Connect with us

Društvo

GDE SU NESTALE NAŠE MILIJARDE?! Svaku litru goriva debelo plaćamo za puteve, a automobili nam propadaju u rupama!

Dok građani kroz cijenu goriva godinama finansiraju saobraćajnu infrastrukturu, na terenu dominiraju loši putevi.

Umjesto da se namjenski prikupljene milijarde ulažu u razvoj mreže autoputeva, država se odlučuje za skupo zaduživanje kod kineskih partnera, čiji su ugovori obavijeni velom tajne.

Auto ne može bez goriva, a država ne može bez puteva. Na svaki litar goriva, građani namjenski izdvajaju do 85 feninga isključivo za izgradnju i održavanje saobraćajnica.

To u praksi znači da, kada u automobil naspete 50 litara goriva, država kroz namete automatski uzme oko 40 maraka.

Milijarde maraka za (ne)izgrađene kilometre

Po osnovu namjenskih prihoda, u posljednjih 20 godina prikupljeno je više od 18 milijardi konvertibilnih maraka, što je iznos dovoljan da se cijela BiH premreži autoputevima bez ijednog kredita. Narodni poslanik u NSRS, Tomica Stojanović, upozorava na poražavajuću statistiku.

“Mi smo trebali u Bosni i Hercegovini imati nekih 916 kilometara autoputeva. Mi imamo u BiH 230 kilometara – od toga 105 u Republici Srpskoj i 125 u Federaciji”, navodi Stojanović.

Kineski krediti – teret na budžet

I ono malo autoputeva što imamo finansirano je iz kredita. Posljednji u nizu iznosi 299 miliona evra za izgradnju dionica Vukosavlje – Brčko i Brčko – Bijeljina, koje je odobrila kineska strana uz garanciju Vlade RS. Iz organizacije Transparency International BiH upozoravaju na ogroman rizik po budžet.

Srđan Traljić iz TI BiH ističe da ovakvi aranžmani otvaraju prostor za korupciju:

“Tu postoji rizik da će se izvlačiti novac preko podizvođača radova, a kineski kreditori to ne provjeravaju, njima je važno da se taj kredit vrati i ne ulaze u pitanja integriteta. I toga su svjesne vlasti u zemljama sa visokim nivoom korupcije kao što je naša i čak radije prihvataju takve kredite, jer je primarni cilj uvijek ostanak na vlasti da se izvuče što više novca.”

Politička blokada namjenskih sredstava

Dok se država zadužuje, politička prepucavanja na relaciji SNSD – HDZ – Trojka blokirala su 108 miliona maraka prihoda od putarine. Ekonomista, prof. dr Milenko Stanić, naglašava apsurdnost ove situacije.

“I dok ta sredstva stoje blokirana na računima UIO, Republika Srpska se zadužuje po osnovu kredita ili po osnovu davanja javnih dobara na koncesije i izgradnje autoputeva od strane kineskih investitora”, kaže Stanić.

Obećanja vs. realnost

Paradoks između struke i političke retorike najbolje ilustruju riječi Milorada Dodika, izgovorene 4. septembra 2022. godine: “Mi smo Republika koja više ne krpi rupe po putevima nego gradi autoputeve.”

Međutim, stvarnost na terenu je drugačija. Mnogo je rupa koje nisu okrpljene, a gradnja autoputeva odvija se tempom koji zavisi od novih zaduženja.

Živimo u zemlji apsurda, gdje se vozimo po najskupljim i najlošijim putevima u Evropi. Svaka rupa na putu simbol je državne nebrige i promašenih investicija, zaključuju sagovornici.

(BN) Foto: BN

Društvo

LJETO POKAZUJE PRAVO LICE: Sunce se vraća, ali kraj dana donosi preokret!

Nakon svježijeg jutra, očekuje se pretežno sunčano do umjereno oblačno vrijeme. Tokom dana biće prijatno toplo, uz maksimalnu temperaturu do 28°C, dok će jutarnja temperatura biti oko 13°C.

U popodnevnim časovima zadržaće se suvo vrijeme u većini krajeva, ali će u večernjim i noćnim satima doći do postepenog naoblačenja, uz mogućnost lokalnih pljuskova i grmljavine, naročito na zapadu i sjeverozapadu Republike Srpske.

Vjetar će biti slab, uglavnom jugozapadnog smjera. Biće ugodno za boravak na otvorenom tokom većeg dijela dana, dok se uveče preporučuje oprez zbog moguće kratkotrajne promjene vremena.

Nastavi čitati

Društvo

DRAMA U SARAJEVO-GASU: Elek odbio da preda funkciju direktora

Kako tvrdi odlično obaviješteni izvor Capitala, Elek je juče odbio da dođe na primopredaju dužnosti i da fotelju prepusti novoimenovanom direktoru Igoru Đokanoviću.

„Nakon što je predsjednik Upravnog odbora Sarajevo-gasa Dražen Vrhovac potpisao rješenje o smjeni Eleka i imenovanju Đokanovića, trebala je da bude obavljena primopredaja, ali Elek je odbio da preda dužnost.

Pronašao je potpuno nesuvislo obrazloženje u tome da ne želi da prepusti funkciju Đokanoviću, dok on (Đokanović) ne bude razriješen sa mjesta načelnika Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti opštine Istočno Novo Sarajevo“, objašnjava izvor Capitala.

Podsjećamo, Elek je 12. jula naveče smijenjen sa funkcije direktora Sarajevo-gasa nakon što su svi članovi Upravnog odbora po nalogu lidera SNSD-a Milorada Dodika glasali za njegovu smjenu (ako su uopšte glasali).

Mediji bliski vlasti tada su objavili i da je isključen iz SNSD-a, kao i da će biti ekspresno uklonjen i sa funkcije v.d. predsjednika Nadzornog odbora OC „Jahorina“, ali nijedna smjena još nije sprovedena u djelo.

(BN) Foto: Sarajevo-gas

Nastavi čitati

Društvo

Opština u BiH ostaje bez fabrike i 600 radnih mjesta? NIJEMCI DONIJELI NOVU ODLUKU

Jedan od najvećih planiranih industrijskih projekata u Bosni i Hercegovini neće biti realizovan na lokaciji Osmanlije kod Kupresa, nakon što je investitor BH Magnezij & Minerali povukao zahtjev za odobrenje Studije uticaja na životnu sredinu i odlučio da odustane od izgradnje pogona na toj lokaciji.

Riječ je o projektu koji je trebalo da otvori čak 600 novih radnih mjesta i koji je zbog svog značaja bio prepoznat i na evropskom nivou.

Kompanija je saopštila da ova odluka ne znači odustajanje od investicije, već da će proizvodnju magnezijuma pokušati da realizuje na drugoj lokaciji koja ispunjava sve prostorne, ekološke i institucionalne uslove.

Šta je trebalo da bude izgrađeno
Biznisinfo ističe da je investitor planirao izgradnju velikog industrijskog kompleksa koji bi se sastojao od 14 objekata, uglavnom proizvodnih pogona, ali i upravne zgrade, laboratorija, garderoba i pratećih sadržaja.

Ukupna površina objekata trebalo je da iznosi 20.432 kvadratna metra, a u pogonu je bilo planirano zapošljavanje oko 600 radnika, što bi ovu investiciju svrstalo među najveće industrijske projekte u posljednjih nekoliko godina u BiH.

Poseban značaj projektu davala je činjenica da je magnezijum jedna od kritičnih sirovina Evropske unije, dok je projekat na Kupresu bio prepoznat kao strateški u okviru Evropske alijanse za sirovine (European Raw Materials Alliance – ERMA).

S obzirom na to da je proizvodnja magnezijuma u Evropi veoma ograničena, očekivalo se da bi ova investicija imala značaj ne samo za BiH, već i za evropsku industriju.

Zašto je projekat zaustavljen
Iz kompanije navode da su se okolnosti u međuvremenu promijenile nakon što je Opštinsko vijeće Kupres u martu ove godine usvojilo odluke o zaštiti izvorišta i novim zonama sanitarne zaštite.

Prema podacima kojima raspolaže investitor, planirana lokacija Osmanlije, odnosno Banov Majdan, barem se djelimično nalazi u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Bašinac. U toj zoni nije dozvoljena izgradnja industrijskog pogona kakav je bio planiran, zbog čega dokumentacija pripremljena za ovu lokaciju više nije mogla da bude osnova za nastavak postupka.

Kompanija ističe da od početka želi da razvija projekat isključivo u skladu sa zakonom i ekološkim standardima, te da je upravo zbog toga odlučila da povuče zahtjev za odobrenje Studije uticaja na životnu sredinu.

Projekat se seli na novu lokaciju
Iz kompanije BH Magnezij & Minerali naglašavaju da nisu odustali od proizvodnje magnezijuma.

Navode da su već u razgovorima o novoj lokaciji koja će ispunjavati sve potrebne uslove za realizaciju ovog strateškog projekta, te poručuju da će njegov razvoj nastaviti odgovorno i transparentno.

Nastavi čitati

Aktuelno