Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) oglasila se saopštenjem za javnost u kojem naglašava da je trenutno primarni fokus rad na utvrđivanju konačnih izbornih rezultata, što obuhvata objedinjavanje glasova svih kategorija birača.

Glavne aktivnosti trenutno se odvijaju u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu, gdje se uporedo sa redovnim procedurama realizuju i ranije izdate naredbe CIK-a.

Obrada poštanskih glasova, mobilnih timova i DKP-a

U Glavnom centru za brojanje u toku je redovno prebrojavanje nepotvrđenih kovertiranih glasačkih listića, glasova u odsustvu, putem mobilnih timova, poštanskih pošiljki, te glasova iz diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP).

Prema zvaničnim podacima CIK-a:

• Glasanje poštom: Do 9. oktobra zaprimljeno je 123 vreće sa ukupno 33.621 pošiljkom iz inostranstva (od čega je 13 vreća bilo neuručeno). Tokom procesa predverifikacije odbijeno je 5.014 pošiljki.

• Glasovi iz DKP-a: Prijem glasačkih paketa iz diplomatsko-konzularnih predstavništava očekuje se u utorak, 13. oktobra.

• Mobilni timovi: Zaprimljeno je ukupno 13.949 glasačkih paketa sa 385 mobilnih timova. Verifikovani su paketi za 377 timova, dok se za preostalih 8 timova još traže birački spiskovi zbog nepravilnosti nastalih nestručnim pakovanjem materijala.

• Glasanje u odsustvu: Do sada je verifikovano 1.299 birača.

• Nepotvrđeni listići: Uneseni su svi birači u sistem i u toku je analiza kako bi se utvrdilo da li je neko eventualno već ostvario biračko pravo na redovnom biračkom mjestu.

CIK upozorava: “Pojavile se opasne dezinformacije o skenerima”

Iz CIK-a BiH oštro su reagovali na specifične dezinformacije koje su se pojavile u javnosti, a tiču se upotrebe nove izborne tehnologije i navodne manipulacije rezultatima tokom transmisije.

“Manipulacija izbornim rezultatima dobijenim transmisijom sa uređaja za skeniranje glasačkih listića nije bila moguća. Uređaj za skeniranje nije u ‘online’ modu sve dok se biračko mjesto ne zatvori i dok se ne isprintaju i ne potpišu izvještaji od strane biračkog odbora. Tek nakon toga slijedi prenos podataka prema CIK-u”, poručuju iz Komisije.

Takođe podsjećaju na odluku od 7. avgusta 2026. godine o upravljanju glavnom pristupnom šifrom (Master Secret). Ova šifra je podijeljena na tri nezavisna dijela i povjerena trima članovima Posebne komisije. Nijedan član samostalno ne može rekonstruisati niti zloupotrijebiti šifru.

Pojašnjeno je i da skeneri ne prihvataju oštećene listiće niti listiće sa drugih biračkih mjesta (zbog QR koda), ali prihvataju nevažeće listiće, jer je i nevažeći listić u određenim slučajevima odraz volje birača.

Nevažeći glasački listići: Zbirni podaci daju pogrešnu sliku

Povodom polemika o broju nevažećih listića, iz CIK-a napominju da se detaljne statistike izrađuju tek nakon potvrđivanja izbornih rezultata.

Istaknuto je da se podaci o nevažećim listićima znatno razlikuju po nivoima vlasti i izbornim jedinicama, te da ih jedino tako treba i analizirati. Sabiranje svih nevažećih listića za sve nivoe vlasti na jednu hrpu, kako navode u CIK-u, daje potpuno netačnu i pogrešnu sliku u javnosti.

Svi paketi sa glasačkim materijalom iz inostranstva koji su pristigli u propisanom roku zaprimljeni su u Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK), a trenutno se vrši njihova verifikacija, nakon čega će početi brojanje.

– Stigli su svi paketi. Vrši se verifikacija i uskoro počinje brojanje. Trenutno se broje glasovi mobilnih timova – rekao je za Fenu predsjednik CIK-a Jovan Kalaba.

Rok za prijem glasačkog materijala iz inostranstva istekao je u petak, 9. oktobra, odnosno pet dana nakon održavanja opštih izbora.

Član CIK-a Željko Bakalar pojasnio je da će sve pošiljke koje su do tog datuma pristigle u poštanski pretinac CIK-a biti upućene u dalju proceduru u Glavnom centru za brojanje.

Prema njegovim riječima, pravilnikom je propisano da rezultati glasanja budu poznati najkasnije 20 dana nakon održavanja izbora, što znači da bi konačni podaci o glasovima iz inostranstva trebalo da budu poznati najkasnije do 24. oktobra.

Iz CIK-a BiH potvrđeno je da su glasačke pošiljke iz inostranstva pristizale do isteka zakonskog roka, a u toku je i priprema statističkih podataka o broju zaprimljenih pošiljki.

Prema ranije objavljenim podacima CIK-a, za glasanje izvan BiH na ovogodišnjim opštim izborima registrovana su 48.074 birača. Taj broj utvrđen je odlukom Komisije od 30. jula, nakon razmatranja prijava podnesenih putem elektronskog sistema e-Izbori i podataka o upisu birača koji glasaju izvan zemlje.

Intersovanje za glasanje iz inostranstva prvobitno je iskazalo 60.037 birača, koliko ih se prijavilo do isteka roka 21. jula. Nakon provjere prijava i ispunjenosti propisanih uslova, utvrđen je konačan broj birača upisanih u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH.

Ipak, broj registrovanih birača ne predstavlja i broj stvarno pristiglih glasova. Taj podatak biće poznat nakon obrade pošiljki i završetka postupka verifikacije.

Glasovi iz dijaspore biće uključeni u ukupne izborne rezultate nakon što u Glavnom centru za brojanje budu obavljene propisane provjere i prebrojani važeći glasački listići.

Glasovi iz dijaspore mogu uticati na konačne rezultate

Glasovi iz inostranstva mogli bi uticati na konačne rezultate opštih izbora, posebno u Republici Srpskoj, gdje bi moglo doći do određenih promjena u izboru za potpredsjednika RS.

Promjene su moguće i u Narodnoj skupštini Republike Srpske, gdje bi Koalicija za državu, nakon brojanja mogla osvojiti dodatne mandate.

Treće područje u kojem bi glasovi iz inostranstva mogli biti odlučujući jesu kantonalne skupštine i Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, gdje male razlike mogu uticati na raspodjelu mandata. Glasovi iz dijaspore i ranije su uticali na konačan raspored mandata na kantonalnim listama u FBiH, prenosi Kliks.

Bivši predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Bosić izjavio je da su u politici sve više prisutni egomanijaci koji sebe vide kao mesije.

“Oni smatraju da su iznad institucija stranaka i da je njihov interes iznad zajedničko interesa. Prvi put se u SDS-u desilo da je tek izabrano novo rukovodstvo otvoreno opstruisano od strane dijela starog rukovodstva. Uvijek do sada su prethodnici ostavljali novima da pokušaju da provedu svoje ideje”, kazao je Bosić komentarišući dešavanja unutar SDS.

“Kada sam čuo da je u kampanji Ljubiša Petrović javno pozvao da se glasa za Vukanovića, moj zaključak je bio da je on odlučio da ode iz SDS-a i da pritom napravi što veću štetu stranci. Nešto kao što su uradili Mićo Mićić i Obren Petrović. Ljubiša ne može biti toliko naivan da ne shvata šta su posledice njegovih postupaka”, naveo je Bosić i naglasio da nema stranke koja ga ne bi izbacila istog trenutka iz svojih redova.

“Pretpostavljam da Blanuša (Branko) to nije uradio da ne doljeva ulje na vatru. Nije mi objašnjivo kako neko iz SDS-a može naći bilo kakav argument da opravda Petrovićeve postupke, osim ako nema za cilj dalje urušavanje stranke”, mišljenja je Bosić.

On objašnjava da demokratija u stranci ne znači da njeni članovi mogu otvoreno raditi protiv njenih interesa.

“Demokratija znači da se unutar stranke raspravlja o politikama i odlukama, a onda svi staju iza tih odluka koje je donijela većina. Demokratija je u stranci u prethodnom vremenu dobro načeta i to je jedan od razloga njenog pada i gubitka povjerrenja građana. SDS je zaista nastala kao demokratska stranka i to ju je, osim štao je najstarija, razlikovalo od svih ostalih strananka u Republici Srpskoj”, navodi Bosić.

Osvrćući se na izborne rezultate proteklih izbora, Bosić ocjenjuje da su porazni za opoziciju.

“Jedni su dobili poruku glasača da im nisu bitni i da oni o njima ne misle kao što oni misle o sebi, drugi su postigli veoma male rezultate u odnosu na novac i energiju koju su uložili u kampanju i to pokušavaju prikriti činjenicom da imaju jednog poslanika više u NSRS od SDS-a”.

Smatra da je SDS prošao jako loše, ali s obzirom na uslove u kojima igra utakmicu i s obzirom na opstrukciju iznutra, ipak je opstao.

“SDS već dugo igra igru zavezanih ruku i u njemu svi vide mogućnost da izvuku neku korist od njegove propasti. Dodik je već davno otkrio da je SDS najranjiviji iznutra , jer za male pare može kupiti njegove funkcionere, pa i čitave lokalne stranačke strukture. Ambiciozni pojednici i egomanijaci ga i dalje razaraju iznutra. Decenijama se nalazi pod Ofakovim finansijskim sankcijama”, konstatuje Bosić.

Mnogi se pitaju vrijedi li se dalje boriti za njegov spas, kaže Bosić i dodaje da vjeruje da se vrijedi boriti za spas SDS i da bi gašenje SDS ili svođenje na stranke lidera tipa Nešića, Banjca ili Stevandića bila ogromna šteta za Republiku Srpsku.

“SDS je potrebna demokratska stranka patriota koji su ponosni na njeno stvaranje i koji njen interes stavljaju ispred svog”, smatra Bosić.

Da bi se to desilo, po mišljenju Bosića treba uraditi par koraka:

1. Osloboditi se odmah egomanijaka koji sebe postavljaju iznad stranke i njenih organa

2. Vratiti politiku kao svrhu postojanja stranke i napraviti patriotski program

3. Vratiti demokratski karakter SDS-u i okupiti one koji znaju i mogu intelektualno da iznesu taj težak teret

4. Baviti se u narednom periodu svojom konsolidacijom i politikom bez veza sa drugim strankama.

“U ovom trenutku više nije važno koliko članova i glasova ima SDS. Važno je kako Srpsku demokratsku stranku dići na noge jer je neophodna Republici Srpskoj”, zaključuje nekadašnji predsjednik SDS.