Connect with us

Svijet

G7 UKRAJINI 50 MILIJARDI DOLARA OD ZAMRZNUTE IMOVINE RUSIJE: Bajden poslao poruku Putinu, Moskva odgovorila

Na samitu G7 Ukrajini je odobren zajam od 50 milijardi dolara.

Grupa G7 postigla je dogovor da iskoristi zamrznuta ruska sredstva kako bi prikupio 50 milijardi dolara (39 milijardi funti), sa ciljem da Ukrajini pomogao u borbi protiv ruskih snaga. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Džo Bajden, rekao je da je ovo još jedan podsjetnik za Rusiju “da ne odustajemo”, s druge strane,Moskva je zaprijetila “izuzetno bolnim” merama odmazde. Očekuje se da novac stigne do kraja godine, a on će predstavljati dugoročno rješenji za podršku ratnim naporima i ekonomiji Ukrajine.

Takođe na samitu G7 u Italiji, ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski i Džo Bajden potpisali su desetogodišnji bilateralni sporazum o bezbjednosti između Ukrajine i SAD, koji je Kijev proglasio “istorijskim”. Sporazum predviđa američku vojnu i obuku pomoć Ukrajini, ali ne obavezujući Vašington da šalje trupe da učestvuju u borbama za svog saveznika.

Oko 325 milijardi dolara vrijednih sredstava zamrznuto je od strane G7, zajedno sa EU, nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Ta sredstva generišu oko 3 milijarde dolara godišnje od kamata. Prema planu G7, tih 3 milijarde dolara koristiće se za otplatu godišnjih kamata na zajam od 50 milijardi dolara za Ukrajince, uzetih na međunarodnim tržištima.

Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare na mestu održavanja samita u južnom regionu Pulje u Italiji, predsjednik Bajden rekao je da će zajam od 50 milijardi dolara “staviti u službu Ukrajini i poslati još jedan podsjetnik ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da ne odustajemo”. Američki lider je naglasio da Putin “ne može da očekuje da se povučemo, ne može da nas podijeli, i da ćemo biti uz Ukrajinu dok ne pobijedi u ovom ratu”.

Istorijski sporazum između SAD i Ukrajine
Predsjednik Zelenski zahvalio je svojim američkim i drugim saveznicima na njihovoj nepokolebljivoj podršci. Govoreći o novom sporazumu o bezbjednosti, rekao je: “To je zaista istorijski dan i potpisali smo najjači sporazum između Ukrajine i SAD-a od naše nezavisnosti (1991. godine)”.

Grupa bogatih nacija G7 – Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i SAD, bili su važni finansijski i vojni podržavaoci Ukrajine u borbi da obuzda okupacione ruske snage. Ostali lideri G7 takođe su pohvalili dogovor o zajmu od 50 milijardi dolara, a britanski premijer Riši Sunak opisao ga je kao “potpunu promjenu igre”. Pojedini u Kijevu, koji su se zalagali za ovu novčanu pomoć, željeli su da G7 oslobodi čitav zamrznuti fond od 300 milijardi dolara, a ne samo kamate koje on generiše. Evropska centralna banka je to odbila. Za razliku od američkog paketa pomoći, koji je pretvoren u više raketa na liniji fronta, ovaj novac vjerovatno neće stići do kraja godine, što znači da će imati malo uticaja na trenutni tok rata.

Za sada, Ukrajina kaže da joj i dalje hitno treba više oružja, prvenstveno sistemi protivvazdušne odbrane kako bi ublažila ruske raketne i napade dronovima na njene gradove i elektrane, kao i dugo očekivani lovci F-16, za koje se nada da će početi da stižu već ovog ljeta. Na samitu G7, Zelenski je rekao da novi sporazum o bezbjednosti uključuje američke isporuke tih aviona. Dogovor o zajmu je takođe od velikog simboličkog značaja za Ukrajinu. Njegov agresor sada je primoran da plati, ne samo za popravku svega što je uništio – već i za odbranu Ukrajine. Jedan od najbližih savjetnika Zelenskog rekao je da odluka Zapada da na ovaj način kazni Rusiju, na neki način, predstavlja prekretnicu u ratu.

Međutim, zajam vjerovatno neće prisiliti Rusiju da promeni svoj kurs u ratu u Ukrajini. Većina zamrznutih sredstava Centralne banke Rusije drži se u Belgiji. Prema međunarodnom pravu, zemlje ne mogu konfiskovati ta sredstva od Rusije i dati ih Ukrajini. Nekoliko sati prije nego što je odluka G7 objavljena, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova upozorila je da će uslijediti “izuzetno bolne” mjere odmazde.

Related Topics:

Svijet

VELIKI PAD TESLE U EVROPI: “Zaostaje u pogledu dizajna, kvaliteta i emotivne privlačnosti”

Analitičari ocjenjuju da Tesla gubi prednost zbog sve jače konkurencije, posebno kineskih proizvođača, kao i zbog ograničenog i zastarelog portfolija modela.

Američka kompanija za proizvodnju električnih automobila Tesla zabilježila je u novembru veliki pad registracija u Evropi, što prema mišljenju analitičara predstavlja posljedicu jačanja konkurencije iz Kine i političkih kontroverzi oko vlasnika Tesle, Ilona Maska.

Registracije su u Francuskoj pale za 58% međugodišnje na 1.593 vozila, u Švedskoj za 59% na 1.466, a u Danskoj za 49% na 534 automobila, pokazuju zvanični podaci za novembar.

Nasuprot tome, Norveška je odstupila od trenda i ostvarila rekordne mjesečne rezultate, prenosi Rojters.

U industriji se registracije novih vozila koriste kao najpouzdaniji pokazatelj prodaje, tako da pad registracija u Francuskoj, Švedskoj i Danskoj praktično znači i pad realne potražnje za Teslinim modelima u tim državama.

Slabljenje prodaje u Evropi traje od kraja prošle godine kada je izvršni direktor Ilon Mask javno podržao pojedine desničarske političare, što je izazvalo proteste u više zemalja.

Dodatni pritisak nastao je i nakon velikog požara u Teslinoj prodavnici na jugu Francuske, zbog čega je otvorena krivična istraga.

Analitičari ocjenjuju da Tesla gubi prednost zbog sve jače konkurencije, posebno kineskih proizvođača, kao i zbog ograničenog i zastarelog portfolija modela.

Istraživanje konsultantske kuće Eskalent pokazuje da 38 odsto ispitanika na pet najvećih evropskih tržišta smatra da je “novitet Tesle izbledeo”, kao i da brend zaostaje u pogledu dizajna, kvaliteta i emotivne privlačnosti.

Nastavi čitati

Svijet

AVION KOJIM VITKOF PUTUJE ZA MOSKVU POLETIO IZ SAD: Poznata ključna tema sastanka sa Putinom

Avion za koji se vjeruje da prevozi specijalnog izaslanika američkog predsjednika Stivena Vitkofa napustio je vazdušni prostor SAD i uputio se ka Rusiji, rekao je izvor iz kontrole letenja agenciji TASS.

“Avion je upravo napustio vazdušni prostor SAD, krenuo ka Evropi, a zatim ka Rusiji”, rekao je izvor agencije.

On je napomenuo da je avion poletio sa aerodroma na Floridi oko 1 sat ujutru po lokalnom vremenu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin sastaće se danas sa Vitkofom, potvrdio je ranije Kremlj.

Ključna tema, kako je tada navedeno, biće rešavanje ukrajinske krize, uključujući prijedloge SAD po tom pitanju.

Kako je ranije objavio portparol Kremlja Dmitrij Peskov, sastanak će se održati popodne, a snimak početka razgovora biće dostupan medijima.

Podsjeamo, predsjednici Francuske i Ukrajine, Emanuel Makron i Volodimir Zelenski, u Parizu su finalizovali dogovor o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.

Ujedno, Makron je najavio najoštriji talas sankcija Rusiji, dok je Zelenski poručio da su predstojeći dani presudni za mir.

Dok traju diplomatski napori, u toku su i borbe na frontu. Načelnik Generalštaba ruske vojske Valerij Gerasimov obavijestio je predsjednika Rusije Vladimira Putina da su ruske jedinice zauzele Pokrovsk, ključni grad u Donjeckoj oblasti, kao i grad Volčansk u Harkovskoj oblasti, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov

Nastavi čitati

Svijet

TUSK MERCU “Poljska još nije dobila RATNU ODŠTETU od Njemačke”

Poljski premijer Donald Tusk podsjetio je njemačkog kancelara Fridriha Merca u Berlinu na neisplaćenu ratnu reparaciju.

– Mi u Poljskoj vjerujemo da Poljska nije dobila nadoknadu za gubitke i zločine počinjene tokom Drugog svjetskog rata – rekao je Tusk na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Mercom.

Istovremeno, on smatra da formalno odbijanje poljskih zahtjeva da joj se isplati ratna reparacije nema pravnu snagu.

– Njemačka se pridržava formalnog diplomatskog akta iz 1950-ih. Ali, kao što dobro znate, Poljska nije imala nikakvu riječ po ovom pitanju 1950-ih, i odricanje Poljaka od reparacija u to vrijeme ne može se smatrati činom koji je u skladu sa voljom poljskog naroda -+ rekao je premijer Tusk, prenose RIA Novosti.

U jesen 2022. godine, poljske vlasti su objavile da od Njemačke zahtijevaju 6,2 biliona zlota (približno 1,3 biliona dolara u to vrijeme) kao reparacije za štetu iz Drugog svjetskog rata. Početkom oktobra 2022. godine, njemačko Ministarstvo spoljnih poslova poslalo je odgovarajuću notu Njemačkoj.

Njemačka vlada je više puta izjavila da ne namjerava da vrši plaćanja Poljskoj: Berlin smatra da je već platio dovoljno velike reparacije i da nema razloga da se dovodi u pitanje poljsko odricanje od reparacija 1953. godine.

Prethodna poljska vlada, koju je formirala stranka Pravo i pravda, zahtijevala je reparacije. Nakon promjene kabineta, novi ministar spoljnih poslova, Radoslav Sikorski, proglasio je pitanje reparacija od Njemačke zatvorenim u februaru 2024. godine, priznajući da Poljska nema zakonsko pravo na njih.

Nastavi čitati

Aktuelno