Vlasti Finske treba da budu svesne da sukob sa Rusijom može dovesti njihovu zemlju do konačne propasti. Moskva više neće popuštati, izjavio je zamenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

„Niko više neće biti popustljiv kao 1944. godine. Neće im se pričati bajke o Mumi Trolovima. Kako kaže finska izreka: ‘Sitä saa, mitä tilaa’ – što naručiš, to i dobiješ“, upozorio je Medvedev.

Nakon ulaska u NATO, finske vlasti počele su da krše ranije potpisane sporazume, uključujući odbrambene članove Pariškog mirovnog sporazuma iz 1947. godine i odredbe iz Sporazuma o osnovama odnosa sa Rusijom iz 1992. godine, napisao je Medvedev. Politika koju vodi Helsinki pruža Rusiji puno osnova da preispita svoj raniji stav i ponovo razmotri pitanje obimne odštete za štetu koju je Finska nanijela tokom Drugog svjetskog rata, dodao je on.

Prema riječima Medvedeva, ukoliko nema vojno-političke komponente u odnosima, onda nema ni razloga da Rusija odbije kompenzaciju u iznosu od 20 hiljada milijardi rubalja (211,6 milijardi evra), prema podacima Vrhovnog suda Republike Karelije.

Prema njegovim riječima, Finska vodi kurs pripreme za rat i vjerovatno priprema teren za napad na Rusiju. Ovaj kurs je Helsinki započeo nakon pristupanja NATO-u, a sprovodi se pod izgovorom odbrambenih mjera, dodao je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti. „NATO je potpuno uključen u ovu aktivnost i trenutno intenzivno razvija svih pet operativnih oblasti Suomija: kopno, more, vazduh, svemir i sajber-prostor“, smatra Medvedev.

On je ukazao na pojačanu vojnu aktivnost NATO-a u neposrednoj blizini ruske granice.

Rusija ne može ignorisati činjenicu da je Finska članica NATO-a, što unaprijed određuje promjenu vojnih pristupa zemlje u uređenju granice i odbrani od „mogućih neprijateljskih napada“, ranije je izjavio Medvedev.

Podsjetimo, odnosi dve zemlje pogoršali su se posljednjih godina, posebno nakon pristupanja Finske NATO-u što je u Moskvi ocenjeno kao besmisleni korak sa aspekta osiguravanja sopstvenih nacionalnih interesa. Pored toga, finske vlasti su zatvorile granicu sa Rusijom pod izgovorom da Rusija navodno šalje na granicu one koji traže azil. Moskva je to više puta demantovala, ukazujući na dvostruke standarde Zapada.

Ambasador Rusije u Helsinkiju Pavle Kuznjecov smatra da su odnosi Rusije i Finske uništeni i da je politika Helsinkija dovela do katastrofalnog pada saradnje na bilateralnom nivou. Prema njegovim riječima, takve „gvozdene zavjese“ između Rusije i Finske nikada nije bilo, čak ni za vrijeme Drugog svjetskog rata, piše Sputnjik.

Djeca islamske vjere čine najveću vjersku grupu u bečkim osnovnim i srednjim školama, podaci su Gradske uprave za prošlu školsku godinu.

U školama koje pohađa oko 112.600 djece, od osnovnih i srednjih do polutehničkih i škola za djecu s posebnim potrebama, 41,2 odsto učenika izjašnjava se kao muslimani.

To je porast u odnosu na godinu prije kada ih je bilo 39,4 posto, podaci su Kancelarije bečkog gradskog šefa za obrazovanje Betine Emerling /liberalna stranka Neos/.

Hrišćani sada zajedno čine 34,5 odsto učenika, od kojih je 17,5 posto rimokatolika i 14,5 procenata pravoslavaca.

Nikakvu vjersku pripadnost nema oko 23 odsto djece, a manjinske grupe uključuju budiste /0,2 odsto/, Jevreje /0,1 odsto/ i ostale vjere /0,9 odsto/.

Emerling je upozorila na rezultate istraživanja koji pokazuju da su mladi muslimani u Beču u prosjeku religiozniji, te skloniji izražavanju diskriminatorskih stavova.

Ona je navela da su među mladim muslimanima češći antisemitizam, neprijateljstvo prema LGBT osobama i otpor prema rodnoj ravnopravnosti.

“U Beču niko ne bi trebalo da temeljiti svoj način života na fundamentalističkom tumačenju vjerskih tekstova koje je neprijateljsko prema ženama, manjinama, državi ili demokratiji”, rekla je Emerling za austrijsku agenciju APA.

Kao odgovor na te izazove, Emerling predlaže uvođenje novog obaveznog školskog predmeta “Život u demokratiji”, čije bi predavanje počelo već u osnovnoj školi, prenosi “Der Standard”.

Rasprava o novom predmetu odražava širu napetost u Austriji i drugim evropskim zemljama – kako pomiriti vjerske slobode s pripremom mladih za život u raznolikim i sve više multikulturanim demokratskim društvima.

Austrija već dugo ima model vjeronauka koji se odvija po religijama, ali raste broj političara koji traže predmete u kojima bi sva djeca zajedno učila o demokratiji i društvenim vrijednostima.

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da je ta zemlja u intenzivnom ratu protiv terora na nekoliko frontova.

On je to rekao prilikom posjete mjesta gdje je jutros došlo do napada na autobus u Јerusalimu prilikom kojeg je ubijeno najmanje šest, a povrijeđeno više od 20 putnika, prenosi DŽeruzalem post.

– U toku je potjera i opkoljavanje sela iz kojih su teroristi došli. Јedna od osoba koja je ubila teroristu bio je ultraortodoksni vojnik iz bataljona Hašmonaim. Ova ubistva, ovi napadi, na svim frontovima, oni nas ne slabe. Oni samo povećavaju našu odlučnost da završimo misije koje smo preuzeli na sebe, u Gazi, u Јudeji i Samariji, svuda – rekao je Netanjahu. Inače, Netanjahu je danas trebalo da svjedoči u sudskom postupku koji se vodi protiv njega zbog korupcije, ali je zbog napada odložio dolazak na sud.

Napad se dogodio jutros u 10.13 po lokalnom vremenu kada su dvojica muškaraca otvorila vatru na autobus sa putnicima. Njih su na licu mjesta ubili pripadnik izraelske vojske (IDF) i jedan naoružani civil koji su se nalazili u blizini, a kasnije je saopšteno da su napadači Palestinci iz Zapadne obale iz oblasti Ramala.

Nakon napada IDF je pokrenuo pretrese u oblasti Ramala, a svi ulazi i izlazi iz Јerusalima su do daljeg zatvoreni.