Connect with us

Svijet

GENERALNA SKUPŠTINA UJEDINJENIH NACIJA: Hoće li biti usvajanja rezolucije o Srebrenici?

Generalna skupština Ujedinjenih nacija, gotovo je izvjesno, razmatraće “rezoluciju o genocidu u Srebrenici”, međutim pitanje je da li će biti i dovoljno glasova da se jedna takva rezolucija, koja nije obavezujuća, i usvoji.

Rasprava o rezoluciji trebalo bi da se održi 24. aprila i to u okviru tačke “Sprečavanje oružanih sukoba”, a ako je suditi po pisanju medija, rezoluciju će predložiti Njemačka i Ruanda.

Procedura eventualnog usvajanja rezolucije nije jednostavna. Prema pravilima UN, svaka država članica UN može predložiti tačku dnevnog reda o kojoj će se raspravljati. Kvorum za rad je jedna trećina članica, a za odlučivanje je potrebna jedna polovina, međutim Generalna skupština UN može odrediti da neka rezolucija predstavlja važno pitanje, tačnije zemlja članica može tražiti da se o eventualnoj rezoluciji o Srebrenici odlučuje dvotrećinskom većinom. Taj zahtjev u ovom slučaju neke od zemalja je izvjestan, a kada se on predloži, Generalna skupština UN prostom većinom odlučuje o tome, odnosno da li će za usvajanje biti potrebne dvije trećine ili “samo” polovina glasova. U oba slučaja, pozicija Srbije i Republike Srpske, koje će najviše “pogoditi” eventualno usvajanje rezolucije o Srebrenici, nije sjajna, a o tome je nedavno govorio i Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije.

“Taj akt nema obavezujuću pravnu snagu. Moraju da sakupe 2/3 i oni računaju da će da imaju 27 glasova članica EU, zbog toga Srbi moraju imati 14 koji će biti protiv, ne uzdržani, već protiv. Mnogo komplikovano sa minimalnim izgledima, ali naše je da pokažemo želju i borimo se za istinu”, rekao je Vučić.

Ono što će sigurno biti jeste veliki broj uzdržanih glasova, a s obzirom na to da će rezoluciju formalno pravno predložiti Njemačka i Ruanda, koja je preživjela genocid, velika većina “zapadnog svijeta” i islamskih zemalja će je podržati, tako da je za Srbiju i Republiku Srpsku ostalo da “svoje” glasove traže na drugoj strani, odnosno u “manje bitnim” zemljama, koje u ovom slučaju imaju istu težinu glasa.

Vučić je rekao i da nakon usvajanja rezolucije o Srebrenici mogu se očekivati zahtjevi za ratnom odštetom, međutim pravnici sa kojima smo razgovarali kažu da to nije moguće i to iz razloga što takve rezolucije nisu pravno obavezujuće i nemaju snagu kakvu imaju one koje se usvoje na sjednicama Savjeta bezbjednosti UN.

“Rezolucije GS UN nisu pravno obavezujuće i iz njih ne proizlazi obaveza za državu da donosi bilo kakav svoj zakon niti da mijenja sopstveni ustav. Takođe se na osnovu tih rezolucija ne može dosuđivati nikakva odšteta, nikome. Dakle, nema sud pravo da presudom dosudi naknadu štete i da se za takvu svoju odluku pozove na rezoluciju. Ako bi to i učinio, takva presuda bi po žalbi morala biti ukinuta, jer nema uporište u pravu, budući da rezolucija GS UN nije dio pravnog poretka države niti je pravo”, rekao je Milan Blagojević, profesor ustavnog prava.

Iako eventualna rezolucija možda neće imati finansijske posljedice po Srbiju i Republiku Srpsku, s obzirom na njen sadržaj, politička i moralna pa i psihološka težina jedne takve rezolucije biće više nego očigledna.

Podsjećanja radi, još 2015. godine Velika Britanija predložila je u Savjetu bezbjednosti Nacrt rezolucije o Srebrenici, međutim zbog ruskog glasa protiv ta rezolucija nije usvojena. Kasnije je bilo još pokušaja usvajanja i delegiranja rezolucije pred institucije UN, međutim bezuspješno.

Rezolucijom se traži da Srebrenica uđe u udžbenike
Pojedini mediji već su došli u posjed dijela rezolucije o Srebrenici, a kako navode, ključne tačke su da se 11. jul odredi kao međunarodni dan promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici, zatim da se taj datum obilježava u svim državama svake godine. Rezolucijom se traži i da se osudi svako negiranje genocida u Srebrenici te da države članice “očuvaju utvrđene činjenice kroz svoje obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa”. Takođe jedna od tačaka osuđuje djelovanje koje glorifikuje lica koja su osuđena za ratne zločine i protiv čovječnosti i genocida u Srebrenici. Rezolucija naglašava i važnost okončanja procesa pronalaženja i identifikovanja preostalih žrtava genocida u Srebrenici, obezbjeđivanja dostojanstvene sahrane, a od generalnog sekretara UN se traži da osnuje program za informisanje pod nazivom “Genocid u Srebrenici i UN”.

Related Topics:

Svijet

PESKOV PORUČIO: Nema “čarobnog oružja” za Kijev – TOK RATA SE NEĆE PROMIJENITI

Nikakvo magično oružje za Kijev ne postoji, nijedno oružje ne može kardinalno da promijeni tok događaja na frontu, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Prema njegovim riječima, moguća odluka Vašingtona o isporukama Ukrajini raketa “tomahavk” biće novi ozbiljna eskalacija napetosti.

– To će zahtijevati adekvatan odgovor Rusije – rekao je Peskov za ruske medije. Peskov je ukazao na pauzu u pregovorima o rješavanju ukrajinske krize i neizvjesnost njihovog nastavka.

– Kijev ne želi nastavak pregovora – rekao je portparol Kremlja i dodao da je stav Kijeva prema procesu pregovora apstraktan.

Govoreći o mogućnosti da se Kijevu isporuče nuklearne tehnologije on je rekao da se na Zapadu boje da i pomenu. Linker
– Hvala Bogu da je tako – dodao je on.

Peskov je, takođe, rekao da je očigledno da su Evropljani zauzeli krajnje agresivnu poziciju.

Nastavi čitati

Svijet

BLOKADA PARALISALA GLAS AMERIKE! Bez programa i uz OTPUŠTANJA ZAPOSLENIH

Američka vlada je u blokadi zbog sukoba demokrata i republikanaca, obustavljene u sve informativne emisije Glasa Amerike.

Prvog dana finansijske blokade, Trampova administracija obustavila je sve informativne emisije Glasa Amerike i otpustila sve novinare. To se nije dogodilo tokom prethodnih blokada: bez saveznog finansiranja, mnogi bi nastavili da rade bez plate ili bi bili poslati na prinudni odmor, a plate bi im bile isplaćene naknadno.

Otpušteni novinari
Američka vlada je od srijede u blokadi zbog sukoba demokrata i republikanaca u Senatu Kongresa, koji nije izglasao zakon o privremenom budžetskom finansiranju do 21. novembra. Demokrati i republikanci prebacuju jedni na druge odgovornost za blokadu. Demokrati su odbili da prihvate prijedlog republikanaca, zahtevajući odustajanje od smanjenja sredstava za zdravstvenu zaštitu siromašnijih Amerikanaca i srednje klase. Oko 750.000 službenika poslato je kućama, dok drugi, poput vojske i pripadnika Granične službe, rade bez plate, prenosi agencija Rojters. ijela kuća koristi finansijsku blokadu da maksimalno kazni političke protivnike, ističe Njujork Tajms: odmah u srijedu zaustavljeno je slanje milijardi dolara saveznim državama koje vode demokratski guverneri, uz najavu masovnih otpuštanja. Prvi potezi ukazuju na to da predsjednik Donald Tramp koristi blokadu kako bi ostvario svoj cilj, smanjenje budžeta i osveta političkim neprijateljima, piše NJT.

Postoje četiri moguća scenarija za okončanje blokade
Prva opcija je da nekoliko demokrata otkaže lojalnost. Tri demokratska poslanika glasala su u srijedu za republikanski prijedlog budžeta, ako im se pridruži još pet kolega, blokada bi mogla biti okončana. Republikanci insistiraju da se budžet odblokira pre bilo kakvih pregovora sa demokratama, prenosi NPR.
Druga mogućnost je da demokrate popuste. Kako blokada bude trajala, povećavaće se pritisak na demokrate da odustanu. Savezni službenici su ključno biračko tijelo demokrata, a upravo njima u blokadi preti gubitak posla i neisplaćene plate. Javnost bi mogla okriviti demokrate za štetu izazvanu blokadom, zbog prekida rada brojnih javnih servisa i gubitaka firmi koje sarađuju s vladom. Čak 65% birača je protiv blokade, prema novoj anketi Njujork Tajms, prenosi Jutarnji.
Treća opcija je da republikanci naprave ustupke. Moguće je da republikanci budu ti koji će popustiti, navodi BBC. Oni su i u prošlosti bili odgovorni za većinu blokada rada vlade, pa bi ih javnost i ovaj put mogla smatrati krivcima. Republikanska politika ima cilj da smanji ulogu države, manje socijalnih usluga, manje zaposlenih.
Četvrta mogućnost je da se blokada oduži. Poslednja blokada savezne vlade trajala je rekordnih 35 dana i završila se tek kada je američki vazdušni saobraćaj bio na ivici masovnih poremećaja. A ni tada nije bila potpuna blokada, jer je deo budžeta bio odobren. Ovog puta posljedice bi mogle biti ozbiljnije. Ako se sadašnja blokada oduži, moguće je da će nezadovoljni birači kazniti obe partije na izborima naredne godine.

Nastavi čitati

Svijet

ORBÁN BEZ DLAKE NA JEZIKU! “Oštro protiv evropskih lidera, samit u Danskoj na IVICI SKANDALA”

Premijer mađarske Viktor Orban oglasio se na mreži “X” gdje se osvrnuo na izjave poljskog kolege i drugih evropskih lidera

Poljski premijer Donald Tusk nazvao je rusko-ukrajinski rat ”našim ratom” što je izazvalo oštru kritiku njegovog mađarskog kolege Viktora Orbana, koji je upozorio da ni Mađarska ni EU nisu u ratu s Rusijom te optužio Tuska da ugrožava evropske živote.

Oštro je Orban odgovorio obraćajući mu se u poruci na X-u.

“Možda mislite da ste u ratu s Rusijom, ali Mađarska nije. Niti je Evropska unija. Igrate opasnu igru ​​sa životima i sigurnošću miliona Evropljana. Ovo je jako loše”, poručio je Orban.

Orban nije stao u prozivkama na X-u. U novoj objavi iz Kopenhagena sa samita ponovo je privukao pažnju.

“Kopenhagen, drugi dan. Situacija je ozbiljna.Na stolu su otvoreni proratni prijedlozi. Žele predati sredstva EU Ukrajini. Pokušavaju ubrzati pristupanje Ukrajine svim vrstama pravnih trikova. Žele finansirati isporuke oružja. Svi ovi predlozi jasno pokazuju da Brisel želi ratovati. Čvrsto ću stajati uz mađarski stav, ali ovaj samit takođe dokazuje da će nadolazeći mjeseci biti o prijetnji ratom. Trebaće nam podrška cijele naše političke zajednice i svakog Mađara koji žudi za mirom”, objavio je Orban.

U odgovorima, Orban je takođe podijelio članak Euractiva, koji izvještava o izjavama samog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Zelenski je pozvao na zajednički evropski sistem protivvazdušne odbrane kako bi se suprotstavio ruskim prijetnjama, dodatno naglašavajući trenutnu podjelu unutar Evrope oko toga kako se najbolje suočiti s ratom, piše hungarianconservative.com.

Evropa se nalazi u najtežoj situaciji nakon Drugog svjetskog rata, ocijenila je danska premijerka Mete Fredriksen, domaćica neformalnog samita Evropske unije prije početka sastanka u Kopenhagenu. Glavne teme su sigurnost i odbrana, uključujući odbranu od dronova, pomoć Ukrajini i migracije. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lejen rekla je da Rusija testira EU i želi “posaditi razdor i strah u naša društva”.

Nastavi čitati

Aktuelno