Connect with us

Svijet

G7 UKRAJINI 50 MILIJARDI DOLARA OD ZAMRZNUTE IMOVINE RUSIJE: Bajden poslao poruku Putinu, Moskva odgovorila

Na samitu G7 Ukrajini je odobren zajam od 50 milijardi dolara.

Grupa G7 postigla je dogovor da iskoristi zamrznuta ruska sredstva kako bi prikupio 50 milijardi dolara (39 milijardi funti), sa ciljem da Ukrajini pomogao u borbi protiv ruskih snaga. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Džo Bajden, rekao je da je ovo još jedan podsjetnik za Rusiju “da ne odustajemo”, s druge strane,Moskva je zaprijetila “izuzetno bolnim” merama odmazde. Očekuje se da novac stigne do kraja godine, a on će predstavljati dugoročno rješenji za podršku ratnim naporima i ekonomiji Ukrajine.

Takođe na samitu G7 u Italiji, ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski i Džo Bajden potpisali su desetogodišnji bilateralni sporazum o bezbjednosti između Ukrajine i SAD, koji je Kijev proglasio “istorijskim”. Sporazum predviđa američku vojnu i obuku pomoć Ukrajini, ali ne obavezujući Vašington da šalje trupe da učestvuju u borbama za svog saveznika.

Oko 325 milijardi dolara vrijednih sredstava zamrznuto je od strane G7, zajedno sa EU, nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Ta sredstva generišu oko 3 milijarde dolara godišnje od kamata. Prema planu G7, tih 3 milijarde dolara koristiće se za otplatu godišnjih kamata na zajam od 50 milijardi dolara za Ukrajince, uzetih na međunarodnim tržištima.

Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare na mestu održavanja samita u južnom regionu Pulje u Italiji, predsjednik Bajden rekao je da će zajam od 50 milijardi dolara “staviti u službu Ukrajini i poslati još jedan podsjetnik ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da ne odustajemo”. Američki lider je naglasio da Putin “ne može da očekuje da se povučemo, ne može da nas podijeli, i da ćemo biti uz Ukrajinu dok ne pobijedi u ovom ratu”.

Istorijski sporazum između SAD i Ukrajine
Predsjednik Zelenski zahvalio je svojim američkim i drugim saveznicima na njihovoj nepokolebljivoj podršci. Govoreći o novom sporazumu o bezbjednosti, rekao je: “To je zaista istorijski dan i potpisali smo najjači sporazum između Ukrajine i SAD-a od naše nezavisnosti (1991. godine)”.

Grupa bogatih nacija G7 – Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i SAD, bili su važni finansijski i vojni podržavaoci Ukrajine u borbi da obuzda okupacione ruske snage. Ostali lideri G7 takođe su pohvalili dogovor o zajmu od 50 milijardi dolara, a britanski premijer Riši Sunak opisao ga je kao “potpunu promjenu igre”. Pojedini u Kijevu, koji su se zalagali za ovu novčanu pomoć, željeli su da G7 oslobodi čitav zamrznuti fond od 300 milijardi dolara, a ne samo kamate koje on generiše. Evropska centralna banka je to odbila. Za razliku od američkog paketa pomoći, koji je pretvoren u više raketa na liniji fronta, ovaj novac vjerovatno neće stići do kraja godine, što znači da će imati malo uticaja na trenutni tok rata.

Za sada, Ukrajina kaže da joj i dalje hitno treba više oružja, prvenstveno sistemi protivvazdušne odbrane kako bi ublažila ruske raketne i napade dronovima na njene gradove i elektrane, kao i dugo očekivani lovci F-16, za koje se nada da će početi da stižu već ovog ljeta. Na samitu G7, Zelenski je rekao da novi sporazum o bezbjednosti uključuje američke isporuke tih aviona. Dogovor o zajmu je takođe od velikog simboličkog značaja za Ukrajinu. Njegov agresor sada je primoran da plati, ne samo za popravku svega što je uništio – već i za odbranu Ukrajine. Jedan od najbližih savjetnika Zelenskog rekao je da odluka Zapada da na ovaj način kazni Rusiju, na neki način, predstavlja prekretnicu u ratu.

Međutim, zajam vjerovatno neće prisiliti Rusiju da promeni svoj kurs u ratu u Ukrajini. Većina zamrznutih sredstava Centralne banke Rusije drži se u Belgiji. Prema međunarodnom pravu, zemlje ne mogu konfiskovati ta sredstva od Rusije i dati ih Ukrajini. Nekoliko sati prije nego što je odluka G7 objavljena, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova upozorila je da će uslijediti “izuzetno bolne” mjere odmazde.

Svijet

NOVE OŠTRE MJERE: Tramp najavio plan za trajnu obustavu migracija iz “zemalja trećeg svijeta”

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp objavio je nove, oštrije imigracione mjere, uključujući trajnu obustavu migracija iz “zemalja trećeg svijeta” i ukidanje svih saveznih beneficija za one koji nisu državljani SAD.

Uobjavama na mreži “Truth Social”, Tramp je naveo da želi da “potpuno rastereti” američki sistem, ali nije precizirao koje bi zemlje bile obuhvaćene tim ograničenjem, piše CNBC.

Tramp je poručio da će okončati “milionske” prijeme iz vremena administracije bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena i da će ukloniti svakoga ko, kako je naveo, “nije neto vrijednost za SAD ili nije sposoban da voli zemlju”.

Plan uključuje ukidanje federalnih subvencija za strane državljane, denaturalizaciju onih za koje tvrdi da “narušavaju domaći mir” i deportaciju stranaca koje opisuje kao “javni teret, bezbjednosni rizik ili nekompatibilne sa zapadnom civilizacijom”.

Ove izjave uslijedile su nakon pucnjave u blizini Bijele kuće, u kojoj su ranjena dva pripadnika Nacionalne garde, a jedan od njih preminuo.

Napad je, prema navodima istražitelja, izvršio državljanin Avganistana.

Ubrzo zatim, direktor Službe za državljanstvo i imigraciju Džozef Edlou saopštio je da će agencija ponovo da provjeri sve imigrante sa zelenom kartom iz “zemalja koje izazivaju zabrinutost”.

Uvedena je i neodređena obustava obrade svih imigracionih zahtjeva koji se odnose na avganistanske državljane.

Trampova administracija ove godine već je preduzela niz pooštravanja, uključujući široku zabranu putovanja iz 19 zemalja najavljenu u junu.

Nastavi čitati

Svijet

POREMEĆAJ U MEDIJIMA, TRANSPORTU, ŠKOLAMA: U Italiji danas generalni štrajk, svi ključni sektori u zastoju

Generalni štrajk u Italiji danas će zahvatiti gotovo sve ključne sektore – od željeznica, autobusa i metroa, do avio-saobraćaja, škola, zdravstva i medija, objavili su mediji.

Sindikati Cobas, USB, SGB i CUB najavili su za danas cjelodnevne prekide rada i masovne proteste u većim gradovima.

Sindikati zahtevaju “velike investicije” u javne službe – zdravstvo, obrazovanje, univerzitete i transport, uz ocjenu da je postojeći ekonomski plan “nedovoljan”.

To je prvi od dva velika štrajka najavljena za naredne sedmice – drugi, u organizaciji CGIL-a, zakazan je za 12. decembar.

Najveći poremećaji su u železničkom saobraćaju: FS grupa (Trenitalia, Trenitalia Tper i Trenord) obustavila je rad od sinoć i on će trajati do večeras do 21 čas, prenio je Korijere dela sera.

Otkazivanja i kašnjenja su široko rasprostranjena, uz poštovanje zakonskih “zaštićenih” termina za regionalne linije između 6.00-9.00 i 18.00-21.00.

Zastoji se očekuju i nakon formalnog završetka obustave, a putnicima se savjetuje da provjere status polaska prije odlaska na stanicu.

U Rimu Usluga ATAC mreže gradskih prevoza i njenih podizvođača garantovana je samo u periodima od početka rada do 8.29 i od 17.00 do 19.59.

U Milanu današnji saobraćaj teče normalno, ali je za 30. novembar najavljen četvoročasovni štrajk bankomatskog osoblja.

U Napulju autobusi i tramvaji rade samo u dva intervala: od 5.30 do 8.30 i od 17.00 do 20.00.

Poremećaji se očekuju i u vazdušnom saobraćaju, uz zagarantovane letove između 7.00 i 22.00 i 18.00 i 21.00, uključujući čarter letove i veze sa ostrvima.

Štrajk u obrazovanju obuhvata nastavno i administrativno osoblje, pa se očekuje da časovi počnu kasnije ili budu skraćeni.

Zdravstveni radnici učestvuju u protestu uz prilagođavanje rada kako bi se minimalne usluge održale.

Sindikati u javnom sektoru zahtijevaju više ulaganja u infrastrukturu i veću stabilnost zaposlenih.

Novinari su prvi put poslije više od deset godina stupili u cjelodnevni štrajk.

Nacionalna federacija štampe (FNSI) zahtijeva obnovu kolektivnog ugovora koji nije ažuriran od 2016. godine, kao i jasna pravila o korišćenju vještačke inteligencije u redakcijama.

Posljedica je 24-časovni prekid rada, od 6.00 ujutru, zbog čega brojne onlajn redakcije danas nisu ažurirane ili rade u ograničenom režimu.

Širom zemlje očekuju se dalji poremećaji sve dok se radnici u ključnim sektorima ne vrate na posao, a sindikati najavljuju nastavak protesta ukoliko ne dođe do pregovora sa vladom, ističu mediji.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP NAJAVIO UDARE NA VENECUELU: “Kopnena akcija kreće veoma brzo”

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) poručio je da se SAD pripremaju za novu fazu operacija protiv navodnih mreža za krijumčarenje droge u Venecueli, potvrđujući da će napadi na kopnu početi “veoma brzo”.

Tokom razgovora sa pripadnicima oružanih snaga povodom Dana zahvalnosti, Tramp je jasno stavio do znanja da je donio odluku o daljim koracima.

“Posljednjih nedjelja radili ste na odvraćanju venecuelanskih trgovaca drogom, kojih ima mnogo. Naravno, više ih gotovo i nema da dolaze morskim putem..

Vjerovatno ste primijetili da ljudi više ne žele isporučivati morskim putem, a mi ćemo ih početi zaustavljati i kopnenim putem. Kopno je lakše — i to će početi veoma brzo”, rekao je Tramp vojnicima, prenosi CNN

Tramp je zatim poslao upozorenje vlastima u Karakasu:

“Upozoravamo ih: Prestanite slati otrov u našu zemlju.”

Pritisak na Madurov režim
Njegovi komentari dolaze nakon niza sastanaka na visokom nivou i sve intenzivnijeg američkog vojnog prisustva u tom regionu.

Ove sedmice Tramp je predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i njegove najbliže saradnike proglasio članovima strane terorističke organizacije.

Kao stranu terorističku organizaciju formalno je označio i takozvani “Kartel de los Soles”. U pitanju je termin koji stručnjaci opisuju kao naziv za grupu korumpiranih državnih funkcionera, a ne klasičan narko-kartel. Takva oznaka daje Trampu široka ovlaštenja da uvodi dodatne sankcije usmjerene na Madurovu imovinu i infrastrukturu — ali, prema pravnim stručnjacima, ne daje pravo na upotrebu smrtonosne sile.

Najveća američka sila u regionu u posljednjim decenijama

SAD su u okviru operacije koju je Pentagon nazvao “Operacija Južno koplje” rasporedile više od deset ratnih brodova i oko 15.000 američkih vojnika u Karipskom bazenu. Među brodovima je i USS Gerald Ford, najveći nosač aviona ikada izgrađen.

U napadima na plovila za koje se sumnja da prevoze drogu američke snage su usmrtile više od 80 osoba, što ovu kampanju čini jednom od najagresivnijih protiv krijumčarenja droge u posljednje vrijeme.

Zasad bez pravnog osnova za udare unutar Venecuele
CNN je ranije objavio da su zvaničnici administracije na zatvorenom sastanku rekli američkim zakonodavcima da SAD trenutno nemaju pravno opravdanje za napade na kopnene ciljeve unutar Venecuele. Interno pravno mišljenje Ministarstva pravde — koje pokriva napade na sumnjiva plovila — ne odobrava udare na teritoriji Venecuele niti bilo koje druge države, potvrdila su četiri izvora.

Ipak, prema jednom od učesnika sastanka, zvaničnici nisu isključili buduće akcije.

Administracija je, u većini slučajeva, pokušavala da izbjegne uključivanje Kongresa u širenje svoje vojne kampanje širom Latinske Amerike. Visoki funkcioner Ministarstva pravde izjavio je u novembru da američka vojska može nastaviti sa smrtonosnim udarima na navodne krijumčare droge bez odobrenja Kongresa, uz objašnjenje da administracija ne smatra da je vezana starim zakonom o ratnim ovlaštenjima.

Nastavi čitati

Aktuelno