Zdravlje
Glavobolja tokom dijete nije zato što gladujete: Stručnjaci objasnili šta radite pogrešno
Šta izaziva i kako spriječiti glavobolju tokom dijete. Postoji šest razloga za ovu neprijatnost!
Ako ste na dijeti. morate da budete oprezni kako je sprovodite, jer se često dešava da se jave neke negativne posljedice koje ne samo da vam remete kvalitet života, već vam i dugoročno narušavaju zdravlje. Pa tako, neke osobe se naknadno bore sa poremećajima u ishrani, ne mogu da se opuste i jedino što vide kad pred njih iznesete hranu jeste količina kalorija koju unose, a nerijetko se dešava da se oni koji mršave se žale na glavobolje…
Glavobolje tokom dijete se javljaju iz nekoliko razloga, a ako znate koji su, možete da napravite neke izmjene u ishrani koje će pomoći da one nestanu.
Evo zašto se javljaju glavobolje…
Nedostatak glukoze
Ova supstanca je neophodna za normalno funkcionisanje mozga, ali kada u organizam unosimo manju količinu ugljenih hidrata, onda ga lišavamo uobičajene doze glukoze. Zbog nedostatka ove supstance, javljaju se umor, vrtoglavica i bolovi koji ne prestaju tokom dana. Ako bol nije nestao nakon pet ili šest sati, nemojte da se mučite – popijte šolju toplog slatkog čaja. Ovo neće omesti mršavljenje, ali će pomoći da se oslobodite glavobolje.
Preopterećenje hipotalamusa
Upravo je ovaj dio mozga odgovoran za glad i sitost pa, kada je dijeta prestroga, on šalje signal da mu nedostaju hranljive materije. Glavobolja u predijelu čela koja se javlja tokom dijete ukazuje na to da ste previše naglo smanjili ishranu. Počnite da jedete svaka dva do tri sata kako ne biste preopteretili hipotalamus.
Previše toksina
Tokom sagorijevanja masti se u krv oslobađaju ketoni, a koje tijelo doživljava kao toksine i šalje signal mozgu o trovanju. Da biste se brže oslobodili toksina, pijte više vode – povećajte standardnu količinu za dodatnih 5 dl. Tako ćete izbjeći glavobolju.
Dehidracija
Ovo je jedan od najčešćih uzroka glavobolje koja se javlja tokom dijete. Tijelo dobija manje vode iz hrane i signalizira nedostatak tečnosti. Ne zaboravite da svakih sat vremena popijete čašu vode, a ako se osjećate umorno i glava počinje da vas boli, pijte toplu vodu ili biljni čaj u malim gutljajima.
Previše fizičke aktivnosti
Mnogi smanjuju unos hrane i istovremeno pojačavaju treninge ili tek počinju da vježbaju, ne razmišljajući da li je njihov organizam navikao na takva opterećenja. Tijelo jednostavno nema dovoljno energije da izdrži trening do kraja, pa počnje da se “buni”. Šta raditi? Ne zaboravite da prije treninga jedete normalno, birajte proteinske obroke koji se dugo vare i služe za ishranu mišića.
Izbjegavanje kofeina
Kažu da previše kafe može da izazove glavobolju, ali isti rezultat se javlja kada naglo izbacite kofein. Odvikavanje od kofeina treba da bude postepeno, da lagano smanjujete količinu popijene kafe, a ne da naglo presiječete. Nutricionisti kažu je sasvimu redu da je pijete bez šećera i zaslađivača, kao i da dodate veoma malo mlijeka.
Zapamtite da ishrana treba da bude umjerena, a sva ograničenja treba da postepeno uvodite. Tada će tijelo imati vremena da se navikne na nove režime i neće reagovati na njih glavoboljom.
Zdravlje
HODANJE POLA SATA DNEVNO! Evo šta se tačno dešava s vašim tijelom
Ne morate svakodnevno provoditi sate u teretani da biste učinili nešto dobro za svoje zdravlje. Ponekad je dovoljno samo pola sata šetnje.
Hodanje je jedna od najjednostavnijih fizičkih aktivnosti, ne zahtijeva posebnu opremu i gotovo svako ga može prilagoditi svojim mogućnostima.
Iako djeluje jednostavno, redovna šetnja može imati značajan uticaj na fizičko i mentalno zdravlje.
Srce i krvni sudovi dobijaju važnu podršku
Redovno hodanje doprinosi boljoj kondiciji i zdravlju kardiovaskularnog sistema. Uz odgovarajući intenzitet i kontinuitet, može pomoći u regulaciji krvnog pritiska i poboljšanju opšte fizičke spremnosti.
Može pomoći u kontroli tjelesne težine
Tokom hodanja organizam troši energiju. Kada se kombinuje s uravnoteženom ishranom i drugim zdravim navikama, redovna šetnja može pomoći u održavanju zdrave tjelesne težine.
Raspoloženje može biti bolje
Fizička aktivnost povezuje se s boljim raspoloženjem i smanjenjem osjećaja napetosti. Šetnja na otvorenom, posebno u prirodi, mnogima pomaže da se opuste i odmaknu od svakodnevnih briga.
Kvalitet sna može se poboljšati
Redovno kretanje može pozitivno uticati na kvalitet sna. Ljudi koji tokom dana imaju umjerenu fizičku aktivnost često lakše održavaju zdrav ritam spavanja.
Mišići i zglobovi vole kretanje
Hodanje aktivira mišiće nogu, poboljšava pokretljivost i doprinosi održavanju funkcionalne snage. Posebno je korisno za ljude koji veliki dio dana provode sjedeći.
Kako početi?
Ako do sada niste imali naviku redovnog hodanja, ne morate odmah početi s 30 minuta.
Možete krenuti s desetak minuta dnevno, a zatim postepeno produžavati šetnje.
Najvažnije je da odaberete tempo koji vam odgovara i da budete dosljedni.
Trideset minuta dnevno možda djeluje malo, ali kada se pretvori u naviku, može napraviti veliku razliku. Vaše tijelo ne traži savršenstvo, već redovno kretanje.
Zdravlje
KOLIKO ZUBA IMATE? Naučnici otkrili vezu između njihovog broja i demencije
Broj zuba koje osoba ima mogao bi biti važan pokazatelj rizika od razvoja demencije, pokazalo je novo istraživanje japanskih naučnika. Rezultati su posebno zanimljivi jer je gubitak zuba povezan s većim rizikom od demencije, a kod muškaraca se izdvojio među najznačajnijim analiziranim faktorima rizika.
Istraživanje, objavljeno u časopisu “Journal of the American Medical Directors Association”, obuhvatilo je 47.293 osobe starije od 65 godina, čije je zdravstveno stanje praćeno približno devet godina, od 2013. do 2022.
Tokom tog perioda demencija je dijagnostikovana kod 8.247 učesnika, odnosno 17,4 odsto ispitanika.
Kako prenosi Danas, pozivajući se na Science Alert, naučnici su uporedili broj preostalih prirodnih zuba s učestalošću demencije i drugim poznatim faktorima rizika.
Koliko zuba imaju osobe s najvećim rizikom?
Rezultati su pokazali da je rizik od demencije bio veći kod osoba koje su imale manje prirodnih zuba.
U poređenju s ispitanicima koji su imali najmanje 20 zuba, rizik je bio:
14 odsto veći kod osoba s 10 do 19 zuba.
12 odsto veći kod osoba s jednim do devet zuba.
27 odsto veći kod osoba koje nisu imale nijedan prirodni zub.
Istraživači su prilikom izračunavanja uzeli u obzir starost, pol i prihode ispitanika.
Najveća učestalost demencije zabilježena je kod osoba koje nisu imale nijedan prirodni zub, dok je najniža bila među onima koji su imali najmanje 20 zuba.
Gubitak zuba među najznačajnijim faktorima rizika
Posebno zanimljivo otkriće odnosi se na poređenje gubitka zuba s drugim faktorima rizika za demenciju.
Naučnici su izračunali da bi se gubitku zuba, prema korišćenom statističkom modelu i pod pretpostavkom uzročne povezanosti, moglo pripisati 7,2 odsto slučajeva demencije u posmatranoj populaciji.
Time se gubitak zuba našao na trećem mjestu među analiziranim faktorima, odmah iza simptoma depresije, s 10,5 odsto, i socijalne izolacije, s 9,4 odsto.
Kod muškaraca je rezultat bio još izraženiji. Gubitak zuba imao je najveći procijenjeni udio među svim analiziranim faktorima rizika, čak 12 odsto.
Kod žena je taj udio iznosio 6,1 odsto, što ga je svrstalo na četvrto mjesto.
Kakve veze zubi imaju s demencijom?
Naučnici izdvajaju nekoliko mogućih objašnjenja povezanosti oralnog zdravlja i demencije.
Osobe koje izgube veći broj zuba često imaju poteškoće sa žvakanjem, zbog čega mogu izbjegavati određene namirnice. To može dovesti do manje raznovrsne ishrane i nedostatka hranljivih materija važnih za zdravlje mozga.
Gubitak zuba može uticati i na društveni život. Zbog problema s izgledom ili govorom pojedine osobe se povlače iz društvenih aktivnosti, a socijalna izolacija već je prepoznata kao važan faktor rizika za demenciju.
Treći mogući mehanizam povezan je s upalnim procesima. Bolesti desni i dugotrajne infekcije u usnoj duplji mogu doprinijeti sistemskoj upali organizma, koja se povezuje s pogoršanjem kognitivnih funkcija.
Istraživanje je utvrdilo povezanost gubitka zuba i demencije, ali ne i da je gubitak zuba neposredan uzrok bolesti.
Autori smatraju da bi očuvanje zdravlja zuba i desni trebalo da dobije značajnije mjesto u strategijama očuvanja kognitivnog zdravlja starijih osoba.
Zdravlje
TIHI OKIDAČ ZA PSIHIČKE KRIZE! Zašto nas “sitnice” izluđuju i kakvu opasnost kriju
Kasnimo na posao, telefon ne prestaje da zvoni, stiže račun koji nismo očekivali, a neko nam usput kaže nešto neprijatno. Uveče se posvađamo sa članom porodice, teško zaspimo, a već sljedećeg jutra čeka nas novi problem.
Mozak ne mjeri stres prema tome koliko problem izgleda velik drugima
Za mnoge ljude ovakve situacije predstavljaju neprijatan, ali prolazan dio svakodnevice. Kod osoba koje žive sa depresijom, anksioznim poremećajem, bipolarnim poremećajem, posttraumatskim stresnim poremećajem ili drugim mentalnim problemima, niz naizgled malih stresova može imati znatno veće posljedice. Problem nije samo u tome šta se dogodilo, već i u tome kako mozak i tijelo odgovaraju na stres. Kada je sistem za prilagođavanje već opterećen bolešću, novi stresor može pojačati postojeće simptome i otežati svakodnevno funkcionisanje.
Stres je prirodna reakcija organizma na zahtjev, izazov ili moguću opasnost i u određenoj mjeri nam je potreban. Pomaže nam da usmjerimo pažnju, brzo reagujemo i prilagodimo ponašanje situaciji. Kada mozak procijeni da postoji izazov ili prijetnja, aktiviraju se sistemi koji učestvuju u odgovoru na stres, uz promjene hormona, rada srca, krvnog pritiska i nivoa budnosti. Naučna istraživanja potvrđuju da svakodnevni akutni stres kod dijela ljudi prate mjerljive promjene kortizola, srčane frekvencije i krvnog pritiska.
Takva reakcija sama po sebi nije bolest, ali teškoće mogu nastati kada stres traje ili kada se stresori nižu bez dovoljno vremena za oporavak. Posebno su osjetljivi ljudi kod kojih su zbog mentalnog poremećaja već narušeni san, raspoloženje, regulacija emocija ili sposobnost prilagođavanja dodatnom opterećenju.
Kod depresije mala greška može dobiti mnogo veće značenje
Zamislimo osobu koja se liječi od depresije i napravi grešku na poslu. Neko će pomisliti: „Pogriješio sam, ispraviću“, dok kod osobe sa izraženim depresivnim simptomima isti događaj može pokrenuti čitav niz negativnih misli.
„Opet sam pogriješio, ništa ne radim kako treba, sigurno svi vide da nisam dovoljno dobar“ može postati unutrašnji odgovor na relativno mali problem. Sam događaj nije drugačiji, ali njegovo psihološko značenje jeste.
Sistematski pregled istraživanja svakodnevnog života ljudi sa depresivnim raspoloženjem izdvojio je stres, loš san i negativne životne događaje kao faktore povezane sa pogoršanjem raspoloženja. Nasuprot tome, fizička aktivnost i kvalitetni socijalni kontakti pokazali su se kao mogući zaštitni faktori, prenosi “eKlinika”. Anksioznost može pretvoriti reakciju na stres u novi razlog za strah
Sličan začarani krug može nastati kod anksioznih poremećaja. Ubrzano lupanje srca poslije neprijatnog razgovora predstavlja očekivanu reakciju na stres, ali osoba sklona paničnim napadima može upravo toj tjelesnoj senzaciji posvetiti veliku pažnju.
„Zašto mi srce toliko lupa, šta ako mi pozli, da li počinje novi napad?“ – takve misli dodatno povećavaju strah. Strah zatim pojačava tjelesnu pobuđenost, a intenzivnije tjelesne senzacije ponovo hrane strah.
Kod anksioznih poremećaja briga i strah mogu biti intenzivni, teško kontrolisani i praćeni problemima sa koncentracijom, razdražljivošću, napetošću, lupanjem srca i poremećajima spavanja. Zbog toga svakodnevni stresor kod osobe koja već ima anksiozni poremećaj može da se nadoveže na simptome koji već postoje.
Poseban problem nastaje kada stres počne da krade san
Jedna od prvih stvari koje stres često poremeti jeste spavanje. Čovjek legne umoran, ali nastavlja da razmišlja o razgovorima, problemima i obavezama, kao da mozak odbija da prihvati da je radni dan završen.
Sljedećeg jutra nedostatak sna donosi novi problem, jer umorna osoba teže održava pažnju i može postati razdražljivija i emocionalno osjetljivija. Novi stres tada djeluje intenzivnije, a još jedan težak dan može ponovo otežati uspavljivanje.
Tako nastaje krug u kojem stres narušava san, a loš san smanjuje sposobnost čovjeka da se izbori sa narednim stresom. Istraživanja svakodnevnog depresivnog raspoloženja upravo loš san prepoznaju kao jedan od faktora koji mogu prethoditi pogoršanju raspoloženja.
Nije uvijek problem jedan veliki udarac – nekada je to zbir malih
Kada govorimo o stresu, često prvo pomislimo na razvod, gubitak posla, smrt bliske osobe, bolest ili neku drugu veliku životnu krizu. Međutim, psihičko opterećenje ne nastaje samo poslije dramatičnih događaja.
Mogu ga stvarati i problemi na poslu, finansijske brige, porodični sukobi, nedostatak odmora, poremećen san, usamljenost i svakodnevna neizvjesnost. Kada se nekoliko takvih okolnosti spoji i traje dovoljno dugo, čovjeku ostaje sve manje vremena i psiholoških resursa za oporavak.
Velika meta-analiza koja je obuhvatila više od 900.000 ljudi povezala je poremećaje svakodnevnih rutina sa izraženijim simptomima depresije, anksioznosti i opšteg psihološkog distresa. Posebno su se izdvojile promjene povezane sa fizičkom aktivnošću, ishranom i spavanjem.
Zašto dvije osobe na isti problem ne reaguju isto
Ne postoji univerzalna količina stresa koju bi svaki čovjek trebalo da podnese bez posljedica. Na odgovor utiču biološki faktori, prethodna iskustva, mentalno i fizičko zdravlje, trajanje stresora, kvalitet sna, podrška drugih ljudi i način na koji osoba doživljava problem.
Mentalni poremećaji sami uključuju promjene u mišljenju, emocionalnoj regulaciji ili ponašanju, koje mogu izazvati značajnu patnju i narušiti svakodnevno funkcionisanje. Zbog toga dodatni stres kod osobe koja već ima mentalni poremećaj ne pada na „prazan teren“.
Rečenice poput „nije to ništa“, „svi imamo probleme“ ili „moraš da budeš jači“ zato uglavnom ne pomažu. Ono što spolja izgleda kao pretjerana reakcija može biti znak da je sposobnost osobe da podnese novo opterećenje u tom trenutku smanjena.
Promjena ponašanja može biti važnija od veličine samog problema
Povremeno loš dan ili burna reakcija na stres ne znače automatski da se mentalni poremećaj pogoršao. Mnogo je važnije obratiti pažnju na promjenu u odnosu na uobičajeno stanje određene osobe.
Uporna nesanica, velika promjena potrebe za snom, povlačenje od drugih ljudi, gubitak interesovanja, sve izraženija anksioznost ili razdražljivost i teškoće sa koncentracijom mogu biti važni signali. Pažnju zaslužuje i trenutak kada čovjek sve teže obavlja posao, brine o sebi ili održava odnose sa drugim ljudima.
Depresija nije isto što i prolazna tuga ili uobičajena promjena raspoloženja poslije teškog dana. Ona može uticati na san, koncentraciju, energiju, osjećaj sopstvene vrijednosti i sposobnost čovjeka da funkcioniše na poslu, u porodici i društvu.
Otpornost na stres ne znači život bez problema
Cilj nije ukloniti svaki stres iz života, jer to nije ni moguće. Mnogo je važnije na vrijeme prepoznati kada se opterećenje nagomilava i kada organizam više nema dovoljno prostora za oporavak.
Redovniji san, fizička aktivnost prilagođena zdravstvenom stanju, kontakt sa ljudima od povjerenja i očuvanje svakodnevne rutine mogu biti važan dio brige o mentalnom zdravlju. Kod anksioznih poremećaja, na primjer, Svjetska zdravstvena organizacija među korisnim mjerama navodi redovnu fizičku aktivnost, održavanje navika spavanja i ishrane, tehnike relaksacije i vještine upravljanja stresom.
Kod osobe koja se već liječi zbog mentalnog poremećaja ipak nije dovoljno posmatrati samo veličinu jednog stresnog događaja. Važno je koliko dugo opterećenje traje, koliko se problema nakupilo, da li postoji mogućnost oporavka i, prije svega, da li se mijenjaju simptomi i ponašanje koji su toj osobi već poznati.
Upravo male promjene ponekad prve pokažu da svakodnevni stres više nije samo neprijatnost koju ćemo zaboraviti do sutra. One mogu biti signal da je psihičko opterećenje postalo preveliko i da je vrijeme da osoba potraži podršku stručnjaka.
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ DONIO ODLUKU! “Razgovaraćemo sa Minićem, ali NAŠI STAVOVI SU JASNI”
-
Politika2 dana agoKAKO SE UNIŠTAVA JAVNA USTANOVA! SNSD-ovi kadrovi od Doma penzionera u Prijedoru napravili poligon za afere i bezvlašće!
-
Politika3 dana ago“AJMO JOVO NANOVO”! Od ponoći RiTE Ugljevik van pogona, NEMA NI RUFIJEVOG UGLJA
-
Politika3 dana agoGLASALI STE ZA PROMJENE, A VAŠ GLAS ZAVRŠIO U VLASTI! Da li je konačno vrijeme da se mandat vrati strankama i zaustavi politička trgovina?
-
Politika2 dana agoDRINIĆ ODBACUJE GLASINE “PSS ostaje jedinstven, mi smo JEDINA PRAVA ALTERNATIVA”
-
Politika12 sati agoStanivuković o odluci Ustavnog suda BiH “NEPRIHVATLJIVO I PONOVO OTVARA RANE”
-
Politika24 sata agoGUTANJE SOPSTVENIH RIJEČI! Dodik i Stevandić moljakaju Čupića nakon teških uvreda!
-
Politika2 dana agoZELENO SVJETLO ZA NOVOG AMBASADORA SAD U BiH! Odbor Senata podržao Ronalda Džonsona
