Connect with us

Svijet

GEOPOLITIČKA TEMPIRANA BOMBA: Kako bi rat Izraela i Irana mogao uzdrmati svijet

Dok tenzije između Izraela i Irana prelaze granicu diplomatskih opomena i prerastaju u otvoreni oružani sukob, cijeli svijet zadržava dah.

Napad Izraela na više od 100 ciljeva u Iranu 13. juna – među kojima su i nuklearna postrojenja – označio je novu fazu bliskoistočne krize. No dok borbeni avioni nadlijeću Teheran, posljedice se osjećaju mnogo dalje – u ekonomijama, energetskim tržištima i političkim strategijama širom svijeta.

Cijena sukoba: Nafta na prvoj liniji udara
Prva i najosjetljivija posljedica izraelsko-iranskog sukoba odnosi se na energetsku sigurnost. Iran je među najvećim svjetskim proizvođačima nafte, a gotovo trećina globalnog izvoza te sirovine prolazi kroz Hormuški tjesnac – stratešku tačku koju Iran može blokirati. Samo nekoliko sati nakon napada, cijene nafte skočile su za više od 6 %, s mogućnošću rasta i preko 100 dolara po barelu ukoliko se sukob proširi.

Lančana reakcija na ekonomiju
Skuplja nafta automatski znači skuplji prevoz, proizvodnju i hranu. Inflacija, koja je u mnogim zemljama tek počela da se smiruje nakon pandemije i rata u Ukrajini, ponovo bi mogla rasti. Centralne banke, koje su planirale smanjiti kamatne stope, mogle bi biti prinuđene da ih zadrže na visokim nivoima, što usporava investicije i rast.

U najgorem scenariju, pojedine evropske i azijske ekonomije mogle bi skliznuti u recesiju, dok bi u zemljama u razvoju došlo do nestašica goriva i hrane.

Političke tenzije i nova osovina sukoba
Rat između Izraela i Irana nosi i ogroman geopolitički rizik. Iran ima široku mrežu saveznika i paravojnih organizacija u regiji – od Hezbolaha u Libanu, preko Hutija u Jemenu, do šiitskih milicija u Iraku i Siriji. Njihovo aktiviranje moglo bi otvoriti višestruke frontove, pretvarajući lokalni sukob u regionalni rat s potencijalom da uvuče i velike sile.

SAD, koje formalno nisu uključene u napad, mogle bi biti uvučene ukoliko dođe do napada na američke baze u Iraku ili na saveznike poput Saudijske Arabije. Kina i Rusija, koje imaju značajne interese u Iranu, pozvale su na suzdržanost, ali i signalizirale da ne odobravaju širenje zapadnog vojnog uticaja u regiji.

Sigurnosne prijetnje i nestabilnost
Rat u Iranu znači i pojačane sigurnosne mjere širom svijeta. Već su pojačane kontrole na aerodromima, obavještajne službe izvještavaju o mogućim osvetničkim napadima na izraelske i zapadne ciljeve u inostranstvu, a tehnološki i finansijski sektori bilježe povećan broj sajber napada.

Budućnost: tri scenarija
Kontrolisana eskalacija: Sukob se zadržava na vojnim udarima bez direktnog napada na energetske objekte. Cijene energenata ostaju visoke, ali stabilne.

Regionalna destabilizacija: Iran aktivira svoje saveznike u regiji, a Izrael odgovara udarima širom Bliskog istoka. Dolazi do rasta cijena energenata, porasta izbjegličkih valova i slabljenja tržišta.

Globalna kriza: Blokada Hormuškog tjesnaca i potpuni kolaps naftnog izvoza iz Irana. Svjetska ekonomija se suočava s ozbiljnom recesijom, inflacija izmiče kontroli, a geopolitička ravnoteža se mijenja.

Iako je sukob fizički udaljen od Evrope, Azije i Amerike, njegovi efekti neće zaobići nijedan kontinent. Pitanje nije više hoće li rat između Izraela i Irana uticati na svijet – već koliko duboko i koliko dugo. S obzirom na značaj koji obje zemlje imaju u globalnom energetskom i sigurnosnom sistemu, ovaj sukob ima potencijal da redefiniše međunarodne odnose u godinama koje dolaze.

Related Topics:

Svijet

Tramp podigao carine za desetine zemalja: I BIH NA LISTI

Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je uredbu kojom se povećavaju carine za desetine zemalja, na listi je i Bosna i Hercegovina.

Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je izvršnu uredbu kojom se uvode veće carine za desetine zemalja širom svijeta, kako bi se, kako navodi Bijela kuća, “restrukturirala globalna trgovina u korist američkih radnika”.

Nove carine kreću se od 10 do 41 odsto, pri čemu je najviša stopa određena za Siriju. Evropska unija, Japan i Južna Koreja biće pogođeni carinama od 15 odsto. Bosna i Hercegovina se suočava sa carinama od 30 odsto, sa Srbija 35 odsto.

U saopštenju Bijele kuće navodi se da je cilj novih carina “restrukturiranje globalne trgovine u korist američkih radnika” i da će one stupiti na snagu 7. avgusta, a ne 1. avgusta kako je prethodno najavljeno. Carine na kanadsku robu biće povećane sa 25 na 35 odsto, i primjenjivaće se već od petka.

“Kao odgovor na kontinuiranu neaktivnost i odmazdu Kanade, predsjednik Tramp je ocijenio da je neophodno povećati carine sa 25 na 35 odsto kako bi se efikasno riješila postojeća vanredna situacija”, navodi Bijela kuća, dodajući da Kanada nije sarađivala u borbi protiv fentanila i drugih ilegalnih droga.

Nastavi čitati

Svijet

STJUARDESE I PUTNICI LETJELI PO KABINI! Avion naletio na stravične turbulencije, povrijeđeno 25 osoba

Putnici na letu Delta 56, od Solt Lejk Sitija do Amsterdama, preživjeli su pravi horor kada je avion naglo “propao“ oko 480 metara, pogođen snažnim turbulencijama.

Letjelica je oko 17:30 sati po lokalnom vremenu – dva sata nakon polaska, preusmjerena na aerodrom u Mineapolisu, gdje je bezbjedno sletjela poslije zastrašujućeg incidenta.

Jeziva svjedočenja

Zvaničnici kompanije Delta potvrdili su da je avion pogođen snažnom turbulencijom, dok su svjedoci opisivali kako je sila “bacila putnike u vazduh”, dok su kolica sa pićima “letjela po kabini”.

Prema podacima sajta FlightAware, avion je u periodu od 85 sekundi “propao” više od 480 metara, a putnici su rekli da je postojao trenutak kad su “pomislili da će se srušiti”, prenosi Dejli Mejl.

Nakon drame, let je nastavljen više od sat vremena, prije nego što je letjelica sigurno sletjela u Mineapolisu.

“Još sam u šoku, bilo je strašno”

Fotografije iz kabine prikazuju razbacanu hranu i piće po zadnjem dijelu aviona, dok su putnici ispričali da su stjuardese bile “izbačene sa svojih mjesta”.

“Vidio sam kako sve leti kroz vazduh. Nikada nisam doživio ništa slično“, rekao je Džozef Karbone za lokalne medije.

On je rekao da je avion prvo pogodila jedna turbulencija koja je bacila ljude, a zatim su uslijedili drugi i treći udar koji su bili još jači. Najmanje 25 ljudi je povrijeđeno u ovom incidentu, među kojima su navodno prijavljeni i ozbiljni lomovi.

“Ako niste bili vezani, udarili ste plafon i pali na pod. Kolica su takođe udarila plafon i pala, povrijedivši ljude. To se dogodilo više puta i bilo je strašno”, kazala je Еn Klement-Neš.

“Postojao je trenutak kada smo pomislili da padamo. Još sam u šoku, bilo je strašno. Jedna mlada žena je čak dva puta bačena. Pala je na druge putnike, i vjerujem da je završila sa slomljenim rebrima”, dodala je.

Podrška hitnih službi

U avionu je bilo ukupno 275 putnika i 13 članova posade, koje su nakon vanrednog slijetanja dočekali vatrogasci i medicinski radnici.

Portparol Delte je nakon incidenta izjavio: “Zahvalni smo na podršci hitnim službama, uključenim u ovaj događaj. Bezbjednost putnika je najvažnija, a naš Delta Care tim direktno pomaže da im se zadovolje sve trenutne potrebe”.

Nastavi čitati

Svijet

MASOVNI RUSKI NAPAD NA KIJEV: Poginulo 16 osoba, ranjeno više od stotinu (VIDEO)

U masovnom ruskom napadu, Kijev je zasut raketama i dronovima prilikom čega je poginulo 16 osoba, uključujući dvoje djece, a ranjeno više od 100, saopštile su vlasti u ukrajinskoj prijestonici.

Predsjednik Volodimir Zelenski je ranije u svom večernjem video obraćanju naveo da je broj poginulih 14 i rekao da operacije spasavanja traju do večernjih sati.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da više od 1.200 policajaca i spasilaca radi na saniranju posljedica napada.

Ukrajinska državna služba za spasavanje saopštila je da je broj žrtava porastao na 16 nakon što je još jedno tijelo izvučeno ispod ruševina.

Zelenski je rekao da se desetine povrijeđenih i dalje nalaze u bolnicama.

Služba za spasavanje je navela da je među ranjenima 16 djece, što je najveći broj povrijeđene djece u jednom napadu na grad otkako je Rusija započela punu invaziju prije skoro tri i po godine.

U ranijoj objavi na Telegramu, Zelenski je rekao da je Rusija ispalila više od 300 dronova i osam raketa.

“Danas je svijet ponovo vidio ruski odgovor na našu želju za mirom. Zato je mir bez snage nemoguć”, rekao je ukrajinski predsjednik.

Gradske vlasti su najavile dan žalosti koji će biti održan u petak.

Rusija je u posljednjim mjesecima pojačala zračne napade na ukrajinske gradove i mjesta daleko od linija fronta, prenosi “Avaz”.

Nastavi čitati

Aktuelno