Connect with us

Svijet

GEOPOLITIČKA TEMPIRANA BOMBA: Kako bi rat Izraela i Irana mogao uzdrmati svijet

Dok tenzije između Izraela i Irana prelaze granicu diplomatskih opomena i prerastaju u otvoreni oružani sukob, cijeli svijet zadržava dah.

Napad Izraela na više od 100 ciljeva u Iranu 13. juna – među kojima su i nuklearna postrojenja – označio je novu fazu bliskoistočne krize. No dok borbeni avioni nadlijeću Teheran, posljedice se osjećaju mnogo dalje – u ekonomijama, energetskim tržištima i političkim strategijama širom svijeta.

Cijena sukoba: Nafta na prvoj liniji udara
Prva i najosjetljivija posljedica izraelsko-iranskog sukoba odnosi se na energetsku sigurnost. Iran je među najvećim svjetskim proizvođačima nafte, a gotovo trećina globalnog izvoza te sirovine prolazi kroz Hormuški tjesnac – stratešku tačku koju Iran može blokirati. Samo nekoliko sati nakon napada, cijene nafte skočile su za više od 6 %, s mogućnošću rasta i preko 100 dolara po barelu ukoliko se sukob proširi.

Lančana reakcija na ekonomiju
Skuplja nafta automatski znači skuplji prevoz, proizvodnju i hranu. Inflacija, koja je u mnogim zemljama tek počela da se smiruje nakon pandemije i rata u Ukrajini, ponovo bi mogla rasti. Centralne banke, koje su planirale smanjiti kamatne stope, mogle bi biti prinuđene da ih zadrže na visokim nivoima, što usporava investicije i rast.

U najgorem scenariju, pojedine evropske i azijske ekonomije mogle bi skliznuti u recesiju, dok bi u zemljama u razvoju došlo do nestašica goriva i hrane.

Političke tenzije i nova osovina sukoba
Rat između Izraela i Irana nosi i ogroman geopolitički rizik. Iran ima široku mrežu saveznika i paravojnih organizacija u regiji – od Hezbolaha u Libanu, preko Hutija u Jemenu, do šiitskih milicija u Iraku i Siriji. Njihovo aktiviranje moglo bi otvoriti višestruke frontove, pretvarajući lokalni sukob u regionalni rat s potencijalom da uvuče i velike sile.

SAD, koje formalno nisu uključene u napad, mogle bi biti uvučene ukoliko dođe do napada na američke baze u Iraku ili na saveznike poput Saudijske Arabije. Kina i Rusija, koje imaju značajne interese u Iranu, pozvale su na suzdržanost, ali i signalizirale da ne odobravaju širenje zapadnog vojnog uticaja u regiji.

Sigurnosne prijetnje i nestabilnost
Rat u Iranu znači i pojačane sigurnosne mjere širom svijeta. Već su pojačane kontrole na aerodromima, obavještajne službe izvještavaju o mogućim osvetničkim napadima na izraelske i zapadne ciljeve u inostranstvu, a tehnološki i finansijski sektori bilježe povećan broj sajber napada.

Budućnost: tri scenarija
Kontrolisana eskalacija: Sukob se zadržava na vojnim udarima bez direktnog napada na energetske objekte. Cijene energenata ostaju visoke, ali stabilne.

Regionalna destabilizacija: Iran aktivira svoje saveznike u regiji, a Izrael odgovara udarima širom Bliskog istoka. Dolazi do rasta cijena energenata, porasta izbjegličkih valova i slabljenja tržišta.

Globalna kriza: Blokada Hormuškog tjesnaca i potpuni kolaps naftnog izvoza iz Irana. Svjetska ekonomija se suočava s ozbiljnom recesijom, inflacija izmiče kontroli, a geopolitička ravnoteža se mijenja.

Iako je sukob fizički udaljen od Evrope, Azije i Amerike, njegovi efekti neće zaobići nijedan kontinent. Pitanje nije više hoće li rat između Izraela i Irana uticati na svijet – već koliko duboko i koliko dugo. S obzirom na značaj koji obje zemlje imaju u globalnom energetskom i sigurnosnom sistemu, ovaj sukob ima potencijal da redefiniše međunarodne odnose u godinama koje dolaze.

Svijet

KRVAVA PORODIČNA OSVETA: Ubijeni muškarac i žena, ima i povrijeđenih

Muškarac i žena su ubijeni, a najmanje 10 ljudi je povrijeđeno u pucnjavi u selu na grčkom ostrvu Krit u slučaju porodične osvete, rekao je policijski zvaničnik.

Nema informacija o napadaču koji je pucao u selu Voricija.

Drugi policijski zvaničnik rekao je da je napad uslijedio nakon eksplozije bombe u petak uveče na gradilištu.

Krit ima istoriju nasilnih osveta među porodicama zbog povrede časti i navodnih uvreda.

Najviši grčki policijski zvaničnici, uključujući šefa policijskih snaga i šefa jedinice za borbu protiv organizovanog kriminala, krenuli su na Krit nakon pucnjave.

Nastavi čitati

Svijet

Tramp tvrdi da ne razmatra NAPADE UNUTAR VENECUELE

Vašington je optužio venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura da predvodi Cartel de los Soles, kriminalnu grupu sa sjedištem u toj južnoameričkoj zemlji.

Američki predsjednik Donald Tramp u petak je negirao medijske izvještaje da bi napadi na vojne instalacije unutar Venecuele mogli biti neizbježni, rekavši novinarima da nije donio odluku o tom pitanju.

– Ne, nije istina – rekao je Tramp u avionu Air Force One kada su ga pitali da li razmatra napade unutar Venecuele.

Nekoliko američkih medija izvijestilo je da je Trampova administracija odlučila izvesti napade na vojne instalacije unutar Venecuele kao dio navodnog rata protiv “narkoterorizma” i da bi napadi mogli uslijediti u bilo kojem trenutku.

Medijske tvrdnje
Miami Herald je ranije u petak izvijestio da su planirani napadi – o kojima je ranije pisao The Wall Street Journal – namijenjeni uništavanju vojnih instalacija koje koristi Cartel de los Soles, mreža za trgovinu drogom koju SAD optužuju za krijumčarenje kokaina u zemlju, i prekidanju ruta trgovine drogom za koje američki zvaničnici kažu da godišnje prevoze oko 500 tona kokaina.

Vašington je optužio venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura da predvodi Cartel de los Soles, kriminalnu grupu sa sjedištem u toj južnoameričkoj zemlji. U julu 2025. Washington ju je proglasio “terorističkom” organizacijom.

Izvori su za Herald rekli da bi mete mogle biti pogođene iz zraka u roku od “dana ili čak sati”, dok je Vašington udvostručio nagradu za informacije o predsjedniku Venecuele Nikolasu Maduru na 50 miliona dolara i nudi 25 miliona dolara za ključne funkcionere poput ministra unutrašnjih poslova Diosdada Cabella.

– Maduro će se uskoro naći u klopci i uskoro bi mogao otkriti da ne može pobjeći iz zemlje čak i ako to odluči – citirali su mediji jedan neimenovani izvor, koji je dodao:

– Što je još gore za njega, sada postoji više od jednog generala koji je spreman da ga uhvati i preda, potpuno svjesni da je jedno pričati o smrti, a drugo čekati je.

Od početka septembra izvedeno je najmanje 14 udara, uglavnom u Karipskom moru i Tihom okeanu, u kojima je ubijeno više od 61 osobe.

Legalnost operacija
Grupe za ljudska prava i pravni stručnjaci doveli su u pitanje legalnost operacija, tvrdeći da američki udari na navodne brodove s drogom krše međunarodno pravo.

Komisar UN-a za ljudska prava Volker Turk nazvao je napade “neprihvatljivim” i pozvao na nezavisnu istragu onoga što je njegov ured opisao kao vansudska smaknuća.

Maduro je optužio Vašington da je “izmislio” rat protiv njegove zemlje, nazivajući američke optužbe “vulgarnim” i “potpuno lažnim”. Insistirao je da Venecuela “ne proizvodi listove kokaina” i rekao da pokreti američke vojske u blizini njene obale signaliziraju planove za “novi, vječni rat”.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN NEMA DILEMU: Tusk nas napada zato što ima probleme kod kuće

Poljski premijer Donald Tusk pokrenuo je još jedan napad na Mađarsku zato što je u velikim problemima kod kuće, rekao je mađarski premijer Viktor Orban i poručio da njegov narod odbija da postane vazal Brisela.

“Njegova stranka je izgubila predsjedničke izbore, njegova vlada je nestabilna, a on zaostaje u anketama. Zajedno sa Manfredom Veberom /predsjednik Evropske narodne stranke u Evropskom parlamentu/, postao je jedan od najglasnijih ratnih huškača u Evropi”, objavio je Orban na “Iksu”.

On je dodao da Tuskova ratna politika propada tako što Ukrajini ponestaje evropskog novca, a poljski narod je umoran od rata.

“Ne može da promijeni kurs jer je Poljsku pretvorio u vazala Brisela. Sada je u panici, progoni svoje političke protivnike i kritikuje stav Mađarske za mir u pokušaju da odvrati pažnju od svojih domaćih problema. Ovo je tako tužno”, naveo je mađarski premijer.

Orban je dodao da istorijsko prijateljstvo Mađarske i Poljske zaslužuje bolje i da on ne može i neće da podrži Tuskove ratne huškače.

“Mađarska slijedi drugi put – put mira. Mađarski narod odbija da postane vazal Brisela. Vrijeme je da gospodin Tusk ovo prihvati i da gleda svoja posla”, zaključio je Orba

Nastavi čitati

Aktuelno