Connect with us

Društvo

GDJE JE NAJJEFTINIJE MORE OVE GODINE: Hrvatska, Grčka, Španija ili Crna Gora?

Ljeto je pred vratima, odmor sve bliži, a ukoliko još niste odlučili gdje ćete provesti svoje teško zarađene dvije sedmice godišnjeg – tu smo da vam pomognemo oko te odluke.

Uporedili smo četiri popularne destinacije – Hrvatsku, Grčku, Španiju i Crnu Goru – i donosimo pregled troškova sedmodnevnog boravka za jednu osobu.

Hrvatska: Najbliža, ali i najskuplja
Za ljetovanje u Hrvatskoj, posebno na obali poput Istre, Dalmacije ili na ostrvima cijene smještaja kreću se od 700 do čak 1.200 evra za sedam dana u apartmanima srednje klase.

Obrok u prosječnom restoranu košta između 15 i 20 evra, dok se dodatni troškovi – poput parkinga, ležaljki i ulaznica za nacionalne parkove – brzo nagomilaju. Iako su prednosti blizina i jezik, mnoge domaće turiste odbija osjećaj da se “sve dodatno naplaćuje”.

Grčka: Ravnoteža cijene i kvaliteta
Grčka ostaje miljenica brojnih turista iz regiona zahvaljujući pristupačnim cijenama i srdačnim domaćinima. Smještaj u popularnim regijama kao što su Halkidiki, Tasos ili Lefkada kreće se od 500 do 900 evra za sedam dana.

Hrana je jeftinija nego u Hrvatskoj, uz izdašne porcije i pristupačne cijene – 10 do 15 evra po osobi. Putovanje kolima, najčešće preko Bugarske, donosi dodatni uštedu. Glavni nedostatak jeste duži put i jezička barijera van turističkih mjesta.

Španija: Za one sa dubljim džepom
Za one koji traže drugačije iskustvo i mogu da izdvoje više novca, Španija nudi raznovrsne sadržaje – od Koste Brave do Andaluzije. Smještaj u sezoni košta od 800 do 1.500 evra, dok avionska karta i troškovi prevoza na licu mjesta (rent-a-car, gradski prevoz) mogu dodatno da opterete budžet.

Ipak, to nadoknađuju dugačke pješčane plaže, uređena infrastruktura i bogat kulturni sadržaj. Hrana je raznovrsna, s obrocima u rasponu od 12 do 20 evra.

Crna Gora: Budžetski favorit
Crna Gora i dalje drži poziciju najpovoljnije morske destinacije za građane BiH. Smještaj u Budvi, Baru, Herceg Novom ili Ulcinju može se naći za 400 do 700 evra po sedmici. Cijene hrane su među najnižima na Jadranu – prosječan obrok košta oko 10 evra.

Putni troškovi su niski zbog blizine, a nema ni jezičkih barijera. Ipak, u špicu sezone moguće su gužve, a kvalitet usluge zna biti… pa diskutabilan.

Dakle:

Ako se vodite cijenom – Crna Gora je najpovoljnija.
Ako želite najbolji balans – Grčka nudi najviše za uloženi novac.
Za one koji traže luksuz i iskustvo više – Španija je pravi izbor.
A ako vam je važna blizina i poznata klima – Hrvatska ostaje opcija, ali uz visoku cijenu..

Društvo

“PLATA DOBRA, AL’ NIKO NEĆE DA RADI!” Srpska u panici – fali hiljade radnika, hitan uvoz stranaca!

Republici Srpskoj, prema procjenama, nedostaje između 7.000 i 8.000 kvalifikovanih radnika svih profila, ali mladi ne pokazuju interesovanje za ova dobro plaćena zanimanja, zbog čega se traže modeli uvoza radne snage, rekao je sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori Srpske Mile Petrović.

Petrović je naglasio da se privredna društva u Republici Srpskoj susreću sa nedostatkom tesara, armirača, zidara, keramičara, rigipsera, rukovalaca građevinskim mašinama, ali i visokoobrazovanog kadra u ovoj oblasti.

“Konstantan je nedostatak ovih zanimanja i, nažalost, ne očekujem da ćemo ih iz domaćih resursa moći nadoknaditi. Imamo određeni broj radnika koji su na zalasku karijere, onih koji svoje poslove obavljaju adekvatno. Određen broj radnika je otišao na inostrana tržišta, ali nisu rijetki koji se u posljednje vrijeme vraćaju u Republiku Srpsku“, rekao je Petrović.

On je naveo da se u Republici Srpskoj traže određeni modeli uvoza radne snage, dodajući da je to neminovno i neophodno.

“Važno je da se u već postojeća privredna društva koja posluju na teritoriji Republike Srpske i imaju domaće zaposlene radnike, na osnovu određenih procedura, dovedu strani radnici“, rekao je Petrović.

Petrović smatra da je zbog svega što se dešava u svijetu neophodno da se bezbjednosne provjere tih radnika obavljaju mnogo ozbiljnije i da se tome posveti više pažnje, a da se procedure za dolazak pojednostave.

Prema njegovim riječima, problem je što mlade ne zanimaju ovakvi poslovi, iako su veoma dobro plaćeni.

“Preduzeća u Republici Srpskoj i te kako ulažu u radnu snagu, pa imamo slučajeve da na gradilišta dolaze ljudi koji se nikada nisu susretali sa ovim poslovima i oni bolji radnici troše svoje vrijeme kako bi osposobili stručnu i kvalitetnu radnu snagu“, rekao je Petrović i naglasio i da se zarade u sektoru građevinarstva konstantno povećavaju.

Petrović je naveo da obrazovni sistem u Republici Srpskoj u određenoj mjeri prati potrebe tržišta, međutim, nema zainteresovanog kadra da se bavi zanatima, prenosi Glas Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

UPOZORENJE ZA VLASNIKE ŠKODA! Problemi sa jastucima mogu izazvati OZBILJNE POVREDE – da li je vaše vozilo na spisku?

Za određene serije šest modela Škode u Srbiji predviđen je opoziv kako bi se sprečili rizici od povreda, objavilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.

U pitanju su modeli City Go, Fabia, Rapid, Yeti, Octavia i Superb proizvedeni u periodu od 01. 07. 2015. do 01. 07. 2016. godine.

Razlog za opoziv, kako navodi NEPRO, jeste greška u proizvodnji vozačevog vazdušnog jastuka.

”Na obuhvaćenim vozilima došlo je do greške u proizvodnji vozačevog vazdušnog jastuka, iz ograničenog perioda proizvodnje, usled čega postoji rizik od pucanja plastičnog dela vazdušnog jastuka, kada se aktivira, što može dovesti do povređivanja putnika”, navedeno je na sajtu.

Opozivom broj “69PB” predviđena je zamena vozačevog vazdušnog jastuka.

Na sajtu Škode ovde vlasnici vozila, prema VIN broju (broj šasije vozila), mogu proveriti da li je njihovo vozilo obuhvaćeno ovim opozivom.

Nastavi čitati

Društvo

KATASTROFALNA SITUACIJA: Uvoz električne energije drastično skočio

Izvoz električne energije je u prvih šest mjeseci ove godine drastično pao, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Da je katastrofalna situacija u elektroenergetskom sektoru u BiH, pokazuje činjenica da je uvoz električne energije za godinu dana porastao za 266 miliona KM.

Tako je u prvih šest mjeseci prošle godine uvoz struje, prema podacima Agencije, iznosio 78,75 miliona KM, dok je u šest mjeseci ove godine iznosio oko 344 miliona KM.

Ovi podaci pokazuju da je, pored uvoza, i izvoz struje veći.

U šest mjeseci ove godine izvoz struje je iznosio 439,42 miliona KM, dok je u istom periodu 2024. godine bio 289,3 miliona KM.

Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske”, naveo je da je u posljednjih 19 mjeseci samo jedan mjesec, i to mart 2025. godine bio iznad plana što se tiče hidrologije, dok su ostali bili hidrološki ispod prosjeka i planova.

“Preduzeće je sada u stabilnoj zoni novčanog toka, ali će ova godina biti zabilježena kao izrazito hidrološki nepovoljna. ‘Elektroprivreda Srpske’ u julu uvozi električnu energiju, zato što je Termoelektrana Gacko još u remontu. Očekujemo da se za sedam-osam dana vrati na mrežu i tad će ERS preći u izvoznika električne energije”, naveo je Petrović prije nekoliko dana.

Prema njegovim riječima, u periodu novembar – februar, kada je Termoelektrana Ugljevik dva mjeseca bila van pogona, što je napravilo ogromne gubitke, morali su da kupuju električnu energiju i uzimaju kreditne aranžmane kojima su morali da plate dobavljače električne energije koji su inostrani.

“Nismo sve izvršili, nešto smo i reprogramirali, već sada smo u stabilnoj zoni novčanog toka, ali ova godina će biti zabilježena kao izrazito hidrološki nepovoljna”, dodao je Petrović.

Sanel Buljubašić, generalni direktor “Elektroprivrede BiH”, kazao je da je pitanje rudnika u Federaciji BiH problem za koji je sistemsko rješenje teško naći.

“Zenica se ne zatvara zbog provođenja projekta pravedne tranzicije. Rudnik je sam izradio elaborat i kazao da više nemaju dovoljno ni količina, ni kvaliteta uglja i praktično se krenulo u zatvaranje – ono što je u tom trenutku bilo jedino i moguće. Veliki problem sa rudnicima traje još od 2009. godine”, naglasio je Buljubašić.

Stručnjak za energetiku iz Sarajeva Almir Bečarević, kaže za “Nezavisne novine” da ne bi trebalo doći do daljeg rasta cijena električne energije s obzirom na to da se ide prema izbornoj godini.

“Neće uticati drugi faktori na poskupljenje, već izbori, i teško je očekivati da uopšte dođe do poskupljenja električne energije. Što se tiče samog uvoza, ovo je naša realnost i svakodnevica. Faktori koji su doveli do toga jesu da su dvije termoelektrane u Republici Srpskoj bile pod remontom. Kada je u pitanju “Elektroprivreda BiH”, znamo da je hidrologija loša, problem je sa rudnicima koji ne mogu isporučiti dovoljne količine uglja”, naveo je Bečarević.

Nastavi čitati

Aktuelno