naglasio da Putin “ne može da očekuje da se povučemo, ne može da nas podijeli, i da ćemo biti uz Ukrajinu dok ne pobijedi u ovom ratu”.

Istorijski sporazum između SAD i Ukrajine
Predsjednik Zelenski zahvalio je svojim američkim i drugim saveznicima na njihovoj nepokolebljivoj podršci. Govoreći o novom sporazumu o bezbjednosti, rekao je: “To je zaista istorijski dan i potpisali smo najjači sporazum između Ukrajine i SAD-a od naše nezavisnosti (1991. godine)”.

Grupa bogatih nacija G7 – Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i SAD, bili su važni finansijski i vojni podržavaoci Ukrajine u borbi da obuzda okupacione ruske snage. Ostali lideri G7 takođe su pohvalili dogovor o zajmu od 50 milijardi dolara, a britanski premijer Riši Sunak opisao ga je kao “potpunu promjenu igre”. Pojedini u Kijevu, koji su se zalagali za ovu novčanu pomoć, željeli su da G7 oslobodi čitav zamrznuti fond od 300 milijardi dolara, a ne samo kamate koje on generiše. Evropska centralna banka je to odbila. Za razliku od američkog paketa pomoći, koji je pretvoren u više raketa na liniji fronta, ovaj novac vjerovatno neće stići do kraja godine, što znači da će imati malo uticaja na trenutni tok rata.

Za sada, Ukrajina kaže da joj i dalje hitno treba više oružja, prvenstveno sistemi protivvazdušne odbrane kako bi ublažila ruske raketne i napade dronovima na njene gradove i elektrane, kao i dugo očekivani lovci F-16, za koje se nada da će početi da stižu već ovog ljeta. Na samitu G7, Zelenski je rekao da novi sporazum o bezbjednosti uključuje američke isporuke tih aviona. Dogovor o zajmu je takođe od velikog simboličkog značaja za Ukrajinu. Njegov agresor sada je primoran da plati, ne samo za popravku svega što je uništio – već i za odbranu Ukrajine. Jedan od najbližih savjetnika Zelenskog rekao je da odluka Zapada da na ovaj način kazni Rusiju, na neki način, predstavlja prekretnicu u ratu.

Međutim, zajam vjerovatno neće prisiliti Rusiju da promeni svoj kurs u ratu u Ukrajini. Većina zamrznutih sredstava Centralne banke Rusije drži se u Belgiji. Prema međunarodnom pravu, zemlje ne mogu konfiskovati ta sredstva od Rusije i dati ih Ukrajini. Nekoliko sati prije nego što je odluka G7 objavljena, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova upozorila je da će uslijediti “izuzetno bolne” mjere odmazde.

Related Topics:

Svijet

ŠEF NATO-a: Kina treba da snosi posljedice zbog podrške Rusiji

U posljednje vrijeme se vodi stalna rasprava o mogućim sankcijama Kini, rekao je šef NATO Jens Stoltenberg.

Šef NATO-a izjavio je za BBC da Kinatreba da snosi posljedice zbog podržavanja ruskog rata u Ukrajini ako ne promijeni svoje ponašanje. Jens Stoltenberg rekao je da Peking “pokušava da sjedi na dvije stolice” podržavajući ruske ratne napore i istovremeno održavajući odnose s evropskim saveznicima.

“Ovo neće funkcionisati na duge staze”, rekao je Stoltenberg za BBC News tokom posjete Vašingtonu.

Koje su moguće sankcije Kini
U opsežnom intervjuu Stoltenberg je govorio i o nuklearnom oružju i troškovima za odbranu.

Na pitanje o tome što bi članice NATO-a mogle da učine u vezi sa kineskom podrškom Rusiji, Stoltenberg je rekao da se vodi “stalna rasprava” o mogućim sankcijama. On je dodao i da Kina “dijeli mnoge tehnologije, poput mikroelektronike, koje su ključne za Rusiju u izgradnji projektila i oružja koje koristi protiv Ukrajine”. Naveo je da “u nekom trenutku moramo da razmotrimo neku vrstu ekonomskih sankcija ako Kina ne promijeni svoje ponašanje”.

Peking je od prošlog mjeseca već pod nekim sankcijama zbog podrške Rusiji. SAD je najavio ograničenja koja bi bila usmjerena na oko 20 kompanija sa sedištem u Kini i Hong Kongu. Kina je branila svoje poslovanje s Moskvom rekavši da ne prodaje smrtonosno oružje i da “pažljivo rukuje izvozom artikala dvostruke namjene u skladu sa zakonima i propisima”.

“Rusija se sve više usklađuje s autoritarnim liderima”
Stoltenberg je u posjeti Vašingtonu, dok ruski predsjednik Vladimir Putin danas odlazi u Sjevernu Koreju. Prošlog mjeseca je bio u Kini.

“Rusija se trenutno sve više usklađuje s autoritarnim liderima”, rekao je Stoltenberg za BBC navodeći Iran, Peking i Sjevernu Koreju.

Rekao je da je Sjeverna Koreja poslala artiljerijske granate Rusiji, a zauzvrat je Rusija pružila naprednu tehnologiju za sjevernokorejske raketne i nuklearne programe.

“Tako Sjeverna Koreja pomaže Rusiji u vođenju agresivnog rata protiv Ukrajine”, zaključio je glavni sekretar NATO-a.

Vađenje nuklearnog oružja iz skladišta
Stoltenberg je za britanski list Telegraf izjavio da NATO razgovara o razmještanju veće količine nuklearnog oružja, o njegovom izvlačenju iz skladišta i stavljanju u pripravnost s obzirom na sve veću prijetnju Rusije i Kine. On je rekao da članice NATO-a razgovaraju o korištenju transparentnosti u pogledu svog nuklearnog arsenala kao sredstva za odvraćanje.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je kako se čini da su Stoltenbergovi komentari u suprotnosti sa saopštenjem objavljenim na konferenciji održanoj tokom vikenda u Švajcarskoj, u kojem stoji da je bilo kakva prijetnja ili upotreba nuklearnog oružja, kada je Ukrajina u pitanju, nedopustiva.

“Ovo je još jedna eskalacija napetosti”, rekao je Peskov komentarišući izjave glavnog sekretara NATO-a.

Nastavi čitati

Svijet

Brisel ignoriše stvarnost i VOLJU NARODA

Novo rukovodstvo EU zadržaće kurs nastavka sukoba u Ukrajini i suprotstavljanja Rusiji, suprotno volji većine Evropljana, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban, komentarišući ishod neformalnog samita EU u Briselu.

– Oni ignorišu stvarnost, ignorišu ishod evropskih izbora i zanemaruju volju evropskog naroda. Ne treba da budemo naivni, oni će nastaviti da podržavaju migracije i slaće sve više novca i oružja za rat između Rusije i Ukrajine – rekao je Orban na društvenim mrežama.

Mađarski premijer je napomenuo da su poslije izbora za Evropski parlament stranke desne orijentacije ojačale, dok su ljevica i liberali izgubili svoje pozicije.

– Međutim, umjesto da slušaju mišljenje birača, političari iz najveće frakcije u Evropskom parlamentu – Evropske narodne partije – udružili su se sa ljevicom i liberalima – rekao je premijer, koji je prisustvovao samitu u Briselu.

On je rekao da su oni juče postigli dogovor i među sobom podijelili kancelarije za upravljanje EU, prenio je TASS.

– Nećemo podleći tome. Ujedinićemo napore evropske desnice, a borićemo se sa birokratama, koji zagovaraju migracije i rat – naglasio je Orban.

Nastavi čitati

Svijet

FOTOGRAFISANJE JE KOŠTALO ŽIVOTA: Policajku (20) talasi uvukli u more (VIDEO)

U Odesi, 2. juna oko 20.40 sati, dogodila se tragedija kada je policajku Aleksandra Oleščuk (20) prilikom fotografisanja na molu oborio talas i odvukao u more.

Tijelo djevojke je nađeno tri dana nakon nesreće nedaleko od mjesta gdje se dogodila tragedija, prenose ukrajinski mediji.

Aleksandru je veliki talas odvukao u uzburkano more kad je stala na obalu da se fotografiše. Užas je zabilježila kamera.

Nastavi čitati

Aktuelno