Connect with us

Svijet

G7 UKRAJINI 50 MILIJARDI DOLARA OD ZAMRZNUTE IMOVINE RUSIJE: Bajden poslao poruku Putinu, Moskva odgovorila

Na samitu G7 Ukrajini je odobren zajam od 50 milijardi dolara.

Grupa G7 postigla je dogovor da iskoristi zamrznuta ruska sredstva kako bi prikupio 50 milijardi dolara (39 milijardi funti), sa ciljem da Ukrajini pomogao u borbi protiv ruskih snaga. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Džo Bajden, rekao je da je ovo još jedan podsjetnik za Rusiju “da ne odustajemo”, s druge strane,Moskva je zaprijetila “izuzetno bolnim” merama odmazde. Očekuje se da novac stigne do kraja godine, a on će predstavljati dugoročno rješenji za podršku ratnim naporima i ekonomiji Ukrajine.

Takođe na samitu G7 u Italiji, ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski i Džo Bajden potpisali su desetogodišnji bilateralni sporazum o bezbjednosti između Ukrajine i SAD, koji je Kijev proglasio “istorijskim”. Sporazum predviđa američku vojnu i obuku pomoć Ukrajini, ali ne obavezujući Vašington da šalje trupe da učestvuju u borbama za svog saveznika.

Oko 325 milijardi dolara vrijednih sredstava zamrznuto je od strane G7, zajedno sa EU, nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Ta sredstva generišu oko 3 milijarde dolara godišnje od kamata. Prema planu G7, tih 3 milijarde dolara koristiće se za otplatu godišnjih kamata na zajam od 50 milijardi dolara za Ukrajince, uzetih na međunarodnim tržištima.

Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare na mestu održavanja samita u južnom regionu Pulje u Italiji, predsjednik Bajden rekao je da će zajam od 50 milijardi dolara “staviti u službu Ukrajini i poslati još jedan podsjetnik ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da ne odustajemo”. Američki lider je naglasio da Putin “ne može da očekuje da se povučemo, ne može da nas podijeli, i da ćemo biti uz Ukrajinu dok ne pobijedi u ovom ratu”.

Istorijski sporazum između SAD i Ukrajine
Predsjednik Zelenski zahvalio je svojim američkim i drugim saveznicima na njihovoj nepokolebljivoj podršci. Govoreći o novom sporazumu o bezbjednosti, rekao je: “To je zaista istorijski dan i potpisali smo najjači sporazum između Ukrajine i SAD-a od naše nezavisnosti (1991. godine)”.

Grupa bogatih nacija G7 – Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i SAD, bili su važni finansijski i vojni podržavaoci Ukrajine u borbi da obuzda okupacione ruske snage. Ostali lideri G7 takođe su pohvalili dogovor o zajmu od 50 milijardi dolara, a britanski premijer Riši Sunak opisao ga je kao “potpunu promjenu igre”. Pojedini u Kijevu, koji su se zalagali za ovu novčanu pomoć, željeli su da G7 oslobodi čitav zamrznuti fond od 300 milijardi dolara, a ne samo kamate koje on generiše. Evropska centralna banka je to odbila. Za razliku od američkog paketa pomoći, koji je pretvoren u više raketa na liniji fronta, ovaj novac vjerovatno neće stići do kraja godine, što znači da će imati malo uticaja na trenutni tok rata.

Za sada, Ukrajina kaže da joj i dalje hitno treba više oružja, prvenstveno sistemi protivvazdušne odbrane kako bi ublažila ruske raketne i napade dronovima na njene gradove i elektrane, kao i dugo očekivani lovci F-16, za koje se nada da će početi da stižu već ovog ljeta. Na samitu G7, Zelenski je rekao da novi sporazum o bezbjednosti uključuje američke isporuke tih aviona. Dogovor o zajmu je takođe od velikog simboličkog značaja za Ukrajinu. Njegov agresor sada je primoran da plati, ne samo za popravku svega što je uništio – već i za odbranu Ukrajine. Jedan od najbližih savjetnika Zelenskog rekao je da odluka Zapada da na ovaj način kazni Rusiju, na neki način, predstavlja prekretnicu u ratu.

Međutim, zajam vjerovatno neće prisiliti Rusiju da promeni svoj kurs u ratu u Ukrajini. Većina zamrznutih sredstava Centralne banke Rusije drži se u Belgiji. Prema međunarodnom pravu, zemlje ne mogu konfiskovati ta sredstva od Rusije i dati ih Ukrajini. Nekoliko sati prije nego što je odluka G7 objavljena, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova upozorila je da će uslijediti “izuzetno bolne” mjere odmazde.

Related Topics:

Svijet

UPOZORENJE IZRAELSKOG PREMIJERA! “Građani da se pripreme na IZOLACIJU”

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pozvao je u Izraelce da se pripreme za ekonomsku izolaciju usljed rastućeg međunarodnog pritiska, posebno onog od manjina u Evropi koje promovišu anticionističku i ekstremnu islamističku ideologiju.
Netanjahu je na konferenciji Ministarstva finansija za izolaciju okrivio i zemlje poput Katara, koje ulažu u oblikovanje globalnog diskursa putem društvenih mreža.

“Ovo dovodi do sankcija protiv Izraela i mijenja međunarodni ugled jevrejske države, a to dovodi do neke vrste izolacije”, rekao je Netanjahu.

On je dodao da je moguće izvući se iz takve izolacije, ali da se mora “značajno ulagati u kontramjere, posebno u operacije uticaja na medije i društvene mreže”.

Netanjahu je rekao da bi Izrael trebao da smanji zavisnost svoje industrije od trgovine sa drugim zemljama.

“Mogli bismo se naći blokirani ne samo u istraživanju i razvoju već i u stvarnoj industrijskoj proizvodnji. Moramo da počnemo da razvijamo svoje kapacitete i da se više oslanjamo na sebe”, rekao je izraelski premijer i dodao da bi to trebalo da uključuje oružje i druge odbrambene proizvode.

Nastavi čitati

Svijet

KAKO DALJE? Ukrajina ostala bez ključne komunikacije na ratištu

Starlink, satelitska internet usluga u vlasništvu Ilona Maska, pretrpjela je u ponedjeljak globalni pad, potvrdila je kompanija na svojoj zvaničnoj stranici.

Poremećaj je pogodio korisnike širom svijeta, a posebno je odjeknuo u Ukrajini, gdje je sistem postao ključan za rad bolnica, škola i vojnih jedinica na prvoj liniji fronta.

„Starlink je ponovo u kvaru duž cijelog ratišta“, napisao je na Telegramu komandant ukrajinskog dronskog ratovanja Robert „Madiar“ Brovdi. Gotovo sat vremena kasnije objavio je da se veza „postepeno vraća“, iako iz Starlinka još nije stigla zvanična potvrda potpune obnove.

Platforma Downdetector, koja prati prekide u internet uslugama, zabilježila je desetine hiljada prijava problema korisnika širom svijeta. Kompanija je saopštila da istražuje uzrok kvara. Ovo je drugi veliki pad u posljednjih nekoliko mjeseci.

Starlink je u Ukrajini zamijenio veći dio uništene komunikacione infrastrukture i danas održava vezu i za civile i za vojsku. Od početka rata 2022. godine, Kijev je dobio više od 50.000 Starlink terminala, od čega je gotovo 30.000 obezbijedila Poljska.

Reuters je u julu 2023. objavio da je milijarder naredio privremenu deaktivaciju pokrivenosti iznad Hersonske oblasti tokom ukrajinske kontraofanzive 2022. godine, što je otvorilo pitanje ranjivosti kritične infrastrukture od odluka privatne kompanije, prenosi Jutarnji.

Nastavi čitati

Svijet

PROVJERITI STAKLA! Kazna i do 100.000 evra čeka Srbe u Njemačkoj zbog ovoga

Njemački Savezni zakon o zaštiti prirode (BNatSchG) zabranjuje širom zemlje radikalno sječenje ili potpuno uklanjanje živica i žbunja u periodu od 1. marta do 30. septembra.

Razlog je zaštita životinjskih vrsta jer mnoge ptice koriste živice za gniježđenje i razmnožavanje.

U Njemačkoj je posljednjih decenija zabilježen pad broja ptica i insekata. Zato je još važnije štititi prirodna staništa.

Šta tačno ne smije da se radi do 1. oktobra?

Prema NABU-u do kraja septembra je zabranjeno:

potpuno sječenje živica do tla

uklanjanje (čupanje) cijelih živica i žbunja

jaki rezovi do stare, višegodišnje grane

uklanjanje živih ograda, žbunja i slično

uklanjanje poljskih živica u prirodnim područjima

sječenje trske i šaša

Koje biljke se smiju sjeći u jesen?

Od oktobra može se sjeći:

čempresi, zimzelene biljke i živice – tada rane od sječenja stignu da zacijele prije zime

ukrasno žbunje, da ne smeta rastu drugih biljaka

ruže i travnjak takođe se mogu orezivati

Trajnice i ukrasne trave mogu se ostaviti kao prirodan zimski štit i ne moraju se nužno sjeći.

Šta je dozvoljeno tokom cijele godine?

Lagani rezovi i oblikovanje su dozvoljeni tokom cijele godine, i to:

uklanjanje vrhova koji su narasli nakon posljednjeg rezanja

lagani oblikovni rezovi

uklanjanje ovogodišnjih izdanaka

rezovi zbog bezbjednosti u saobraćaju (ako su naloženi)

uklanjanje samoniklih mladica žbunja

ljetnje sječenje voćaka

Prije svakog sječenja obavezno provjerite ima li ptica i gnijezda u živici jer se ne smiju uznemiravati.

Od 1. oktobra do kraja februara opet su dozvoljene veće mjere sječenja.

Stručnjaci preporučuju dva rezanja godišnje:

jače sječenje u februaru

blaži rez početkom ljeta

Kod zimskog sječenja smije se ukloniti do jedne trećine veličine živice. Ako ošišate više, postoji rizik da se živica neće oporaviti.

Kršenje zabrane? Kazna do 100.000 evra!

Ko krši pravila, može platiti ogromnu kaznu. U saveznoj zemlji Meklenburg-Zapadno Pomorje, kazna za živicu od 100 metara može biti i do 100.000 evra.

Kazne se razlikuju po saveznim zemljama – u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji (NRW), za živicu do 10 metara kazna može biti od 40 do 750 evra, a za veće površine i do 12.500 evra.

Za sječu drveća važe lokalni propisi

Drveće u kućnim ili malim vrtovima ne podleže ovoj državnoj zabrani, ali mnogi gradovi i opštine imaju vlastite propise.

Prije većih zahvata ili sječe, informišite se u svojoj gradskoj/opštinskoj upravi!

Iako zabrana sječenja može biti naporna, ona ima važnu svrhu – štiti prirodu i ptice.

Sa malo planiranja i pažnje, vrt se može održavati i tokom zabrane – a od oktobra sve kreće ponovo, prenosi Fenix magazin.

Nastavi čitati

Aktuelno