Connect with us

Svijet

GEOPOLITIČKA TEMPIRANA BOMBA: Kako bi rat Izraela i Irana mogao uzdrmati svijet

Dok tenzije između Izraela i Irana prelaze granicu diplomatskih opomena i prerastaju u otvoreni oružani sukob, cijeli svijet zadržava dah.

Napad Izraela na više od 100 ciljeva u Iranu 13. juna – među kojima su i nuklearna postrojenja – označio je novu fazu bliskoistočne krize. No dok borbeni avioni nadlijeću Teheran, posljedice se osjećaju mnogo dalje – u ekonomijama, energetskim tržištima i političkim strategijama širom svijeta.

Cijena sukoba: Nafta na prvoj liniji udara
Prva i najosjetljivija posljedica izraelsko-iranskog sukoba odnosi se na energetsku sigurnost. Iran je među najvećim svjetskim proizvođačima nafte, a gotovo trećina globalnog izvoza te sirovine prolazi kroz Hormuški tjesnac – stratešku tačku koju Iran može blokirati. Samo nekoliko sati nakon napada, cijene nafte skočile su za više od 6 %, s mogućnošću rasta i preko 100 dolara po barelu ukoliko se sukob proširi.

Lančana reakcija na ekonomiju
Skuplja nafta automatski znači skuplji prevoz, proizvodnju i hranu. Inflacija, koja je u mnogim zemljama tek počela da se smiruje nakon pandemije i rata u Ukrajini, ponovo bi mogla rasti. Centralne banke, koje su planirale smanjiti kamatne stope, mogle bi biti prinuđene da ih zadrže na visokim nivoima, što usporava investicije i rast.

U najgorem scenariju, pojedine evropske i azijske ekonomije mogle bi skliznuti u recesiju, dok bi u zemljama u razvoju došlo do nestašica goriva i hrane.

Političke tenzije i nova osovina sukoba
Rat između Izraela i Irana nosi i ogroman geopolitički rizik. Iran ima široku mrežu saveznika i paravojnih organizacija u regiji – od Hezbolaha u Libanu, preko Hutija u Jemenu, do šiitskih milicija u Iraku i Siriji. Njihovo aktiviranje moglo bi otvoriti višestruke frontove, pretvarajući lokalni sukob u regionalni rat s potencijalom da uvuče i velike sile.

SAD, koje formalno nisu uključene u napad, mogle bi biti uvučene ukoliko dođe do napada na američke baze u Iraku ili na saveznike poput Saudijske Arabije. Kina i Rusija, koje imaju značajne interese u Iranu, pozvale su na suzdržanost, ali i signalizirale da ne odobravaju širenje zapadnog vojnog uticaja u regiji.

Sigurnosne prijetnje i nestabilnost
Rat u Iranu znači i pojačane sigurnosne mjere širom svijeta. Već su pojačane kontrole na aerodromima, obavještajne službe izvještavaju o mogućim osvetničkim napadima na izraelske i zapadne ciljeve u inostranstvu, a tehnološki i finansijski sektori bilježe povećan broj sajber napada.

Budućnost: tri scenarija
Kontrolisana eskalacija: Sukob se zadržava na vojnim udarima bez direktnog napada na energetske objekte. Cijene energenata ostaju visoke, ali stabilne.

Regionalna destabilizacija: Iran aktivira svoje saveznike u regiji, a Izrael odgovara udarima širom Bliskog istoka. Dolazi do rasta cijena energenata, porasta izbjegličkih valova i slabljenja tržišta.

Globalna kriza: Blokada Hormuškog tjesnaca i potpuni kolaps naftnog izvoza iz Irana. Svjetska ekonomija se suočava s ozbiljnom recesijom, inflacija izmiče kontroli, a geopolitička ravnoteža se mijenja.

Iako je sukob fizički udaljen od Evrope, Azije i Amerike, njegovi efekti neće zaobići nijedan kontinent. Pitanje nije više hoće li rat između Izraela i Irana uticati na svijet – već koliko duboko i koliko dugo. S obzirom na značaj koji obje zemlje imaju u globalnom energetskom i sigurnosnom sistemu, ovaj sukob ima potencijal da redefiniše međunarodne odnose u godinama koje dolaze.

Svijet

TRAMP NAVODNO ZAUSTAVIO KIJEV: “Bolje mu je da prestane”

Ukrajina je, prema navodima “Wall Street Journala” koje prenosi Kyiv Post, sredinom oktobra privremeno obustavila napade na ruske rafinerije poslije pritisaka američkog predsjednika Donalda Trampa. Obustava nije nezavisno potvrđena.

Zašto je Vašington tražio prekid napada?
Američka administracija nastoji obuzdati cijene goriva uoči izbora za Kongres 3. novembra. Trampov savjetnik Džared Kušner navodno je tražio tridesetodnevnu pauzu kao znak zahvalnosti za američke mirovne napore. Uzdržanost su podsticali i evropski saveznici, koje prenosi Kyiv Post.

“Bolje mu je da, dođavola, prestane”, rekao je Tramp 10. oktobra, govoreći o ukrajinskim napadima, prenosi članak.

Šta je zauzvrat tražio Kijev?
Ukrajina je tražila prekid ruskih udara na svoju energetsku infrastrukturu ili dodatne rakete za sisteme “Patriot”. Prema izvještaju, dogovor nije postignut.

Da li su ruski napadi nastavljeni?
Članak navodi nastavak ruskih udara, uključujući napad na željeznički peron u Dnjepru sa najmanje 14 poginulih i napad na Kijev sa najmanje jednom žrtvom.

Zašto je Ukrajina izložena pritisku?
Kijev zavisi od američkog naoružanja, obavještajnih podataka i komunikacionih tehnologija. Pauza bi mogla potrajati i poslije izbora, dok analitičari rast cijena goriva prvenstveno povezuju s ratom u Iranu i poremećajima na svjetskom tržištu.

Nastavi čitati

Svijet

ISTORIJSKA PLJAČKA KRIPTOVALUTA: Ukradeno šest milijardi dolara

Hakeri su iz digitalnih novčanika na platformi za trgovinu kriptovalutama Bajnens ukrali više od šest milijardi dolara, što je najveća krađa te vrste do sada.

Hakeri su ukrali 6,3 milijardi dolara od najveće svjetske berze kriptovalutama “Bajnans”, a za ovu rekordnu krađu analitičari okrivljuju Sjevernu Koreju.
Prema podacima analitičkih firmi “TRM labs” i “Čejn analizis”, veći dio krađe otkriven je kasno sinoć u roku od dvadesetak minuta kasno sinoć.

Analitičari smatraju da bi ova krađa mogla poljuljati povjerenje javnosti u digitalna sredstva.

Cijene kriptovaluta pale su nakon objave o krađi, dok je “Bajnans” obustavio povlačenja sredstava i najavljuje pokrivanje gubitaka.

Skoro polovinu ukradenih sredstava vrlo brzo su zamrznuli izdavači kriptovalute stejblkoin, poput firmi “Teter”, “Sirkl” i “Vorld liberti fajnenšel”.

Stejblkoin je vrsta kriptovalute čija je vrijednost vezana za neku stabilnu imovinu iz realnog svijeta, i to najčešće za američki dolar, kako bi se izbjegle velike promjene vrijednosti.

Krađa je slična prethodnim većim napadima hakera za koje je okrivljena Sjeverna Koreja.

Nastavi čitati

Svijet

HOLANDIJA KREĆE U VELIKO NAORUŽAVANJE: Svi se pitaju zašto baš sada

Holandija planira značajno jačanje svojih oružanih snaga.

Holandija planira značajno jačanje svojih oružanih snaga nabavkom novih oklopnih vozila, vojne opreme i specijalizovanih tenkova za postavljanje mostova. Kako je saopštilo holandsko Ministarstvo odbrane, cilj je priprema kopnenih snaga za mogućnost izbijanja rata velikih razmjera.

Za sada nije poznato koliko će vozila biti nabavljeno, kolika će biti ukupna vrijednost investicije, niti kada bi prve isporuke mogle da počnu, prenosi portal Defence Blog.

Nova vojna oprema prvenstveno će biti namijenjena teškim i srednjim pješadijskim brigadama holandske vojske.

Holandija nabavlja dodatna borbena vozila

Jedan od najvažnijih dijelova planirane nabavke odnosi se na dodatna borbena vozila pješadije CV90, kojima će biti opremljen novi oklopni pješadijski bataljon stacioniran u vojnoj bazi u Budelu, na jugu zemlje.

Nabavka će biti realizovana u saradnji sa Švedskom, Estonijom, Finskom, Litvanijom i Norveškom, što bi trebalo da doprinese bržoj isporuci vozila.

Holandska vojska već raspolaže sa 122 borbena vozila CV90, koja trenutno prolaze kroz proces modernizacije vrijedan približno 500 miliona dolara.

Iskustva iz rata u Ukrajini uticala na odluku

Holandsko Ministarstvo odbrane planira i zamjenu postojećih vojnih inženjerijskih vozila Kodiak, koja se koriste za uklanjanje prepreka i probijanje neprijateljskih odbrambenih položaja.

Prema navodima Ministarstva, postojeća vozila su zastarjela, nemaju odgovarajući nivo zaštite i često se kvare, zbog čega vojska ne može da ih koristi u potrebnom obimu.

Njihove zamjene moraće da omoguće vojnicima prolazak kroz minska polja, uklanjanje prepreka i probijanje utvrđenih odbrambenih linija.

Rat u Ukrajini pokazao je koliko je ovakva oprema važna, budući da su velika minska polja i snažno utvrđeni položaji u više navrata usporavali ili zaustavljali napredovanje tenkova i drugih oklopnih vozila.

Holandija planira i nabavku dodatnih tenkova za postavljanje privremenih mostova preko rijeka i drugih prepreka, kako bi vojne jedinice mogle brže da se kreću na bojištu.

Stižu i nova vozila za izvlačenje oštećenih tenkova

Dio nove vojne opreme biće nabavljen od njemačkog proizvođača FFG. Riječ je o oklopnim guseničnim vozilima ACSV, koja mogu da se koriste kao sanitetska vozila, mobilni komandni centri, vozila za postavljanje mina i vozila za obuku.

Njemačka kompanija isporučiće i teška oklopna vozila Wisent 2, namijenjena izvlačenju oštećenih ili zaglavljenih tenkova sa bojišta.

Holandska vojska trenutno ima 25 starijih vozila za izvlačenje, što nije dovoljno za planirano povećanje broja oklopnih jedinica. To je posebno značajno imajući u vidu da je Holandija već naručila nove tenkove Leopard 2A8.

U proizvodnji i održavanju nove opreme učestvovaće i nekoliko holandskih kompanija. Dio vozila biće sastavljan u Holandiji, dok će domaći proizvođači obezbjeđivati elektronske komponente i materijale za oklopnu zaštitu.

Planirana nabavka dio je širih priprema holandske vojske za moguće sukobe visokog intenziteta, u kojima bi ključnu ulogu imale oklopne jedinice, njihova pokretljivost i sposobnost probijanja neprijateljskih odbrambenih položaja.

Nastavi čitati

Aktuelno